Nakon što je Tiskovni ured Svete Stolice, 11. travnja, službeno najavio apostolski pohod pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, objavljene su prvi puta i pojedinosti programa boravka Svetog Oca u našoj zemlji. Papin pohod bit će, kao što je ranije najavljivano, od 5. do 9. lipnja, a poglavar Katoličke Crkve kroz to će vrijeme posjetiti gradove: Rijeku, Dubrovnik, Osijek i Đakovo te Zadar.

Za četvrtak, 5. lipnja, predviđen je u 16.45 dolazak u Zračnu luku Rijeka i svečanost dočeka. U 18.30 sati predviđen je dolazak u riječku luku, a u 18.45 polazak papamobilom u Bogoslovno sjemenište.

U petak, 6. lipnja, papa Ivan Pavao II. posjetit će Dubrovnik, a svečana pontifikalna misa, u tijeku koje će Papa blaženom proglasiti s. Mariju od Propetog Isusa Petković, bit će u 11 sati u luci Gruž. U 17.30 je prolazak Svetoga Oca papamobilom kroz Stari grad.

U subotu, 7. lipnja, Sveti će Otac posjetiti Osijek i Đakovo. Svečana euharistija bit će u 10.45 sati u Sportskoj zračnoj luci Osijek/Čepin, a u 17 sati predviđen je privatni posjet katedrali u Đakovu.

Na Duhove, u nedjelju, 8. lipnja, u 10 sati Papa će na Delti u Rijeci slaviti euharistiju, a u 12 sati održat će prigodni nagovor uz molitvu Anđelova pozdravljenja. U 18 sati polazak je papamobilom u svetište Majke Božje Trsatske, gdje u 18.15 započinje privatni posjet Svetoga Oca svetištu.

U ponedjeljak, 9. lipnja, Ivan Pavao II. posjetit će Zadar gdje će u 10.40 sati na zadarskome Forumu biti Služba riječi. Oproštajna svečanost u povodu odlaska Svetoga Oca iz Hrvatske bit će u 12.15 u zadarskoj zračnoj luci.

Paralelno s pripremama u Hrvatskoj, odvijaju se i pripreme za Papin posjet Bosni i Hercegovini, odnosno Banjoj Luci, gdje će, kako je najavljeno, 22. lipnja proglasiti blaženim časnog slugu Božjeg Ivana Merza.

U prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci održana je 12. travnja prva zajednička sjednica Koordinacijskog odbora i predsjednika Povjerenstava Organizacijskog odbora za pripremu mogućega Papina pohoda Banjoj Luci, a predsjedao joj je banjolučki biskup Franjo Komarica. On je tom prilikom izvijestio kako je iz Vatikana pristiglo dopuštenje Svete Stolice da se može započeti s pripremama za Papin pohod BiH.

Sudionici sjednice posjetili su i mjesto predviđeno za svečanu misu sa Svetim Ocem, koje se nalazi uz franjevački samostan i porušenu župnu crkvu u banjolučkom naselju Petrićevac.

Na sastanku Inicijativnog odbora za gradnju crkve hrvatskih mučenika u Udbini, održanom 15. travnja, u prostorijama Županije Ličko-senjske u Gospiću konstituiran je Glavni odbor provedbe ovog projekta, u čijem su sastavu: predsjednik Hrvatskog sabora, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, (pod)predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, predsjednik Matice hrvatske, riječki metropolit, predsjednik Hrvatskog instituta za povijest, predsjednik Hrvatske bratske zajednice, ličko-senjski župan i gospićko-senjski biskup. Supredsjedatelji tog Odbora su predsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik biskupske konferencije. Osim toga osnovat će se Izvršni i Stručni odbor. Te odbore i njihove zadatke prihvatit će Glavni odbor na idućoj sjednici, koja treba biti prije Papina dolaska u Hrvatsku.

U donjem dijelu crkve (u kripti) bit će memorijalni centar u kojemu će biti prikazani događaji i osobe iz svjetovne povijesti do posljednjeg rata, a gornji dio bit će posvećen isključivo znanim i neznanim mučenicima (od Venancija i Duje do Stepinca). Na sastanku je predloženo da se na vidljivom mjestu uklešu Papine riječi, a poželjan je i spomenik Papi. Temeljni kamen posvetit će Papa 8. lipnja ove godine u Rijeci, a bit će izvađen iz temelja krbavske katedrale Sv. Jakova.

Izgradnja crkve će se financirati iz sredstava hrvatske države, Hrvatske biskupske konferencije te donacijama skupina i pojedinaca iz Domovine i inozemstva.

