Svoj prvi radni dan u ovoj godini papa Ivan Pavao II. započeo je razgovorima o svjetskom miru. Dan nakon što su katolici proslavili Svjetski dan mira, 2. siječnja, Papa je u audijenciju primio novog predsjednika Papinskog vijeća Iustitia et Pax nadbiskupa Renata Martina. Premda Tiskovni ured Svete Stolice o susretu nije detaljno izvijestio, promatrači ocjenjuju da je bila riječ o aktualnim kriznim područjima u svijetu, osobito o iračkom. I u svojoj novogodišnjoj propovijedi Sveti je Otac međunarodnu zajednicu pozvao da aktualne sukobe, posebno napetosti oko Iraka, riješe "mirnim putem" i prema načelima međunarodnog prava. Mir je moguć, on je i obveza, rekao je Papa na pontifikalnoj misi u Bazilici sv. Petra na svetkovinu Bogorodice i na Svjetski dan mira, 1. siječnja, ističući kako vjerske zajednice imaju posebnu ulogu u procesu postizanja mira, jer je mir dar Božji.

Godina Papinih jubileja - Inače, ova će godina u Vatikanu biti puna posebnih događanja. Očekuje se 100. Papino putovanje izvan zemlje, 25. obljetnica njegova pontifikata i proglašenje 1.300. blaženika. U listopadu Karol Woytila slavi srebrni jubilej papinstva, što je u dva tisućljeća crkvene povijesti, ne računajući apostola Petra, uspjelo samo dvojici papa. Odmah zatim slijedi proglašenje blaženom Majke Terezije. Papa bi 19. listopada, na Svjetski dan misija, na čast oltara trebao uzdići dobitnicu Nobelove nagrade za mir 1979. godine, što će vjerojatno biti najveća svečanost u Godini krunice, koju je krajem 2002. proglasio Sveti Otac.

Premda je zbog zdravstvenog stanja morao odustati od sudjelovanja na Svjetskom susretu obitelji u Manili, Ivan Pavao II. planira više putovanja u 2003. Krajem svibnja na rasporedu je svečanost proglašenja više blaženika u Madridu, u lipnju je u programu treći pohod Hrvatskoj, kao njegovo 100. putovanje izvan Rima. Sto i prvo moglo bi biti u Švedsku, u povodu 700. obljetnice sv. Brigite, što još nije službeno potvrđeno, a razgovara se i o mogućnosti Papina posjeta Slovačkoj.

Dužnost je medija pridonositi miru, a ne "huškati" - Na blagdan sv. Franje Saleškoga, zaštitnika novinara, Papa je uputio tradicionalnu poruku u povodu Svjetskoga dana obavijesnih sredstava. Ovogodišnja je tema: "Obavijesna sredstva u službi istinskoga mira u svjetlu enciklike Pacem in Terris".

Novinari i medijski djelatnici ne smiju se dati zavesti da potiču pojedine skupine jedne protiv drugih, posebno na području sukoba klasa, nacionalnih grupa, rasističkih zabluda i etničkog čišćenja – ističe se u poruci. Papa je upozorio na medijsko "huškanje" u ime religije i takvo je ponašanje ocijenio posebno teškom povredom istine i pravednosti. Dužnost je medijskih djelatnika pridonositi miru u svim dijelovima svijeta. Radi se o tome da treba srušiti zidove nepovjerenja i promicati razumijevanje za stajališta drugoga i zauzeti se za međusobno poštivanje među narodima, stoji u poruci.

Sveti Otac poziva medijske djelatnike da ne vode računa samo o materijalnim aspektima, već da služe istinskim potrebama društva. Istaknuo je ulogu glasila kao ključnih čimbenika u današnjem svijetu, a njihova povlaštena služba obvezuje sve medijske djelatnike. Ivan Pavao II. ističe kako u slučajevima pritisaka treba slijediti zahtjeve morala i savjesti, a ne prilagođavati se i udovoljavati zahtjevima vlasti, novca ili politike.

