U Zagrebu je početkom mjeseca održana sjednica Vijeća HBK za obitelj, na kojoj je najviše vremena posvećeno prijedlozima za izradu programa kojim bi se obuhvatile konkretne aktivnosti na razini biskupija i župa, u cilju provođenja u pastoralni život svih Papinih poruka upućenih u prigodi apostolskog posjeta Hrvatskoj. Izradu programa pred to su Vijeće stavili hrvatski biskupi nakon svog zasjedanja krajem listopada u Hvaru.

Glede programa provođenja Papinih poruka pod geslom "Obitelj - put Crkve i naroda" na sastanku su istaknuti sljedeći prijedlozi: otvaranje Ureda za obitelj u svakoj biskupiji i dodjeljivanja svećenika za tu službu, kojemu će to biti jedino pastoralno zaduženje, edukacija povjerenika za obiteljski pastoral u skladu s Direktorijem za obiteljski pastoral, osvrt na obiteljske zajednice, te evidentiranje svih obitelji koje su voljne uključiti se sa župnikom u obiteljski pastoral u župi. Također je predloženo da program sadrži osvrt na Savjetovališta za obitelj i Obiteljske centre, te poziv biskupima za osnivanje fonda za školovanje djece iz brojnijih obitelji, kako bi se konkretizirao Papin poziv da Crkva "podrži" brojnije obitelji. Predloženo je i objedinjavanje i koordiniranje rada molitvenih skupina, pokreta i zajednica, na razini biskupija, metropolija i nacionalno.

Dokument će razraditi stručna Komisija, a predočen će biti na plenumu Hrvatske biskupske konferencije sljedeće godine.

Hrvatski provincijali i provincijalke održali su 11. i 12. studenoga u prostorijama Tajništva redovničke Konferencije i Unije u Zagrebu 35. godišnje plenarno zasjedanje Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara (HKVRP) i Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica (HUVRP).

Za novu predsjednicu Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica izabrana je s. Emila Barbarić, provincijalka Kćeri milosrđa, a novi predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara je o. Ivan Iko Mateljan, dominikanski provincijal. Prvoga dana zasjedanja saslušana su izvješća zajedničkih Komisija HKVRP i HUVRP o djelatnostima od proteklog plenuma. Predvođenjem mise u crkvi Sv. Blaža redovnicama i redovnicima svoju potporu izrazio je i novi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Francisco-Javier Lozano.

Nakon izbora u Uniji i u Konferenciji na popodnevni dio plenuma pozvan je i kardinal Josip Bozanić, a redovničke provincijalke i provincijali s njime su željeli otvoreno progovoriti o više zajedničkih pitanja čije bi rješavanje moglo poboljšati djelovanje našeg redovništva na korist svih vjernika s kojima dolaze u dodir u svom pastoralu i apostolatu. Između ostalog je izraženo žaljenje što u hrvatskom episkopatu nema niti jednoga biskupa redovnika, što bi, da je kao u drugim europskim zemljama, vjerojatno olakšalo komuniciranje i ubrzalo rješavanje otvorenih pitanja na polju međusobne suradnje. Problem predstavlja i nesazivanje sastanaka Mješovite komisije, čiji su članovi tri biskupa, tri redovnice i tri redovnika.

Na susretu s kardinalom Bozanićem najviše je bilo riječi o pravnom statusu redovničkih zajednica u Hrvatskoj, odnosno o tome što Protokol o načinu upisa pravnih osoba Katoličke Crkve, koji su protekle godine potpisali predsjednik HBK i predsjednik Vlade RH, određuje u pogledu evidentiranja crkvenih pravnih osoba u Državi. Obrazac za upis u Evidenciju trebao je biti gotov krajem protekle godine, a upis pravnih osoba trebao je biti završen polovicom 2003., no tek nedavno je usuglašen sadržaj obrasca pa će cijeli postupak evidentiranja trajati još bar pola godine. Do tada će ostati nerješiva pitanja mirovinskog i zdravstvenog osiguravanja redovnika i redovnica. Problem, naime, predstavlja to što se provincije i samostani više ne tretiraju kao pravne osobe koje imaju pravo zapošljavati radnike i plaćati njihovo mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Rješenje se može očekivati tek nakon provedbe upisa u Evidenciju pravnih osoba Katoličke Crkve u RH.

Jedno od pitanja u razgovoru s kardinalom Bozanićem bilo je nefunkcioniranje već spomenute Mješovite komisije, a on je obećao da će potaknuti odgovornog biskupa da sazove sastanak i da se na njemu razmotre pitanja od zajedničkog interesa biskupa i redovništva. Želja redovnika i redovnica da po jedan njihov predstavnik kao gost uvijek sudjeluje na zasjedanjima HBK za sada je neostvariva, a povremeno predsjednik HBK može pozvati nekoga od predstavnika, ako se na zasjedanju HBK radi o pitanjima koja se tiču našeg redovništva. Financiranje teološkog studija svećeničkih i redovničkih studenata još se razmatra i vjerojatno će uskoro biti pozitivno riješeno.

