VERITAS - br. 7-8/2001.

>[SADRŽAJ]<

ZRCALO VREMENA 


PAPA PONOVNO U HRVATSKOJ?

"Papa Ivan Pavao II. mogao bi uskoro ponovno posjetiti Hrvatsku!". Vijest je koja je nedavno iznenadila domaću javnost, odjeknula je za vrijeme boravka zamjenika predsjednika hrvatske Vlade dr. Gorana Granića u službenom posjetu Svetoj Stolici, 12. i 13. lipnja.

Na mogućnost Papina novog posjeta Hrvatskoj osvrnuo se, u izjavi za Informativnu katoličku agenciju, i predsjednik HBK nadbiskup Josip Bozanić. U izjavi je rekao:

"Svaka naša biskupija i svaki hrvatski grad rado bi u svojoj sredini pozdravili Svetog Oca Ivana Pavla II. Tako su već 1991. godine biskupi Riječke metropolije, u dogovoru s predsjednikom tadašnje Biskupske konferencije, kardinalom Franjom Kuharićem pozvali Svetoga Oca da posjeti Rijeku i Trsat, a 1998. godine Hrvatska biskupska konferencija je u svom pozivu Papi uključila i posjet gradovima Dubrovniku, Zadru i Osijeku". Nadbiskup Bozanić istaknuo je kako ne treba posebno naglašavati kolika stvarna veza postoji između hrvatskoga naroda i Pape: "Posjeti Ivana Pavla II. potvrdili su tu povijesnu, gotovo četrnaeststoljetnu vezu našega naroda s Petrovom stolicom. O posljednjoj inicijativi hrvatskoga državnog vrha bili smo obaviješteni. Naime, o pozivu Svetom Ocu da posjeti Dubrovnik razgovarao je dubrovački biskup mons. Želimir Puljić s predsjednikom Državnoga povjerenstva za odnose s crkvama i vjerskim zajednicama dr. Goranom Granićem, a Stalno vijeće HBK na svojoj posljednjoj sjednici je upoznato s tim inicijativama. Drago mi je da je dr. Granić prigodom posjeta Svetoj Stolici s državnim tajnikom kardinalom Angelom Sodanom razgovarao o skoroj mogućnosti pohoda Svetog Oca Hrvatskoj, jer je to i želja hrvatskih vjernika. Hrvatski biskupi će, u suradnji sa Svetom Stolicom, razvidjeti sve mogućnosti i okolnosti koje bi trebalo pripraviti da bi se ostvario Papin pohod našoj domovini. Ostvari li se taj pohod uvjeren sam da će Papa k nama doći kao najdraži prijatelj, a za nas vjernike i kao otac koji utvrđuje u vjeri svoju braću i sestre", rekao je nadbiskup Bozanić.


PREMINUO MONS. LADIKA

Nakon duže bolesti, 24. lipnja, preminuo je mons. dr. Josip Ladika, kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog i dugogodišnji ravnatelj "Glasa Koncila". Josip Ladika svoj je svećenički vijek ispunio pastoralnim radom, predavanjem pastoralne teologije, posebno promicanjem katehetike i kateheze. Bio je istaknuti koncilski teolog Crkve u Hrvata, suradnik hrvatskih biskupa i zauzeti djelatnik poratnoga katoličkog tiska, promicatelj crkvene izdavačke djelatnosti, te podupiratelj gotovo svih novih inicijativa Crkve u Hrvata. Još kao mladi svećenik 1955. godine započeo je okupljati zagrebačke srednjoškolce, sveučilištarce i mlade intelektualce utirući putove suvremenoj katehizaciji mladeži. Iz njegovih okupljanja mladih u crkvi sv. Katarine na Gornjem Gradu te u župama Sv. Blaža i Sv. Jeronima, izrasli su brojni katolički intelektualci. Godine 1970. i službeno je imenovan delegatom za katehizaciju u zagrebačkoj nadbiskupiji te se zauzimao za organiziranje Crkve na tom području. Od samog osnutka Katehetskog vijeća BKJ Ladika mu je bio član te je jedan od inicijatora i organizatora Katehetske ljetne škole.

