Hrvatski katolički pokret (HKP) bio je tema Međunarodnoga znanstvenog simpozija koji je održan 29. i 30. ožujka u Zagrebu. "Već duže vrijeme, a osobito nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj, s različitih se strana javljaju prijedlozi i poticaji za aktivnije i organiziranije uključenje vjernika laika u djelovanje Crkve… Stoga je stota obljetnica od Prvoga hrvatskoga katoličkog kongresa, održanog u Zagrebu 1900., ujedno i prilika da se i u današnjim nastojanjima možemo okoristiti iskustvom iz doista bogate prošlosti", istaknuo je uoči održavanja simpozija predsjednik Komisije za laike pri HBK biskup Mile Bogović.

U samome programu simpozija išlo se za time da se postave jasni okviri sveopćega događanja u Hrvatskoj, za što su angažirani ugledni povjesničari. Kako je na otvaranju istaknuo predsjednik HBK, nadbiskup Josip Bozanić, kad se govori o HKP-u, nisu u pitanju samo dvije historiografije: svjetovna i crkvena, koje postoje o njemu. "U pitanju je još uvijek nedovoljno razjašnjen odnos prema nekim vrednotama što je od vremena do vremena izazivalo razilaženje i u samom Hrvatskom katoličkom pokretu, kao i instrumentalizacija istih sa strane ideologija koje su nastojale zavladati društvenom i političkom javnošću".

Sa svog zasjedanja održanog 6. ožujka hrvatski su biskup, članovi Stalnog vijeća HBK, među ostalim uputili i poruku vjernicima u povodu aktualnoga popisa stanovništva. Pozvali su sve katolike da prilikom ispunjavanja obrazaca ne zaborave zatražiti da im se u za to predviđenu rubriku upiše vjerska pripadnost. Nakon poruke Stalnog vijeća HBK, uslijedile su i poruke (nad)biskupa svećenicima svojih (nad)biskupija, s istim pozivom. Kao razloge tom pozivu biskupi zagrebačke nadbiskupije navode: "1. Nakon pada komunizma, u kojem smo živjeli pod strahom i pritiskom i što se tiče izjašnjavanja o svojoj vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti, sada je vrijeme slobode, koja uključuje i slobodu vjerskog i nacionalnog izjašnjavanja. 2. U slobodnom društvu izjašnjavanje o vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti promiče proces tolerancije. Ne može, naime, biti tolerancije ako ne postoje i ako se ne poštuju različitosti. 3. U procesu globalizacije veoma je važno da male nacije čuvaju svoj identitet. 4. Ovo je vrijeme informatike gdje su potrebni točni podaci, te će i podaci dobiveni od ovog popisa stanovništva sutra biti mjerodavni za neke buduće odluke.

S okvirnom temom - liturgija - održano je od 15. do 17. ožujka u Đakovu drugo zasjedanje Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske. Na zasjedanju je sudjelovalo 180 članova sinode: svećenika, redovnika, redovnica i laika različitih zvanja i dobi. Predsjedao mu je biskup Marin Srakić, a u tri puna dana programa održano je 13 izlaganja. Kako se navodi u priopćenju Tiskovnog ureda, na sinodi je zaključeno kako mnogi elementi u bogatoj baštini Crkve imaju neprolaznu vrijednost i suvremeni ih čovjek itekako prepoznaje i vrednuje. "Crkva ih se radi toga ne smije i ne treba odricati. No, uz pozitivno vrednovanje tradicije, potrebno je imati i dinamičan pristup tradiciji, kojim se ona trajno obnavlja i produbljuje". U raspravi se, stoga, pokazala želja i za traženjem novih, suvremenih i današnjem čovjeku i vjerniku prilagođenih oblika liturgijskoga života, ali ne svaki put i spremnost na hrabro koračanje novim putovima. "Ta želja za suvremenim liturgijskim životom", ističe se, "najveći je izazov ovoga sinodalnoga zasjedanja".