Hrvatska je Crkva i službeno dobila novog kardinala. Među 30 kardinala sa svih kontinenata i jednoga čije je ime nepoznato, koji su 21. listopada u tijeku liturgijskog slavlja na Trgu Svetog Petra položili zakletvu vjernosti Papi, bio je i zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, kojemu je papa Ivan Pavao II. dodijelio u Rimu kao naslovnu crkvu hrvatsku nacionalnu crkvu Sv. Jeronima. Uz kardinala Bozanića na Trgu Svetog Petra okupili su se tom prigodom i gotovo svi biskupi iz Republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine te oko tisuću hodočasnika, osobito iz Krčke biskupije i iz Zagrebačke nadbiskupije.

Domovinska proslava uvrštenja nadbiskupa Bozanića u kardinalski zbor, svečano je pak zaključena 25. listopada, euharistijskim slavljem u zagrebačkoj katedrali.

"Želio bih da moja služba kardinalata u Crkvi bude snažniji poticaj za vjerodostojno življenje Evanđelja i za razvijanje crkvenosti na mjesnoj i sveopćoj razini; da na nacionalnome planu života ona bude zalog sloge i jedinstva kojemu trajno prijete uski sebični interesi pojedinaca i skupina koji ne rade za dobro Hrvatske; da u društvenome životu, ljudi različitih svjetonazora u ovoj službi prepoznaju katoličku otvorenost za dijalog i susretanje koje, s jedne strane trajno traži istinu, a s druge strane nastoji živjeti u skladu s objavljenom Istinom", poručio je novi hrvatski kardinal u propovijedi. Posebno se osvrnuo na službu pape Ivana Pavla II., istaknuvši da Sveti Otac dobro zna koliko je važno poslanje Crkve u hrvatskome narodu, što je posvjedočio i prilikom svojih posjeta našoj zemlji. Hrvatska povijest bez njegovih bi riječi i zauzimanja bila nepotpuna, a bez njegovih pohoda hrvatska bi vjernička duša bila osiromašena i zato svaka pomisao na njega rađa zahvalnost, zaključio je kardinal Bozanić.

Pod predsjedanjem kardinala Josipa Bozanića u Hvaru je od 26. do 30. listopada održano 27. jesensko plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije. Na dnevnom redu zasjedanja biskupi su razmotrili 18 točaka, a jedna od najvažnijih tema bio je "Treći pohod Svetog Oca Hrvatskoj, novi poticaj za naš pastoral". Bilo je riječi i o neposrednoj pripremi Srednjoeuropskoga katoličkog dana, o susretu mladih 2004. godine u Šibeniku, o laicima u našim mjesnim Crkvama. Podneseno je i izvješće Biskupske komisije HBK za pomoć ratom stradalog stanovništva, a biskupi su raspravljali i o pitanju doprinosa Katoličke Crkve procesu ulaska Hrvatske u europske integracijske procese, te o daljnjoj provedbi Ugovora potpisanih između Svete Stolice i Republike Hrvatske.

Naši biskupi uputili su 29. listopada poruku "vjernicima i svim ljudima dobre volje" u povodu parlamentarnih izbora u Republici Hrvatskoj 2003. Pozivaju građane da izađu na izbore jer "tko ne izvršava tu dužnost, neodgovorno prepušta drugima da bez njega odlučuju o pitanjima koja se tiču njega i budućnosti njegove djece". Briga o općem dobru mora se povjeriti najboljima, pišu biskupi, dodajući kako su to oni koji u obnašanju javne vlasti "zaboravljaju privatne probitke i skrbe za zajedničko dobro". Programe pojedinaca i stranaka treba prosuđivati "prema tome promiču li pravdu za sve, napose za najugroženije, i izgrađuju li zajednicu solidarnih građana koji će imati smisla i razumijevanja za vrijednosti snošljivosti, zajedništva, praštanja i pomirenja". Važni su, također, kriteriji prosudbe "pozitivan odnos, što ne znači i nekritičan, prema našoj nacionalnoj prošlosti i baštini, zaštita prava i dostojanstva hrvatskoga naroda u okvirima svjetske politike, kao i zahvalnost prema onima koji su najviše žrtvovali za našu slobodu". Nezaobilazan je i kriterij "beskompromisna i dosljedna borba protiv droge koja sve više uništava našu mladež, a time i našu budućnost". Biskupi također podsjećaju da vjernik "ne bira stranke i pojedince koji zastupaju legalizaciju pobačaja, eutanazije i neprirodnih istospolnih bračnih zajednica".

Biskupi navode i prioritete za koje bi se trebalo opredijeliti na ovim izborima. To su "duhovna i moralna obnova našega društva i naroda, uklanjanje posljedica totalitarnoga sustava i nametnutoga nam rata, briga za siromašne i nemoćne; borba protiv demografskoga izumiranja pružanjem veće i sustavnije pomoći bračnim zajednicama i obiteljima, promicanje cjelovitog odgoja djece i mladih; poticanje poljoprivrede, pomorstva i ravnomjernog razvoja svih krajeva naše domovine, zaštita okoliša i očuvanje nacionalnoga bogatstva; učvršćivanje demokratskoga i pravnog poretka, povezivanje Hrvata u zemlji i inozemstvu, njegovanje nacionalnoga identiteta i kulture u vremenu sveopće globalizacije; priprema zemlje za ulazak u Europsku uniju i druge svjetske integracije".

U prostorijama Vrhbosanske katoličke bogoslovije u Sarajevu održano je 29. redovito zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Tijekom zasjedanja bilo je riječi o aktualnoj društveno političkoj situaciji. Raspravljalo se o Ugovoru između Svete Stolice s BiH, o reformi školstva, o popisu ratne odštete, o zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica te o drugim pitanjima.