Obitelj: budućnost čovječanstva i kolijevka čovječnosti – U filipinskome glavnom gradu Manili održan je krajem siječnja 4. Svjetski susret obitelji. Geslo susreta bilo je: "Kršćanska obitelj - radosna vijest za treće tisućljeće". Na predavanjima, misnim slavljima i na središnjem susretu sudjelovalo je oko milijun ljudi. Prvi dio susreta bio je trodnevni međunarodni pastoralno-teološki kongres na kojem su sudjelovalo devetorica kardinala, 193 biskupa, 320 svećenika i više od 6 tisuća delegata-laika iz 82 zemlje svijeta. Kako je istaknuo domaćin susreta, kardinal Jaime Sin, unatoč tome što su razoreni brakovi danas dostigli rekordni broj, a istospolne zajednice stavljaju u pitanju temeljnu strukturu obitelji, obitelj je danas "radosna vijest za novo tisućljeće".

Na skupu je jasno došlo do izražaja da je obitelj, kao kolijevka čovječnosti, nezamjenjiva, a istinska je poruka okupljanja ohrabriti ljude da žive ljubav protiv svih zapreka i da ustraju u vjeri u Božju pomoć. Naglašena je i velika težnja za nalaženjem mjesta živuće vjere u kojima se obitelji mogu naći, pa se stoga s velikim zanimanjem prate nove duhovne zajednice i pokreti. U Manili je tako snažno prisutna ideja "kućne crkve" ("ecclesia domestica").

Papa Ivan Pavao II., koji zbog zdravstvenih razloga nije mogao sudjelovati, skupu se priključio virtualno, porukom upućenom putem satelita. U poruci je istaknuo kako je obitelj, koja se temelji na braku, "baština čovječanstva" te je "nužna za život, razvoj i budućnost naroda". "Budućnost čovječanstva ide preko obitelji", a brak za ljude našeg vremena znači "dobru vijest", rekao je Papa, pozvavši roditelje da usprkos svim problemima kroz koje brak prolazi očuvaju vjernost do kraja života.

Peti svjetski susret obitelji, kako je najavljeno, bit će 2006. godine u španjolskome gradu Valenciji.

Objavljene smjernice za katolike u politici - Kongregacija za nauk vjere objavila je 16. siječnja "Doktrinarnu notu o nekim pitanjima koja se odnose na obvezu i vladanje katolika u političkom životu". Nota, koju su potpisali pročelnik Kongregacije za nauk vjere kardinal Joseph Ratzinger i tajnik Kongregacije nadbiskup Tarcisio Bertone, upućena je "biskupima Katoličke Crkve i, na poseban način, političarima katolicima i svim vjernicima laicima pozvanim sudjelovati u političkom životu i politici u demokratskim društvima". Kako se ističe u uvodu, dokument ne želi ponovno iznositi čitav nauk Crkve o tom pitanju, nego tek podsjetiti na "neka načela svojstvena kršćanskoj savjesti koja nadahnjuju društveno i političko zauzimanje katolika".

U vremenu velikih kulturalnih promjena označenih etičkim relativizmom i pluralizmom, ističe Kongregacija za nauk vjere, u javnom se životu mogu čuti izjave u kojima se tvrdi kako je taj etički pluralizam uvjet za demokraciju. Uslijed te tendencije događa se da "građani zahtijevaju za vlastita moralna opredjeljenja potpuniju autonomiju dok zakonodavci smatraju da poštuju tu slobodu odlučivanja formulirajući zakone koji ne uzimaju u obzir naravnu etiku kako bi izašli ususret određenim prolaznim moralnim i kulturalnim usmjerenjima". U noti se pojašnjava da "to relativističko poimanje pluralizma nema ništa zajedničko s legitimnom slobodom građana katolika da biraju među političkim mišljenjima… ono koje se, prema vlastitom kriteriju, podudara sa zahtjevima općeg dobra". Kongregacija, pored toga, ističe da je kršćanin pozvan ograditi se od poimanja pluralizma koje se zasniva na moralnom relativizmu. To je poimanje "štetno za sam demokratski život, koji treba etička načela koja po svojoj naravi i po svojoj temeljnoj ulozi u društvenom životu nisu podložna pregovorima".

