VERITAS - br. 3/2003.

>[SADRŽAJ]<

FILM

DIJALEKTIKA UTOPIJE I ANTIUTOPIJE

Specijalni izvještaj

"Minority Report"; predložak: Philip Kindred Dick; scenarij i režija: Steven Spielberg; fotografija: Janusz Kaminski; uloge: Tom Cruise, Max von Sydow, Colin Farrell, Samantha Morton i drugi; proizvodnja: SAD, 2002.


JOSIP SANKO RABAR

Dvadeseto nam je stoljeće pružilo obilje iskustva kako se utopije strelovito okreću u antiutopije, što je već na početku stoljeća vidovito naslutio nestor znanstvene fantastike H. G. Wells svojom pričom "Vremeplov". Utopija se otkriva kao antiutopija. "Manjinski izvještaj" Stevena Spielberga, koji je u nas preveden, tko zna zašto, kao "Specijalan izvještaj", spoj je tradicionalnog film-noira o krivo optuženome koji se bori dokazati svoju nevinost i suvremenog originalnog SF zapleta, koji se događa u tobožnjoj utopiji, u kojoj više nema ubojstava, ali je zato pogažen čovjek i njegova prava. U "vrlom novom svijetu" iz 2054. svi su ljudi podvrgnuti stalnoj kontroli, posvuda im uređaji skeniraju šarenicu oka radi identifikacije (u javnom prijevozu, u dućanima...), a policijska vlast ima bolji uvid u još nesvjesne namjere građana od samih tih građana. Troje vidov­njaka - koji nose imena klasika kriminalističke književno­sti, Arthur (Conan Doyle), Dash (Hammett) i Agatha (Christie) predviđaju svako ubojstvo na području Washingtona, koje onda "prekriminalistički" policijski odred unaprijed sprječava, a buduće počinitelje hibernira (lišava života), makar još nisu ništa počinili. Pa i sami vidovnjaci su okrutno lišeni svojih ljudskih prava, iskorišteni su kao sredstvo, prisiljeni na polusvjesno plutanje u bazenu.

Tom Cruise glumi detektiva Johna Andertona iz "prekriminalističkog" policijskog odreda koji vjeruje u bezgrešnost sustava, dok ne dobije u ruke dojavu o ubojstvu koje će on sam počiniti. Ne poznaje ubijenog, pa vjeruje u vlastitu nevinost, bježi i pokušava istražiti razloge tog besmisla. Tako doznaje da prekriminalni sistem ipak ima slabosti, da vidovnjaci nemaju uvijek iste vizije pa se onaj manjinski izvještaj zanemaruje i uništava. Spašava vidovnjakinju Agathu iz bazena, ne bi li mu ona pomogla.

Već je vidljivo da Spielbergov film nije blijedi površno nakalemljen spoj krimića i SF, već, kao u punokrvnoj znanstvenoj fantastici, kriminalistički zaplet proizlazi iz same SF ideje. Film je misaono provokativan i dubok, zadire u filozofska pitanja ljudske egzistencije i slobode. Idejno je, žanrovski i stilski koherentan, si­vo-plava fotografija sugerira atmosferu otuđena svijeta u kojemu je ljudskost ugrožena. A to je potencijalno - upravo ovaj naš svijet.

Film se osniva na priči (objavljenoj 1956.) SF pisca Philipa Kindred Dicka, genijalnog paranoika, shizofre­nika koji je eksperimentirao s LSD-jem i amfetaminima dok ga fantastične vizije, krize i slomovi nisu doveli do religijskog obraćenja. Njegovu genijalnost otkrila je najširoj svjetskoj publici tek postmoderna kinematografija. Prvi je Rdley Scott godine 1982. Dickov roman "Sanjaju li androidi električ­ne ovce?" pretvorio u film "Istrebljivač", prekretnicu filmskog SF žanra, s postmodernom futuro-retro scenografijom i atmosferom, potom je 1990. Paul Verho­even prema Dickovoj kratkoj priči snimio "Potpuno sjećanje" s Arnoldom Schwarzeneg­gerom i Sharon Stone, da bi sada došao red i na Spielberga, kome dobro leže slobodoljubive i (umah) arhetipske borbe pojedinca s otuđenim (opakim) kolektivom i unaprijed određenom sudbinom, kao i potraga za smislom i vlastitim identitetom.

>[SADRŽAJ]<