VERITAS - br. 6/2000.

>[SADRŽAJ]<

RIMSKI VIDICI

VELIKI JUBILEJ U RIMU I SVIJETU

VRIJEME SVJEDOKA

Iz Vatikana: LJUDEVIT MARAČIĆ

Mnoštvo svetih različite nacionalnostiKada se ono prije dva-tri mjeseca Papa pokajao za crkvene grijehe prošlosti i sadašnjosti, neki su u Crkvi i negodovali, prigovarajući Ivanu Pavlu II. da ne treba preuzimati krivnju drugih. A kada je nedavno Sveti Otac pred rimskim Koloseumom spomenuo svjedoke vjere stoljeća koje zalazi, na ponos i čast današnjoj Crkvi, nitko se nije pobunio protiv toga. Tako često biva: spremno se odbija ono što je ružno, a rado prihvaća ono što je lijepo. A Crkvu ipak čine i grešnici i sveci...

U jubilejskom kalendaru, koji smo gotovo prelistali do njegove polovice, nedjelja 7. svibnja ostaje kao još jedan od dana za pamćenje. Slično onoj prvoj nedjelji u korizmi, kada je Ivan Pavao II. javno zamolio Boga za oproštaj crkvenih grijeha. S mnogo razrađenog poštovanja prema osjećajima drugih, Papa onom prigodom nije uključio grijehe i krivnje ljudi izvan Katoličke crkve, ali je zato sada, s mnogo smisla za ono što povezuje, htio da spominjanje i odavanje časti svjedocima ovoga stoljeća protekne u ekumenskom ozračju, pa su se oko Ivana Pavla II. te svibanjske nedjeljne našli visoki predstavnici sestrinskih Crkava Istoka i Zapada, koje su također iskusile snagu krvi kao svjedočanstvo vremena koje prolazi. Tako dvije tisuće godine nakon prvih svjedoka Kristove Crkve krv i križ opet ujedinjuju kršćane.

Bilo je doista vrlo slikovito ovo ekumensko podsjećanje na svjedoke koji su krvlju propovijedali Krista ovom stoljeću, bilo kao žrtve nacizma, fašizma ili komunizma, kao i ostalih totalitarizama, kojima ne oskudijeva razdoblje koje završava. Bilo je potresno i ganutljivo, što je dokazalo i mnoštvo nazočnih ljudi, koje ni povremena kiša nije uspjela rastjerati.

"Navedeni dan 7. svibnja mora biti za sve nas prigoda da produbimo i pokažemo veću solidarnost prema onima koji su trpjeli, ali i koji još uvijek trpe, na svojoj koži, zbog svoje nesavladive vjere u Boga", izjavio je kardinal Etchegaray, predsjednik Središnjeg odbora Velikog jubileja. "Tu solidarnost od nas Ivan Pavao II. očekuje da pokažemo i prema ostalim kršćanskim zajednicama, kao kad je ono Pavao VI. bio počastio ugandske mučenike spomenuvši i anglikance. Ekumenizam svetaca, ekumenizam mučenika, to je ono što papa Ivan Pavao II. ne prestaje isticati, jer to najviše uvjerava." Po tome ovaj dan i ovaj čin ulaze u izuzetne ekumenske događaje, kojima ne oskudijeva Sveta godina, ne samo u Rimu, nego i drugdje u svijetu; kao u Svetoj zemlji, na primjer.Sveta braća Ćiril i Metod, suzaštitnici Europe

* * *

Mjesec svibanj inače je najpopunjenije vrijeme Velikog jubileja. Gotovo da nema dana kada ćete, bar ovdje u Rimu, pronaći "zrakoprazan" prostor. Sve je popunjeno, ne samo brojnim hodočasnicima, koji doista utiskuju zaseban pečat Rimu, osobito Vatikanu, nego tu ima mnogo molitvenih skupova, liturgijskih susreta, seminara, koncerata, izložbi, folklornih priredbi, pučkih zabava i javnih glazbenih nastupa. Teško je iz svega toga izdvojiti ono bar najvažnije i najzanimljivije, jer to ipak ovisi o osobnom afinitetu i sklonostima.