Također, usred brojnih zakonskih pokušaja koji nastoje prekršiti nepovredivost ljudskog života "pravo je i obveza katolika intervenirati kako bi dozvali u pamet dublji smisao života i odgovornost koju svi snose prema njoj". U prvom redu "oni koji su izravno uključeni u zakonodavna tijela imaju 'jasnu obvezu da se suprotstave' svakom zakonu koji vodi nasrtaju na život", kaže se u noti. Vjera čini nerazdjeljivo jedinstvo te "nije logično izdvojiti ijedan njezin sadržaj na štetu cjeline katoličkog nauka". Kada se određeni politički čin sukobljava s moralnim načelima koja ne dopuštaju bilo kakva ukidanja, iznimke ili kompromis, tada obveza katolika postaje još očitijom, a njihova odgovornost još veća. "Pred tim temeljnim i neporecivim etičkim zahtjevima vjernici moraju znati da je u igri sama bit moralnog poretka", piše u noti. U tom kontekstu navode se pitanja pobačaja, potpomognutog samoubojstva, terapijske upornosti, prava ljudskog zametka, briga za obitelj, sloboda obrazovanja, briga društva za maloljetnike, oslobađanje žrtava suvremenih oblika ropstva, pravo na vjersku slobodu.

"Iračane može spasiti samo Bog" - Irački katolici pozvali su sve kršćane i ljude dobre volje u cijelome svijetu na molitvu kako bi se "u posljednji čas spriječio rat protiv Iraka". Bagdadski kaldejsko-katolički pomoćni biskup Shlemon Warduni u razgovoru za Radio Vatikan istaknuo je kako "sada Iračane može samo Bog spasiti", svjedočeći o 12-godišnjoj patnji djece, žena i staraca, o patnji koja će se ratom još više pogoršati. Crkva u Iraku čini sve što je u njezinoj moći kako bi sačuvala mir, rekao je biskup, dodavši kako su sve kršćanske Crkve zajednički jedan dan molile i postile za mir. Iračka Vlada nije sama kriva za sadašnju napetost, upozorio je biskup Warduni, ističući kako se ne može govoriti o "pravednom ratu protiv Iraka".

Prema podacima UNICEF-a, u Iraku svakoga mjeseca od posljedica sankcija umre oko pet tisuća djece, a zemlja ima u posljednjih 13 godina najveću stopu smrtnosti kod djece. Svako četvrto dijete boluje od kronične neishranjenosti, 60% žena boluje od anemije. Prije rata, 1991. godine, Irak je bila zemlja s najboljim sistemom zdravstvenog osiguranja i sustava školstva na Srednjem istoku, a danas zdravstvo može zadovoljiti potrebe tek 5 do 10 posto stanovnika, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija.

Zloporaba svetih tekstova - Predstavnici osam svjetskih religija uputili su zajedničko priopćenje u kojemu traže kritičko preispitivanje svojih svetih tekstova u odnosu na rat i mir. U "Rimskoj izjavi", objavljenoj nakon simpozija koji je priredilo Papinsko vijeće za međuvjerski dijalog, ističe se kako se neki dijelovi vjerskih svetih knjiga koriste da bi se opravdao rat, nasilje i diskriminacija, stoga pripadnici pojedine religije moraju svoje svete tekstove ponovno iščitavati i tumačiti ih u duhu vjernosti vlastitoj vjeri i tradiciji, ali u poštovanju vjere, prava i tradicije pripadnika ostalih religija. Tema simpozija bila je "Vjerski duhovni izvori za mir", a sudjelovali su predstavnici kršćanstva, budizma, islama, židovstva, jainizma, sikha te zoroastrizma.