U povodu te značajne obljetnice, u Zagrebu je 22. travnja, organiziran Međunarodni znanstveni kolokvij na temu "Agencijsko novinarstvo i kršćanska poruka". Uz brojne uglednike i predstavnike crkvenih i svjetovnih javnih glasila na skupu su sudjelovali predsjednik Odbora HBK za medije riječki nadbiskup Ivan Devčić, predsjednik Vladine komisije za odnose s vjerskim zajednicama potpredsjednik Vlade dr. Goran Granić, dubrovački biskup Želimir Puljić, predstavnici raznih katoličkih i društvenih ustanova kao i medijskih kuća, među kojima i prvi glavni urednik IKA-e don Živko Kustić. Na početku kolokvija ravnatelj IKA-e prof. Anton Šuljić pročitao je brzojav državnog tajnika Svete Stolice kardinala Angela Sodana u kojem prenosi čestitke pape Ivana Pavla II. IKA-i u povodu 10. obljetnice njezina osnutka. Pročitao je i pozdrav i čestitke predsjednika Hrvatske biskupske konferencije zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića.

Nadbiskup Bozanić istaknuo je važnost i neophodnost IKA-e za izvršavanje zadaće koja nam je kao Crkvi predana. Crkva je - kako je istaknuo - od svojih početaka bila "stručnjak za korištenje sredstava komunikacije". "Od apostolskih poslanica i rotulusa, preko srednjovjekovnih skriptorija, do, u nas, glagoljaških samozatajnih prepisivača pa sve do naših dana i uporabe tiska, zvuka i slike, Crkva je pratila razvoj sredstava masovne komunikacije, služila se njima i u njih unosila svoje vrijednosti. Taj suodnos Crkve i medija nikad nije narušen", istaknuo je nadbiskup Bozanić. Zagrebački nadbiskup podsjetio je kako je na Drugome vatikanskom koncilu usvojen dekret "Inter mirifica" o sredstvima društvene komunikacije što svjedoči kako su koncilski oci bili svjesni "u kojem i kakvom svijetu Crkva živi i što joj sve valja upotrebljavati da bi izvršila svoje osnovno poslanje - navještaj Evanđelja".

Hrvatski Caritas i Franjevački institut za kulturu mira pokrenuli su kampanju "Rad trgovina nedjeljom - trgovanje je ljudima" kao i potpisivanje istoimene peticije kojom se traži opća zabrana rada trgovina nedjeljom i blagdanom. Kampanju su podržali Hrvatska biskupska konferencija, Sindikat trgovina Hrvatske, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Udruga trgovina u Hrvatskoj udruzi poslodavaca i Nezavisni hrvatski sindikati, a javno prikupljanje potpisa građana, koje je simbolički započelo na Praznik rada 1. svibnja, trajat će do 15. ovog mjeseca.

Kampanjom i udruživanjem glasova hrvatskih građana nastojat će se utjecati na Hrvatski Sabor i Vladu kako bi se izglasao i proveo zakon o općoj zabrani rada trgovina nedjeljom i blagdanima. Povod takvom zahtjevu su sadašnje zakonske i pravne nedorečenosti koje omogućuju zlouporabu te ugrožavaju osnovna ljudska i radna prava. Naime, mnogi radnici, navode inicijatori akcije, rade svih sedam dana u tjednu, a većina ih za taj rad nije plaćena. Uskraćuje im se pravo da bar jedan dan tjedno budu s obiteljima, a vjernicima se uskraćuje mogućnost ispunjavanja vjerskih potreba. Kampanja bi se do kraja akcije trebala provesti u 80 hrvatskih gradova te u 1.500 župa u cijeloj Hrvatskoj. Prema nekim ispitivanjima, situacija u Hrvatskoj glede rada nedjeljom i blagdanima, najgora je od svih tranzicijskih zemalja, a od 40.000 osoba koje rade nedjeljom 75% su žene, koje uglavnom imaju svoje obitelji.

Svetište Sveta Mati slobode na zagrebačkom Jarunu ugostilo je od 27. travnja do 1. svibnja sudionike 14. Olimpijade salezijanske sportske mladeži, koja je prvi put održana u Hrvatskoj, a na kojoj se okupilo 1.070 mladih sportaša iz 18 zemalja svijeta. Cilj je ove sportske manifestacije bio dostojno predstaviti Zagreb i Hrvatsku te kroz sportske, kulturne i duhovne sadržaje promicati odnose humanosti, mira i prijateljstva među mladima, te sudionicima i animatorima igara.

Na otvorenju olimpijade predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Josip Bozanić poručio je okupljenoj mladeži da u mnoštvu ponuda koje su pred njima uvijek dobro biraju, da ne prihvaćaju sve olako te da izaberu ono što je bolje, što ima trajnost, što ne propada. A ta je "knjiga života" evanđelje Isusa Krista, evanđelje Radosne vijesti.

Tijekom olimpijade, mladi su se sportaši natjecali u košarci, odbojci, velikom i malom nogometu, stolnom tenisu i taekwandou. Geslo Olimpijade bilo je "Odgajati igrajući - igrati odgajajući", a održana je pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog Sabora Zlatka Tomčića, predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatka Mateše i predsjednika Međunarodnog odbora Salezijanske sportske mladeži Giuseppea Braccoa.