Na mnoge, nesumnjivo, ostavlja upečatljiv dojam pravo bujanje brojnih izraza pučke pobožnosti, koje su posebno u posljednje vrijeme došle do izražaja, na primjer pri kanonizaciji mlade poljske redovnice sv. Faustine, koja je ne tako davno razbudila noviju i sve rašireniju pobožnost Božanskog milosrđa, danas sa sve više pristaša i sljedbenika. Tu je opet bila i beatifikacija dvoje fatimskih pastirčića, zbog čega se Papa nakratko bio otisnuo u Portugal, gdje je pred milijun vjernika još jednom pozvao katolički svijet na oživljavanje autentične marijanske pobožnosti, ne zanemarivši pri tom ni odškrinuti vrata onima koji znatiželjno iščekuju otkrivanje fatimske tajne.

Sv. Rita iz Cascije neobično je omiljena, ne samo na Apeninskom poluotoku (gdje po omiljenosti ozbiljno konkurira i sv. Antunu Padovanskom), pa su njezini štovatelji priredili rijetko viđeni masovni susret na Trgu sv. Petra, u subotu 20. svibnja, za koju su prigodu ovamo preneseni i svetičini posmrtni ostaci. A ono što su meksički hodočasnici priredili na kanonizaciji svojih mučenika, u nedjelju 21. svibnja, ima zasigurno mnogo elemenata izvornoga latinsko-američkog afektizma, ali ne ostavlja ravnodušnima ni tradicionalno hladnokrvnije vjernike Staroga kontinenta.

Svi ti susreti na kojima pučka pobožnost izbija u prvi red daju pečat i ovom Jubileju i ističu "populističku" značajku Crkve, koja ne isključuje elitu, ali se rado obraća običnom puku. Pa tako i Sveta godina ovoga Velikog jubileja svakodnevno okreće stranicu na bogatom kalendaru brojnih pučkih skupova, koji se zasad svakodnevno održavaju pod vrućim rimskim suncem nad Trgom sv. Petra. Na taj način i ulični prodavači osvježavajućih napitaka i sladoleda, ali i oni koji prodaju kape i suncobrane, dobivaju svoj dio nagrade za uloženi trud. Zasad se čini da bar oni nemaju razloga za zabrinutost.

* * *

Tijekom svibnja, dakako, i nadalje svojom brojnošću i temperamentom zasebno obilježje daju domaći hodočasnici, posebno oni s juga, koji posebno potkraj tjedna dolaze u vrlo velikom broju. Nacionalne skupine iz ostalih zemalja tek stidljivo ističu svoju nazočnost, ali vrijedi da bar budu spomenute. Tako su tijekom ovog mjeseca Vječni grad pohodile nacionalne skupine hodočasnika iz Urugvaja (700), Alžira (300), Rumunjske (2.500), Venezuele (500), Mozambika (50), Grčke (55) i Meksika (22.000). Posebno su upečatljiv dojam, uz već spomenute Meksikance, ostavili rumunjski katolici, koji su prvi put došli u povećem broju, a slavili su zajedno s Papom euharistiju na istočnom obredu.

Kao svojevrsni "ispit" za višemilijunski najavljeni skup mladih sredinom kolovoza, u rimskom predgrađu Tor Vergati održan je 1. svibnja Jubilej radnikâ, kada su i sindikalci i katolički hodočasnici zajednički proslavili blagdan sv. Josipa Radnika, najprije liturgijskim slavljem koje je predvodio Papa, a potom velikim koncertom u kojemu su nastupili mnogi poznati domaći i strani izvođači. Kažu da je bilo prisutno više od pola milijuna ljudi.

Valjalo bi, dakako, posebno istaknuti Jubilej svećenikâ, koji su se u popriličnom broju okupili oko Svetog Oca 18. svibnja, slaveći s njime čin zahvale za 80 njegovih plodnih godina. Nikad se u Vatikanu, kažu oni koji poznaju prilike, nije okupilo oko pape toliko svećenika. Spominje se čak oko 7.000 članova dijecezanskoga i redovničkog klera (iz hrvatskih krajeva bilo je oko sedamdesetak svećenika, s kardinalom Kuharićem i biskupom Mrzljakom na čelu).

Ovamo svakako spada i ređenje novih svećenika Rimske biskupije, koja je nekoliko dana prije Papina rođendana dobila 26 novih svećenika, od toga čak polovicu iz neokatekumenskoga rimskog sjemeništa "Redemptoris Mater", koji već godinama Rimsku biskupiju obogaćuje zvanjima. I ovu svečanost osobno je predvodio Papa, koji ni tom prigodom nije pokazao neke posebne znakove umora ili klonulosti, unatoč tome što su neki novinari baš tih dana spominjali tu mogućnost.

