>[SADRŽAJ]<
IZVANREDNO ZASJEDANJE HBK
Razmatrajući aktualnu situaciju u Crkvi i društvu hrvatski biskupi održali su 17. srpnja u Zagrebu jednodnevno izvanredno zasjedanje. Sa zasjedanja su uputili poziv vjernicima na molitvu "za Domovinu, za njeno dostojanstvo, mir i slogu". Također, prema odredbi biskupa, na Dan domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza, u svim su se hrvatskim crkvama slavile mise za Domovinu. Biskupi su Komisiji "Justitia et Pax" povjerili zadaću da "na temelju načela kršćanske etike i socijalnog nauka Katoličke Crkve uputi javnosti poseban apel o aktualnim prilikama našeg naroda, društva i države".
U izjavi, koju je Komisija objavila nekoliko dana nakon zasjedanja, dijeli se zabrinutost s hrvatskim građanima, te ističe kako je, unatoč međunarodnom priznanju Hrvatske, "nekim međunarodnim faktorima toliko toga upitno u fazi njezina nastanka da u njihovim stavovima izgledaju čak upitni i samostalnost i suverenitet same države". Komisija također upozorava kako je, pored krize odnosa prema međunarodnim čimbenicima, postala još opasnija kriza odnosa unutar same države. "I to do te mjere da se može govoriti o dvije Hrvatske, odnosno o dva suprotstavljena pogleda na jednu te istu stvarnost, o lomu unutar hrvatskog nacionalnog bića…"
"Za izlazak iz te dvostruke krize potrebno je na međunarodnoj razini izboriti jasnu pregovaračku poziciju. Ponajprije tako što će svatko, tko smatra da se ima pravo uplitati u stvari hrvatske države, jasno definirati svoj stav prema njezinoj prošlosti i prema njezinoj budućnosti. Ne smije se dopustiti da razni činovnici trećega reda donose takve prosudbe koje su u stanju uznemiriti cijelu hrvatsku javnost. Svaki zahtjev međunarodnih nadleštava treba u sebi sadržavati jasna uporišta, ne samo u međunarodnom, nego i u hrvatskom pravu", ističu članovi Komisije. Oni smatraju kako bi predstavnici izabrane vlasti trebali, na ravnopravnoj osnovi, nastaviti dijalog s predstavnicima međunarodne zajednice, posebno Haaškoga suda, te čvrsto braniti načela na kojima počiva Hrvatska država. "Valja isticati da se, pri ocjenjivanju zbivanja na našim prostorima, moraju uzeti u obzir sve okolnosti, mjesto, vrijeme i tijek događaja, kako bi se prosudbe donosile na načelima pravde, a ne prema političkim interesima i ‘ravnoteži krivnje’. Šira svjetska javnost mora biti dovoljno obaviještena, a sud u Haagu dobiti dovoljno uvjerljive dokumente o uzrocima i posljedicama, o agresoru i žrtvi agresije na Hrvatsku", ističe Komisija. Dodajući kako je i na unutrašnjem planu potreban konsenzus oko bitnih stvari, članovi Komisije naglašavaju važnost međusobne tolerancije i "oslobađanja od isključivosti samo svojih zasluga".
ZASJEDALA BK BIH
Svoje redovito zasjedanje u srpnju je, u Banjoj Luci, održala i Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine. Na zasjedanju je razmatrano aktualno stanje u državi i Crkvi. Biskup Franjo Komarica ukratko je prikazao stanje svoje biskupije, posebno problem ne-povratka i neostvarenja nekih osnovnih prava katolika. Biskupi BK BiH na zasjedanju su osobito razradili dvije važne teme: Radni dokument za X. Sinodu biskupa, koja se održava sljedećeg listopada u Rimu: "Biskup, služitelj evanđelja Isusa Krista za nadu svijeta", i Papino pismo "Ulaskom u novo tisućljeće". Na poticaj Papinskoga vijeća za obitelj, da se obilježi 20. obljetnica papinske pobudnice "Obiteljsko zajedništvo", biskupi su zadužili svoje Vijeće za obitelj da pripravi i predloži prigodni program. Na temelju dopisa Vijeća i ravnatelja za inozemnu pastvu, biskupi su odlučili da aktualna pitanja inozemne pastve zajednički razmotre na sljedećem zajedničkom susretu s biskupima HBK. Među ostalim, na zasjedanju je bilo govora i o potrebi upoznavanja šire javnosti sa smjernicama Ekumenske povelje potpisane u Strasbourgu u travnju ove godine, zatim o promicanju pastorala mladih, te o traženju veće zainteresiranosti i pomoći društvene zajednice u liječenju ovisnikâ, te potpore ustanovama koje se o njima brinu.
ĐURO HRANIĆ - NOVI BISKUP
Papa Ivan Pavao II. imenovao je 5. srpnja,
na blagdan svetih Ćirila i Metoda, dr. Đuru Hranića, dijecezanskog svećenika
i profesora na Teologiji u Đakovu, pomoćnim biskupom Đakovačke i Srijemske
biskupije i naslovnim biskupom Gaudiabe.
Dr. Đuro Hranić rođen je 20. ožujka 1961. u Ceriću, župa Nuštar, u obitelji Stjepana i Eve, rođene Marković. Filozofsko-teološki studij završio je na Visokoj bogoslovnoj školi u Đakovu 1986. godine. Za svećenika je zaređen u đakovačkoj katedrali 29. lipnja 1986. Godine 1986. i 1987. obnašao je službu župnog vikara u osječkoj donjogradskoj župi Preslavnog imena Marijina i službu tajnika Instituta za laike u Osijeku. Godine 1987. odlazi na daljnji studij u Rim. Ondje je kao pitomac Papinskog hrvatskog Zavoda sv. Jeronima završio specijalizaciju iz dogmatske teologije na Teološkom fakultetu Papinskog Sveučilišta Gregorijana, gdje je 1993. stekao doktorat iz dogmatske teologije. Vrativši se 1993. godine iz Rima imenovan je profesorom dogmatike na Teologiji u Đakovo. Od 1997. je i zamjenik predstojnika Teologije u Đakovu. Od 1994. godine je glavni urednik Vjesnika Đakovačke i Srijemske biskupije, od 1998. generalni je tajnik Druge biskupijske sinode Đakovačke i Srijemske, a od 2000. godine član Zbora savjetnika te Prezbiterskog vijeća. Član je Komisije za laike HBK, Uredničkog vijeća "Glasnika Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku" te zamjenik predsjednika Povjerenstva za promicanje suradnje između Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i Teologije u Đakovu.
Dr. Đuro Hranić imenovan je biskupom u svojoj 41. godini, čime je postao najmlađi biskup u Hrvatskoj i prvi imenovan u trećem tisućljeću. Najmlađi je od đakovačko-srijemskih biskupa u posljednjih stotinu godina, osim od biskupa Strossmayera, koji je imenovan biskupom u svojoj 34. godini. Biskupsko ređenje dr. Đure Hranića biti će u tijeku svečanoga misnog slavlja, 22. rujna, u đakovačkoj katedrali.