Bio je i delegat BKJ kod UNDA-e - međunarodnoga udruženja za radio i televiziju. Od samih početaka, a osobito od 1964. godine pa do 31. ožujka 1999. dr. Ladika bio je ravnatelj "Glasa Koncila", posebno uspješno vodeći gospodarstvo te izdavačke kuće koja je zahvaljujući i njegovim naporima sve vrijeme opstala i djelovala bez subvencija sa strane. Inicirao je ili sudjelovao u brojnim akcijama "Glasa Koncila", posebno u izdavačkim projektima. Zbog zasluga za promicanje katoličkoga tiska u našoj Crkvi nadbiskup Josip Bozanić imenovao ga je nakon umirovljenja doživotnim počasnim ravnateljem "Glasa Koncila".


HODNJA MIRA U MEĐUGORJE

Gospin lik prema kazivanju djeceLik Kraljice miraViše desetaka tisuća hodočasnika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te iz svih krajeva svijeta okupili su se 25. lipnja u međugorskom svetištu Kraljice Mira. Naime, tog dana proslavljena je 20. obljetnica od kada je šestero međugorske djece izjavilo da im se na obližnjem brdu u Bijakovićima ukazala Gospa. Gospina ukazanja, prema njihovim tvrdnjama ne prestaju do danas. Premda službeno Crkva još nije potvrdila vjerodostojnost ukazanja, međugorsko je svetište od tada posjetilo nepregledno mnoštvo hodočasnika iz cijeloga svijeta (između 20 i 30 milijuna), te je postalo oaza molitve i marijanske pobožnosti. I ove godine održana je 13 kilometara duga tradicionalna Međunarodna hodnja mira, od samostana u Humcu do župne crkve sv. Jakova u Međugorju. Središnje misno slavlje u koncelebraciji gotovo 300 svećenika predvodio je provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Tomislav Pervan.


NOVOSTI O KATOLIČKOM VJERONAUKU

Predsjednik Vijeća za katehizaciju Hrvatske biskupske konferencije đakovački i srijemski biskup Marin Srakić, u povodu završetka školske godine 2000./2001., uputio je poruku o katoličkome vjeronauku djeci i mladima, roditeljima i vjeroučiteljima te svoj vjerničkoj javnosti. Na početku poruke biskup Srakić podsjeća na Poruku hrvatskih biskupa o vjeronauku u školi i župnoj katehezi upućenu javnosti krajem prošle školske godine. U tom dokumentu, kako podsjeća predsjednik Vijeća, progovorili su o važnosti i o svrsi odgoja u vjeri tj. o vjeronauka u školi i o katehezi u župnoj zajednici. "Godinu dana poslije želimo svima vama najprije zahvaliti. Zahvaljujemo vama, djeco, mladi i roditelji. Vi ste izborom katoličkog vjeronauka u školi potvrdili njegovu vrijednost i njegov dragocjeni doprinos u praćenju mlade osobe na putu prema ljudskoj i kršćanskoj zrelosti. Katolički vjeronauk u školi važna je dimenzija odgoja mladih u vjeri. Takav vjeronauk još će više očitovati svoju važnost u procesu preustroja školskog sustava u nas koji je usmjeren prema vrednovanju ljudske osobe i njezinom rastu", poručuje biskup Srakić.

Vezano uz temu vjeronauka, protekli je mjesec bilo više novosti. Jedna od njih je i novi ustroj Nacionalnog katehetskog ureda HBK, koji je, prema pisanju Katehetskog glasnika, načinjen u vidu što učinkovitijeg rješavanja sve zahtjevnijih zadataka. Osim pomoći nad/biskupijskim katehetskim uredima, NKU HBK predvodi projekt trajnoga usavršavanja vjeroučitelja, rad na novim školskim vjeronaučnim udžbenicima, na rješavanju niza pitanja u svezi sa kvalitetnim usustavljenjem vjeronauka u školi, u što sada spada i priprema za polaganje stručnoga (državnog) ispita vjeroučitelja, kao i na promicanju župne kateheze u obnovi župne zajednice, uz izradu prikladne građe ili priručnika. Posebno se radi na omogućavanju teološko-katehetskog osposobljavanja dijela odgojiteljica u vrtićima koje bi provodile i vjerski odgoj te kateheta i drugih pastoralnih suradnika u župnim zajednicama.


>[SADRŽAJ]<