Franjevački svjetovni red je crkvena ustanova koja živi već 780 godina. Svako toliko FSR se preko svojih pravila obnavljao i pomlađivao, te tako postajao sposoban izvršiti poslanje koje je Crkva od njega očekivala. Ima nešto što u FSR-u neodoljivo privlači i oduševljava, tako da su mu pripadali mnogi sveci (njih 45) i blaženici (84), ali i drugi, kao Dante, Giotto, Leonardo da Vinci, Galileo Galilei, Cervantes, Columbo, Vasco da Gama, Volta, te mnogi pape, biskupi i svećenici. Što je oduševljavalo i danas mnoge oduševljava u ovom svjetovnom redu? Pa sigurno duh sv. Franje Asiškoga i njegovo nasljedovanje Isusa Krista, njegova jednostavnost, radost i ljubav prema Bogu, prema ljudima i svim stvorenjima.

Od 1221. do 1978. godine izmijenila su se tri pravila FSR-a. A najnovije, četvrto, odobrio je papa Pavao VI., 24. lipnja 1978. godine. Ono je za naše vrijeme osuvremenjeno duhom Koncila.

Kod franjevaca u Samoboru održan je 11. i 12. listopada ove godine, u organizaciji Nacionalnog vijeća FSR-a, simpozij o novom Pravilu, prigodom 25. obljetnice njegova odobrenja. Simpozij je okupio šezdesetak članova FSR-a iz svih područja, franjevačke provincijale iz šest provincija, dvadesetak duhovnih asistenata i više redovnica iz raznih franjevačkih družbi. A na jednom dijelu simpozija bio je i mons. Josip Mrzljak, biskup i član FSR-a. Predavači su u 11 predavanja osvijetlili novo Pravilo. Fra Nikola Vukoja (Samobor) predočio je dosadašnja pravila FSR-a, po kojima su živjeli trećoreci: Memoriale propositi iz 1221. godine, Supra montem Nikole IV. iz 1289. godine, te Misericors Dei Filius Leona XIII. iz 1883. godine. Fra Augustin Kordić (Zagreb) nastojao je prikazati genezu novog Pravila od 1966. do 1978. godine i doprinos hrvatskog FSR-a u njegovu stvaranju. Vizija jedinstva i autonomije FSR-a, što je predlagao hrvatski FSR, ušla je u temelje novog Pravila. Fra Franjo Vidović (Mostar) obradio je biblijski vid Pravila i naglasio da je pravilo i život svjetovnih franjevaca opsluživati evanđelje Isusa Krista. Antica-Nada Ćepulić (FSR-Zagreb) iscrpno je donijela prisutnost duha i dokumenata Dugoga vatikanskog sabora u Pravilu. Fra Kornelije Šojat (Zagreb) iznio je osnovna načela duhovnosti Pravila: franjevaštvo, svjetovnost i koncilska usmjerenost. Fra Miron Sikirić (Sarajevo) obradio je prvo poglavlje Pravila (br. 1-3) s uvodnim dijelom, posebno prvo Pismo svim vjernicima, koje je sv. Franjo izgleda napisao kao pravilo života za Pokorničku braću i sestre, to jest članove FSR-a. Fra Bono Zvonimir Šagi (Varaždin) obradio je neke vidove načina života (br. 4-12), posebno identitet, zajedništvo i današnje poslanje članova FSR-a. Stjepan Lice (FSR-Zagreb) dotakao se života i duhovnosti članova FSR-a u svijetu, posebno u obitelji (br. 13-19). Mato Batorović (FSR-Ilok) pokrenuo je raspravu obrađujući posljednje poglavlje Pravila (br. 20-26), u kojem se govori o životu u bratstvu FSR-a. Fra Ben Brevoort (Rim) prikazao je pravila, odnosno statute drugih "trećih redova", koji postoje uz neke redove ili družbe u Crkvi, i usporedio ih s Pravilom FSR-a. U raspravi se pokazalo da i anglikanci imaju svoje franjevce i trećorece, koji se nadahnjuju na životu sv. Franje Asiškoga. I na koncu fra Zvonimir Brusač (Zagreb) usporedio je Pravilo FSR-a i Pravilo Trećega samostanskog reda sv. Franje. Naime, Treći samostanski red nastao je od Franjevačkoga svjetovnog reda.

Papa Pavao VI., koji je potvrdio novo Pravilo FSR-a, piše u buli odobrenja Seraphicus Patriarcha: "Zaista se radujemo što 'franjevačka karizma' i u naše vrijeme, u kojem se šire toliki samodopadni nauci i gaje tolike težnje koje odvraćaju duše od Boga i od nadnaravnih stvari, još uvijek služi na dobro Crkvi i ljudskom rodu". Kako? Življenjem evanđelja Gospodina Isusa Krista, "slijedeći primjer sv. Franje Asiškoga koji je Krista učinio nadahniteljem i središtem svoga života s Bogom i s ljudima", stoji u Pravilu FSR-a (br. 4).