Hrvatski Caritas u suradnji s hrvatskim gospodarstvenicima u predbožićno vrijeme pokrenuo je humanitarnu kampanju pod nazivom "Za 1.000 radosti", a cilj joj je pomoći socijalno najugroženijima i najsiromašnijim obiteljima u Hrvatskoj. Brojne hrvatske tvrtke, banke, mali i veliki gospodarstvenici ove će godine iz vlastitih sredstava, koja su namijenjena za uobičajene božićne i novogodišnje domjenke, izdvojiti dio sredstava za pomoć tim obiteljima. Kampanja je predstavljena javnosti na konferenciji za novinare 19. studenoga u Tribini grada Zagreba, a ravnatelj Hrvatskoga Caritasa prof. Mario Bebić tom se prigodom zahvalio svim tvrtkama koje su se uključile u humanitarnu akciju. Solidarnost hrvatskih tvrtki pokazuje da naše gospodarstvo i privreda nisu usmjereni samo prema stvaranju profita, nego i da su senzibilizirani za naše društvo, kazao je prof. Bebić. Ujedno je pozvao i sve građane da se uključe u akciju. Pozivom na broj telefona 060 801 801 može se u tu svrhu darovati 3.66 kuna.

Uz akciju je vezan i niz popratnih događaja. Tako će 13. prosinca, zahvaljujući donaciji Hrvatskih šuma, poznate osobe prodavati 1.000 božićnih drvaca, od kojih je prihod namijenjen najsiromašnijim obiteljima. Na Nedjelju Caritasa, 14. prosinca, u suradnji s Cehom ugostitelja Hrvatske obrtničke komore organizira se besplatni ručak za 1.000 obitelji u 50 gradova Hrvatske. Kampanja će završiti 22. prosinca u 20.30 sati velikim koncertom Prljavog kazališta ispred zagrebačke katedrale.

Oko 1.400 vjernika Zadarske nadbiskupije hodočastilo je 16. studenoga dvadeseti put u Šibenik, prvome proglašenom hrvatskom svecu Nikoli Taveliću. Nakon posjeta Tavelićeva nacionalnog svetišta u crkvi Sv. Frane, svečano misno slavlje u katedrali Sv. Jakova predvodio je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, u koncelebraciji sa šibenskim biskupom Antom Ivasom, generalnim vikarom Zadarske nadbiskupije mons. Ivanom Mustaćem i više od trideset zadarskih i šibenskih svećenika. U uvodu je nadbiskup Prenđa pozvao na molitvu za župe, svećenike, nova duhovna zvanja i za domovinu koja se nalazi u "delikatnom trenutku svoje povijesti". Šibenski biskup u propovijedi je naglasio kako je događaj kanonizacije Nikole Tavelića u "vrijeme crvenog mraka, koji je pritiskao dušu hrvatskog naroda, bio događaj svjetla, u kojem smo prepoznavali da smo sposobni za velika djela i vidjeli da nas kao narod, premda malen brojem, nikakve sjene ne mogu ugušiti". Upitao je nismo li zapustili vrednote koje je sv. Nikola svetački živio i posvjedočio do mučeničke smrti. Pozvao je i na nasljedovanje novih hrvatskih blaženika u kršćanskoj dosljednosti, postojanosti i nepokolebljivosti jer, kako je rekao, nemamo pravo stajati po strani pred problemima svijeta i naroda, nezainteresirani za zbivanja oko nas, premda nas mnogi žele ušutkati. Vjeru se ne smije živjeti iza zatvorenih vrata, privatno, neprepoznatljivo, nego hrabro i svjedočki, poručio je biskup Ivas, jer "od nezainteresiranih, pasivnih i privatnih kršćana, teško da tko može imati prave koristi".

Dubrovački biskup Želimir Puljić uputio je župnim uredima i samostanima okružno pismo kojim najavljuje za prvu nedjelju došašća početak Godine obitelji u toj biskupiji. U pismu biskup ističe kako bi bilo korisno i potrebno činiti nešto za obitelji na razini župe, dekanata i biskupije, a Godinu obitelji osmisliti obiteljskom tematikom i programima. Biskup je zadužio Vijeće za obitelj Dubrovačke biskupije neka u vidu tema vezanih uz obitelj predloži župnicima tekstove iz dokumenata Drugoga vatikanskog sabora, kao i aktualne tekstove iz enciklika Ivana Pavla II. o obiteljskoj problematici.