U dokumentu, objavljenome 23. prosinca u Vatikanu, Sveti Otac ponovno je naglasio pozitivne strane selilaštva - ističući kako je ono u stanju dati vrijedan prinos jačanju mira, jer može olakšati susret i razumijevanje među civilizacijama. Također, ako se vrednuje prinos selilaca i izbjeglica, čovječanstvo može sve više postati obitelj za sve, a Zemlja istinski zajednički dom. Tema ovogodišnjega Svjetskog dana selilaca i izbjeglica je "Selilaštvo u vidiku mira". Težnja za mirom danas je u srcu velikog dijela čovječanstva. Stoga se zajednički može i mora izgraditi kultura mira kako bi se spriječilo pribjegavanje oružju i svakom obliku nasilja. Upravo zbog toga valja ohrabriti konkretne geste i napore u praštanju i pomirenju, napomenuo je Papa te dodao kako je nužno prevladati opreke i podjele. S druge, pak, strane valja snažno potvrditi da bez pravde i poštivanja ljudskih prava ne može doći do istinskog mira, jer su pravda i mir usko povezani.

Glede uvjeta selilaca i izbjeglica, Sveti je Otac u poruci istaknuo kako je nužno prije svega obraniti pravo dostojnoga i mirnoga života u vlastitoj domovini. Svaka zemlja treba biti u stanju zajamčiti svojem stanovništvu temeljne potrebe. S druge strane, postoji i pravo na iseljavanje, napomenuo je Papa te dodao kako vlasti trebaju urediti migracijske tokove u punom poštivanju dostojanstva osoba i potreba njihovih obitelji. Pritom je potaknuo na osjećajnost pred uvjetima u kojima se nalazi mnoštvo selilaca, te pohvalio napore koje ulažu mnoge privatne i društvene organizacije kako bi olakšale zabrinjavajuće stanje u mnogim dijelovima planeta.

Pod geslom "Uvijek aktualna obveza - odgajati za mir" i ove je godine - prvoga njezinog dana - proslavljen, 37. po redu, Svjetski dan mira. U svojoj tradicionalnoj poruci u povodu ovog dana Sveti se Otac osvrnuo na pogubno zlo terorizma. Istaknuo je kako je s jedne strane potrebno otkloniti uzroke nepravde, koji su često u temeljima terorizma, a s druge je strane nužno ustrajati na odgoju nadahnutom na poštivanju ljudskog života u svakoj prigodi. U dužnoj borbi protiv terorizma, međunarodno je pravo pozvano izraditi pravne instrumente koji će posjedovati djelotvorne mjere za sprječavanje, promatranje i suzbijanje krivičnih djela.

Međutim, ističe u poruci Papa, cilj nikada ne opravdava sredstva, a međunarodno pravo treba izbjeći nadvladavanje zakona snažnijega, tako da predvidi odgovarajuće kaznene mjere za prekršitelje. To treba vrijediti i za vladare koji nekažnjeno vrijeđaju ljudsko dostojanstvo i njegova prava, skrivajući se iza neprihvatljivoga izgovora da je riječ o unutarnjim pitanjima njihove zemlje. Pravo je, dakle, prvi put kojim valja krenuti kako bi se stiglo do mira. No, ističe Papa, samo pravda nije dovoljna. Pravdu treba upotpuniti s ljubavlju, što potvrđuje i povijesno iskustvo. Ono pokazuje da se pravda često ne uspijeva osloboditi neprijateljstva, mržnje, pa čak i okrutnosti.

Sveti Otac potom je uputio poziv na praštanje koje je nužno kako bi se riješili problemi, kako pojedinaca, tako i čitavih naroda: "Nema mira bez oprosta! Ponavljam to i ovom prigodom, imajući pred očima posebice krizu koja se nastavlja u Palestini i na Bliskom istoku. Rješenje vrlo teških problema zbog kojih već predugo trpe narodi tih krajeva, neće se pronaći sve dok se ne odluči svladati logiku jednostavne pravde kako bi se otvorilo i logici praštanja. Nužno je stoga da se ljubav proširi i na međunarodni poredak." Samo će čovječanstvo u kojemu vlada "civilizacija ljubavi" moći uživati u istinskome i trajnome miru, napomenuo je Papa, te poruku završio starom izrekom "Omnia vincit amor" (Ljubav sve pobjeđuje) - pozvavši da se svatko zauzme kako bi se ubrzala ta pobjeda.

