VERITAS - br. 7-8/2000.

>[SADRŽAJ]<

ZRCALO VREMENA

NOVI SPLITSKO-MAKARSKI NADBISKUP

Nadbiskup Marin BarišićPapa Ivan Pavao II. imenovao je 21. lipnja mons. dr. Marina Barišića, dosadašnjega pomoćnog biskupa, novim nadbiskupom Splitsko-makarske nadbiskupije. Istovremeno, Sveti Otac je prihvatio zahvalu na službi, zbog navršene dobi, dosadašnjega splitsko-makarskog nadbiskupa, mons. Ante Jurića.

Mons. Barišić rođen je 24. ožujka 1947. u Vidonjama kraj Metkovića. Srednju školu pohađao je u Dubrovniku i Splitu, a teološki studij započeo je u Splitu te ga nastavio u Rimu. Nakon diplome iz teologije, studij je nastavio na Lateranskom sveučilištu, a potom na Biblijskom institutu na Gregoriani u Rimu, gdje je doktorirao iz biblijske teologije. Za svećenika je zaređen 14. srpnja 1974., a nakon povratka sa studija od 1978. do 1979. godine obavljao je službu prefekta u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu. Od 1979. do 1993. godine vršio je službu župnika župe Pohođenja BDM u Splitu. Od 1981. godine, pored župničke, vrši i profesorsku službu na Teologiji u Splitu gdje je predavao svetopisamske predmete. Za pomoćnog biskupa Splitsko-makarske nadbiskupije imenovan je 3. kolovoza 1993., a za biskupa je zaređen 17. listopada iste godine.

Dosadašnji splitsko-makarski nadbiskup, mons. Ante Jurić, sukladno Zakoniku kanonskog prava, zbog navršenih 75 godina života odlazi u mirovinu (rođen u Vranjicu 17. svibnja 1922.). Nadbiskupijom je upravljao dvanest godina (zaređen je 16. listopada 1988.), a na planu HBK vršio je službe potpredsjednika, člana Stalnog vijeća, te predsjednika Vijeća za ustanove posvećenog života. Vrhunac njegova nadbiskupskog služenja bio je 4. listopada 1998., za proslave 1700. obljetnice grada Splita, kada je Nadbiskupiju i grad pohodio papa Ivan Pavao II. i predvodio misu na Žnjanu.

Službeno preuzimanje uprave Nadbiskupijom i svečano ustoličenje novoga splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolita bit će 27. kolovoza u splitskoj katedrali sv. Duje.


UMRO NADBISKUP TAMARUT

Nadbiskup Anton TamarutRiječko-senjski nadbiskup mons. dr. Anton Tamarut umro je 28. lipnja o. g., u 68. godini života. Preminuo je od posljedica moždanoga udara u bolnici u Rijeci, u koju je primljen prethodnoga dana.

Nadbiskup Anton Tamarut rođen je 1. prosinca 1932. u Novalji na otoku Pagu. Osnovnu školu pohađao je u rodnome mjestu, a daljnje školovanje nastavio je u Nadbiskupskom dječačkom sjemeništu u Zagrebu, te u Biskupskom sjemeništu u Pazinu. Visoku bogoslovnu školu pohađao je u Rijeci i Pazinu od 1953. do 1957. godine. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1957. u Novalji. Od 1957. do 1962. godine vršio je službu duhovnog pomoćnika u Malom Lošinju, a s početkom rada II. vatikanskog koncila 1962. godine poslan je na studij u Rim gdje je do 1966. godine pohađao Pravni fakultet na Papinskome sveučilištu Gregoriani i Liturgijski institut na Papinskome ateneju sv. Anzelma. Stekao je doktorsku diplomu iz crkvenog prava i diplomu magisterija u liturgici.

Od 1967. do svoje smrti vršio je službu profesora liturgike na Teologiji u Rijeci. U Krčkoj je biskupiji imenovan vicekancelarom 1967. godine i osobnim tajnikom biskupu Karmelu Zazinoviću. Od 1973. do 1976. godine bio je župnik u Puntu, a od 1976. do 1979. godine vršio je službu rektora u Bogoslovskome sjemeništu u Rijeci. Nakon toga, 1979. godine imenovan je kancelarom, pa generalnim vikarom Krčke biskupije, a 1980. godine i prepozitom Stolnoga kaptola.

Šibenskim biskupom imenovan je 5. veljače 1986, a zaređen je u šibenskoj katedrali 16. ožujku 1986. Službu šibenskog biskupa obavlja od 1986. do 1987. Riječko-senjskim nadbiskupom koadjutorom imenovan je 4. prosinca 1987., a u tu je službu uveden 20. siječnja 1988. Službu riječko-senjskog nadbiskupa preuzeo je 13. siječnja 1990. U Hrvatskoj biskupskoj konferenciji bio je član Stalnog vijeća HBK, predsjednik Liturgijskog vijeća, te član Biskupske komisije za Hrvatski papinski zavod sv. Jeronima u Rimu.


PORUKA O VJERONAUKU

Hrvatski biskupi uputili su 15. lipnja poruku o važnosti i svrsi odgoja u vjeri, tj. o vjeronauku u školi i o katehezi u župnoj zajednici. Prenosimo neke dijelove te poruke:

Uvjereni smo da Crkva vjeronaukom u školi pruža važan doprinos sveukupnom odgoju i obrazovanju. Valja imati na pameti da je u središtu vjeronauka ljudska osoba, koju treba promicati na način da se djeci i mladima pomogne da uoče religioznu komponentu kao neizostavni čimbenik za svoj rast u ljudskosti i slobodi...

Premda se kroz vjeronauk u školi sustavno upoznaje katolička vjera u svim njezinim dimenzijama, tj. u učenju, slavljenju i življenju, ipak je za cjelovit odgoj potrebno uključivanje u određenu crkvenu, odnosno župnu, zajednicu, u kojoj se raste i živi u vjeri, a što se postiže župnom katehezom...

Konačni je cilj kateheze uvesti čovjeka u zajedništvo, u bliskost s Isusom Kristom. Ostvarenju toga pridonose posebno župna kateheza i školski vjeronauk, kao temeljne službe Crkve, na dobro djece, mladih i odraslih. U ime odgovornosti koju nosimo pred Kristovim nalogom naviještanja Kraljevstva Božjeg, pozivamo na zauzeto zalaganje sve koji su na različite načine uključeni u izgradnju vjere i života čovjeka...

>[SADRŽAJ]<