VERITAS - br. 7-8/2002.

>[SADRŽAJ]<

HODOČAŠĆE


POHOD MARIBORSKIH BISKUPA, SVEĆENIKA I REDOVNIKA

HVALA BL. STEPINCU!


Mariborski i zagrebački biskupi u katedraliPo tri mariborska i zagrebačka biskupa, više od 250 svećenika i redovnika s područja mariborske biskupije, mariborski bogoslovi te mnoštvo slovenskih i hrvatskih vjernika okupilo se 5. lipnja 2002. u zagrebačkoj katedrali. Tom prigodom mariborski biskup dr. Franc Kramberger, uvodeći u sv. misu, izrekao je razloge pohoda:

"Danas se na ovome mjestu spominjemo posebnoga događaja koji je povezao obje biskupije te će ostati u nezaboravnoj uspomeni. Kad je nacistička vojska okupirala Donju Štajersku, tj. našu mariborsku biskupiju, zloglasni je Gestapo u svom neprijateljstvu prema Katoličkoj Crkvi prognao sve svećenike, redovnike, redovnice i brojne laike, prije svega intelektualce. Za dva dana (7. lipnja) navršit će se 61 godina kako je u Zagreb stigao prvi transport prognanika iz Slovenije. Slijedilo je 11 transporta, a zadnji, 12. transport prognanika iz slovenskog logora u Reichenburgu (Sevnici) bio je 5. srpnja 1941. Prognani slovenski svećenici našli su utočište ovdje u Hrvatskoj. Tadašnji nadbiskup, kasnije kardinal, sada bl. Alojzije Stepinac, zamolio je državnu vlast za dopuštenje da prognane svećenike primi i nastani u svojoj nadbiskupiji, omogući im dostojno preživljavanje, pastoralni rad i miran život. To je dopuštenje dobio i tako je postao zaštitnik ili branitelj prognanika iz Slovenije. Kao zagrebački nadbiskup prihvatio je oko 300 svećenika iz Slovenije te ih je izbavio iz mnogih logora, uključujući i iz zloglasnog Jasenovca. Štoviše, i druge je hrvatske biskupe molio da prihvate Slovence i da im od vremena do vremena pošalju slovenskoga svećenika…

Danas želimo zahvaliti zagrebačkoj nadbiskupiji, posebno blaženom kardinalu Alojziju Stepincu, ovdje na njegovu grobu, za iskazanu kršćansku solidarnost, za otvorene ruke i otvoreno srce za tadašnje naše svećenike, redovnike, redovnice i laike. Ovim hodočašćem želimo se na neki način odužiti i svojim činom javno pokazati zahvalnost u ime svih Slovenaca koji su ovdje našli svoju privremenu drugu domovinu..." - rekao je biskup Kramberger te je pozdravio domaćine na čelu s nadbiskupom Bozanićem kao i sve vjernike, posebno Slovence koji žive u Hrvatskoj.

   

Svečanu misu na slovenskom jeziku predvodio je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, a uz slovenske svećenike, među kojima su bili i hrvatski dušobrižnici o. Marko Prpa iz Ljubljane i o. Valentin Miklobušec iz Maribora, koncelebrirali su biskup Kramberger i mariborski pomoćni biskupi Jožef Smej i Anton Stres, te zagrebački pomoćni biskupi Josip Mrzljak i Vlado Košić.

"Srdačno vas pozdravljam danas okupljene u zagrebačkoj katedrali" - započeo je svoju propovijed nadbiskup Bozanić te je podsjetio da je bio s mons. Krambergerom 3. srpnja 1998. u konzistorijalnoj dvorani Apostolske palače u Vatikanu kad su pročitani dekreti o mučeništvu bl. Alojzija Stepinca i o herojskim krepostima bl. Antona Martina Slomška. "Tako naše dijeceze, zagrebačku i mariborsku, naše narode, hrvatski i slovenski, koji su duboko ukorijenjeni u europsku katoličku tradiciju, na znakovit način povezuju i naši blaženi pastiri Alojzije Stepinac i Anton Martin Slomšek."

Citirajući Blaženikove riječi u kojima najavljuje kraj komu­nističkoga režima, nadbiskup je rekao: "Bl. Alojzije Stepi­nac, čovjek vjere i na Bogu utemeljene nade, za nas je danas znak, uzor i poziv kako vjerovati i kako se u životu nadati." Nadodao je da se "u arhivu Nadbiskupije zagrebačke i Biskup­ske konferencije od 1941. pa dalje nalaze svjedočanstva o mnogim nastojanjima što ih je nadbiskup Alojzije Stepinac na razne načine poduzimao za nasilno iseljene Slo­vence koji su našli utočište u Hrva­tskoj. 29. studeno­ga 1941. piše najvišem vodstvu hr­vatske države da tom problemu posvete svoju posebnu pozornost. On kaže: ‘Radi se o slovenskim do­seljenicima koji su morali tijekom prošlih ljetnih mjeseci ostaviti svoje domove i sve što su imali i posjedovali..’

Ovdje smo danas da zajedno zahvalimo Bogu za ljud­sko, kršćansko i biskupsko zauzi­manje nadbiskupa Stepinca u teš­kim vremenima ratnog meteža."

Svoju propovijed nad­biskup Bozanić zaključio je molitvom: "Bl. Alojzije, tvojem nebeskom zagovoru danas povjera­vamo nas ovdje prisutne, naše biskupijske Crkve, naše susjedne narode, slovenski i hrvatski, a osobito naše svećenike i duhovna zvanja u našim Crkvama."

   

Poticaj da se na razini cijele Mariborske biskupije organizira zahvalno hodočašće bl. Stepincu, na poseban način dali su slovenski franjevci konventualci - minoriti, koji su u velikom broju, na čelu sa svojim provincijalom fra Slavkom Stermšekom, sudjelovali na hodočašću.

Slovenski romari nakon Zagreba pohodili su i hrvatsko nacio­nalno marijansko svetište Mariju Bistricu gdje ih je primio mons. Lovro Cindori, predstavivši im bistričko svetište. Sudjelovanjem u klanjanju pred Presvetim mariborski biskupi, svećenici i redovnici zaključili su svoje zajedničko zahvalno hodočašće.

M. P.

>[SADRŽAJ]<