Uz predstavljanje Papine poruke za Svjetski dan mira, u javnosti je upravo tih dana odjeknula vijest o uhićenju Sadama Huseina. Prema mišljenju vodećega vatikanskog stručnjak za bliskoistočna pitanja o. Jorge Lacunzi, koje prenosi IKA, to nije slučajno. Naime o. Lacunza, voditelj Papinskog instituta za islamske znanosti, ne vjeruje da je nekadašnji irački vođa uhićen kada je to priopćeno i da je vijest o tome odmah dana u medije. Razlog njegovoj sumnjičavosti je činjenica što se od pada režima u Iraku znalo da se Sadam Husein skriva u Tikritu i okolici, pa je začuđujuće da je uhićen upravo pred božićne blagdane i pred Svjetski dan mira. "Želi li nam netko namjerno svrnuti pozornost s pravih događaja u Iraku?", zapitao se o. Lacunza u razgovoru za Radio Vatikan. Kao glavni razlog napada na Irak navodilo se navodno oružje za masovno uništenje, a saveznička akcija nije se usredotočila na traženje tog oružja, nego na uhićenje Sadama, istaknuo je papinski stručnjak. Za njega središnje pitanje nije Sadam Husein, nego što će biti s iračkim narodom, u razrušenom i uništenom Iraku. Pravo je pitanje, ističe Lacunza: "Hoće li Iračanima sada, kada je Sadam Husein uhićen, zaista krenuti nabolje? Hoće li zaista moći živjeti ljudski život u dostojanstvu?”

Irački kršćanski biskupi pozdravili su uhićenje Sadama Huseina, ali su i zatražili od SAD-a i međunarodne zajednice da mu se omogući pravedno suđenje. Bez obzira je li Sadam Husein zločinac ili ne, on ima ljudsko dostojanstvo koje se mora poštivati, te ga se treba izvesti pred irački sud, istaknuo je kaldejski katolički biskup Amadiyaha Rabban Al-Qas. Biskup smatra i kako je uhićenjem nekadašnjega iračkog vođe završilo razdoblje straha i nesigurnosti, a prema njemu američke trupe u Iraku nisu osvajači, nego osloboditelji.

Nedaleko južnoburundijskoga grada Minago ubijen je apostolski nuncij u toj zemlji, nadbiskup Michael Aidan Courtney. Nuncij je zbog zadobivenih rana iz vatrenoga oružja podlegao u ponedjeljak 29. prosinca u središnjoj bolnici glavnoga grada Burundija u Bujumburi, prenosi misijska agencija Misna. Prema svjedočanstvima očevidaca, nuncij Courtney pogođen je u pucnjavi za vrijeme vožnje od Bujumbure prema Bururi. Okolnosti ubojstva još su nerazjašnjene. Dvojica iz njegove tročlane pratnje ostala su potpuno nepovrijeđena dok je treći lakše ranjen.

Nadbiskup Courtney, koji je rođen 1945. godine u irskome gradu Killaloe, obnašao je službu apostolskoga nuncija u Burundiju od studenoga 2000. To je prvi slučaj da je ubijen jedan nuncij.

Među svece će uskoro biti uvršteni Giuseppe Manyanet y Vives, svećenik koji je potaknuo izgradnju crkve Svete Obitelji u Barceloni, prema nacrtu Antonia Gaudíja; Giuseppe Kassab, svećenik Libanonskoga maronitskog reda, koji se zalagao u poučavanju teologije u tajnosti u samostanu; Paola Elisabezza Cerioli, koja je, izgubivši cijelu obitelj, svoju osobnu tragediju pretvorila u pomoć napuštenoj djeci; te Gianna Beretta Molla, majka troje djece koja je zbog četvrte trudnoće odbila liječiti svoju bolest, kako ne bi stavila u opasnost dijete koje je nosila.

Sluge i službenice Božje koji će uskoro biti uzdignuti na čast oltara su salezijanac August Czartoryski, rođen u poljskoj kneževskoj obitelji; Maria Guadalupe, koja se posvetila pomoći bolesnima u Meksiku; te Ludovica De Angelis, koja se pak posvetila bolesnima u Argentini. Nemesiji Valle, iz Kongregacije sv. Giovanne Antide Thouret, i Alessandrini Mariji da Costa, portugalskoj laikinji, zajedničko je to što su vrlo rano donijele važne odluke o vjeri. Među novim blaženicima bit će i austro-ugarski car Karlo; a zbog svoje se poniznosti ističe buduća blaženica, Španjolka, Eusebia Palomino Yenes, iz družbe Kćeri Marije Pomoćnice.

U skupini budućih slugu i službenica Božjih, kojih je osamnaest, nalaze se svećenici, osam redovnica, tri laika te jedan kardinal.

Pedeset godina nakon svoga legendarnog poziva na "Ustanak dobrote", nasuprot bijedi beskućnika, sada već 91-godišnji Abbe Pierre, javlja IKA, ponovno je pozvao Francuze na borbu protiv ljudske bijede.

U otvorenom pismu, koje je prenio katolički dnevnik "La Croix", poznati "otac beskućnika" poziva svoje zemljake da se tri milijuna ljudi, koji trenutno u Francuskoj žive u beskućništvu, oslobodi sigurnoga puta u bijedu i siromaštvo. Tko nije gladan i nije nezaposlen ili pak bez stana, danas je više no ikad pozvan djelovati. Abbe Pierre žestoko kritizira skandaloznu razliku u primanjima između bogatih i siromašnih, a kritiku upućuje i onima iz obrazovanijih krugova, jer su izgubili iz vida solidarnost i pravednost. Gospodarska utakmica upropaštava prirodu, ali za djelovanje dostojno čovjeka još nije kasno. U Francuskoj oko 200.000 poduzeća bankrotira, što se sve izravno odražava na živote milijuna ljudi i na stotine tisuća obitelji, upozorava taj svećenik.