19. listopada Crkva je obilježila Misijsku nedjelju. Tim je povodom svečano misno slavlje u Hvaru predvodio predsjednik Vijeća HBK za misije hvarski biskup Slobodan Štambuk. U propovijedi je poručio da svi trebamo biti misionari u svojoj okolini, na radnome mjestu, u gradu, državi te u svojoj obitelji i sa svima bližnjima. Misijski rad, kazao je biskup, ostvaruje se u duhovnoj pomoći, živeći ljubav i evanđelje, a tek onda i u materijalnoj i novčanoj pomoći. Osvrnuo se i na veliku misionarku našega vremena, Majku Tereziju iz Kalkute, koju je tog dana blaženom proglasio Sveti Otac, te tako još više cijeli svijet oduševio misijama i potaknuo da svi slijedimo njezin primjer.

Hrvatski je sabor s velikom većinom glasova 14. listopada donio izmjene Zakona o trgovini, kojim se zabranjuje, odnosno regulira rad nedjeljom. Veliku zaslugu za izmjenu Zakona o trgovini i regulaciju rada nedjeljom, ima Katolička Crkva, preko kampanje koju su pokrenuli Hrvatski Caritas i Franjevački institut za kulturu mira, a u kojoj je prikupljeno 300 tisuća potpisa protiv rada nedjeljom. U izjavi za IKA-u, ravnatelj Hrvatskog Caritasa prof. Mario Bebić, tim je povodom posebno zahvalio građanima koji su svojim potpisima poduprli akciju i pridonijeli pozitivnom pritisku na saborske zastupnike da izglasaju pravednija i suvremenija zakonska rješenja o radu trgovina. Nedjeljom će raditi samo trgovine veličine do 200 metara četvornih, pretežito s prehrambenim artiklima, a na pet tisuća stanovnika moći će dežurati samo jedna trgovina. Radnici će u njima nedjeljom raditi maksimalno jednom mjesečno. "Ovakva kampanja pokazuje da svaka inicijativa koja potječe od građana ili od drugih nevladinih institucija može biti učinkovita i da u budućnosti možemo očekivati slične akcije koje će problematizirati i poticati na rješavanje i ostalih gorućih socijalnih problema", rekao je prof. Bebić.

"Naša Crkva i Domovina u svjetlu trećeg Papinog posjeta Hrvatskoj" bila je središnja tema ovogodišnjeg Teološko-pastoralnog tjedna Teologije u Rijeci koji je održan od 6. do 8. listopada. Neke od tema brojnih izlaganja ovog trodnevnog skupa bile su: "Uloga Crkve u približavanju Hrvatske EZ", "Uloga Žene", "Svetost u Crkvi", "Obitelj u društvu", "Vjernik laik u Crkvi" i "Vjernik laik u društvu", te "Stanje i perspektive marijanske pobožnosti".

Prvi su put na Teološko-pastoralnom tjednu održani radovi po skupinama na zadane teme. Svaka tema je imala po tri koreferata, a skupine su vodili animatori. Na kraju Tjedna održana je plenarna sjednica na kojoj su voditelji rada u skupinama iznijeli ono najvažnije što se događalo kroz koreferate nakon glavnih predavanja.

Na svetkovinu glavnoga zaštitnika Srijemske biskupije sv. Dimitrija, đakona i mučenika, 26. listopada, za vrijeme svečanoga euharistijskog slavlja, otvorena je u konkatedrali u Srijemskoj Mitrovici "Godina svetih srijemskih mučenika". Euharistijsko slavlje predvodio je pomoćni biskup Đuro Hranić, a proglas đakovačkog i srijemskog biskupa Marina Srakića o otvorenju spomen-godine 1700. obljetnice mučeništva svetih srijemskih mučenika u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji obznanio je pred okupljenim svećenicima, redovnicama, redovnicima i vjernicima pomoćni biskup i generalni vikar za Srijem Đuro Gašparović.

U proglasu o jubileju 1700. obljetnice ranokršćanskih mučenika Panonije Srijemske i otvorenju Godine svetih srijemskih mučenika, biskup Srakić istaknuo je da među tisućama kršćanskih mučenika prvih stoljeća, bilo da je riječ o pastirima ili vjernicima-laicima, veoma časno mjesto zauzimaju sveti mučenici tadašnje Panonije i grada Sirmiuma, danas u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji, na područjima što ih se uobičajeno nazivalo Gornjim i Donjim Srijemom. Mnogi od njih mučeničkom smrću za Krista posvjedočili su 304. godine, u vrijeme velikih Dioklecijanovih progona, te se upravo nadolazeće 2004. godine navršava 1700 godina od njihova mučeništva. Biskup Srakić stoga je razdoblje od svetkovine sv. Dimitrija, glavnoga zaštitnika Srijemske biskupije, 26. listopada 2003. godine pa sve do blagdana Svih svetih srijemskih mučenika, 5. studenoga 2004. proglasio Godinom svetih srijemskih mučenika, uz poticaj da ona svima bude prilika, osobito na pastoralnom polju, te na znanstveno-povijesnome, nacionalnom i međunarodnom, da se dublje upozna stvarno značenje tih mučenika.

Kancelar Europskog senata časti mr. Walter Kunnen obavijestio je banjolučkog biskupa Franju Komaricu da ga je ta ugledna europska institucija sa sjedištem u Antwerpenu primila za svoga člana "pro pace et unitate, emeritu et honoris causa". Svečanost dodjele tog odlikovanja biskupu Komarici održat će se u Antwerpenu 1. veljače 2004.