* * *

Ni mjesec lipanj, bar prema najavama, neće mnogo zaostati za svibnjom bogatstvom jubilejskih ponuda i sadržaja. Svakako, središnji događaj predviđen je za potkraj lipnja, kada će se kroz punih osam dana u Rimu održavati 47. svjetski euharistijski kongres, veliki jubilejski skup s najduljim trajanjem. A na blagdan Duhova, 11. lipnja, Crkva će se na tren zaustaviti u osobnom molitvenom promišljaju o dužnostima katolika prema drugim ljudima i ulozi naviještanja Krista, svjedočenja vjere i potrebe dijaloga sa svijetom. To je nesumnjiv poticaj da se cjelokupna Crkva, a ne samo ona okupljena u Vječnom gradu, zamisli oko svoje uloge i pomoli za novu snagu i pomlađeni polet na početku novoga tisućljeća.

HRVATSKI ODJECI U RIMU

* 30. travnja vatikanski dnevnik "L’Osservatore Romano" objavio je vijest da je hrvatski isusovac dr. Ivan Fuček, dosadašnji pomoćni teolog Vatikanske penitencijarije (vrhovnoga crkvenog sudišta za pitanja savjesti), imenovan za redovitoga teologa ovoga sudišta, na mjesto nedavno preminuloga španjolskog isusovca Pedra Abellana.

* Poprilično nezapažen u hrvatskoj javnosti prošao je uspješno završen glazbeni projekt "Musiche d’Europa", za koji je glavnu ideju dao i preuzeo organizaciju hrvatski/rimski glazbenik i muzikolog M° Nenad Veselić, koji je tijekom jubilejske korizme u Rimu, od 14. ožujka do 9. travnja, u glasovitoj rimskoj crkvi Santa Maria in Aracoeli na Kapitoliju priredio koncerte sakralne glazbe pretežito baroknog razdoblja iz zemalja srednje i istočne Europe (Mađarska, Hrvatska, Slovačka, Jugoslavija, Makedonija, Poljska). Tom prigodom "Barokni glazbeni sastav" iz Zagreba, pod vodstvom Saše Britvića, izveo je koncert Lukačićevih, Jelićevih i Usperovih skladbi.

* Od 7. do 9. svibnja u Rimu je službeno boravila visoka delegacija Vlade Republike Hrvatske, pod vodstvom predsjednika Vlade, Ivice Račana, koja je posjetila najviše predstavnike Talijanske Republike, a u Vatikanu je tom prigodom primljena u zasebnu audijenciju kod pape Ivana Pavla II. Prema izjavi hrvatskoga predsjednika Vlade, u razgovorima su unaprijeđeni i produbljeni tradicionalno dobri odnosi Republike Hrvatske sa Svetom Stolicom, kao i s Republikom Italijom.

* Radio-Vatikan je 10. svibnja javio da je Ivan Štengl, svećenik Zagrebačke nadbiskupije, na rimskom salezijanskom učilištu "Salesianum" uspješno obranio doktorsku tezu o logoterapiji (iz područja psihologije). Ovoj vijesti valja pridodati i informaciju da je nedavno objavljena u cijelosti (oko 400 stranica) na talijanskom jeziku disertacija hrvatske redovnice s. Finke Tomas, iz Družbe sestara sv. Križa, pod naslovom "Karizma Milosrdnih sestara sv. Križa: dinamička analiza njezine prisutnosti u životu utemeljitelja i u životu družbe", koju je s. Finka obranila u studenom 1999. na Papinskom teološkom fakultetu "Teresianum" u Rimu.

* Hrvatski papinski zavod sv. Jeronima u Rimu priredio je tradicionalni zaključak akademske godine za hrvatske studente u Rimu, po običaju, o blagdanu sv. Leopolda Mandića, u nedjelju 14. svibnja, kada su se nakon zajedničke mise prisutni vjernici okupili u prostorijama Zavoda na domjenak i druženje (početak akademske godine slavi se slično o blagdanu sv. Nikole Tavilića, sredinom rujna). Zavod sv. Jeronima je također za Dan državnosti Republike Hrvatske, u nedjelju, 28. svibnja, priredio euharistijsko slavlje molitve i zahvalnosti za Domovinu. Uz članove diplomatskih predstavništava Republike Hrvatske, okupili su se i brojni hrvatski građani i njihovi prijatelji u gradu Rimu.

>[SADRŽAJ]<