VERITAS - br. 2/2004

>[SADRŽAJ]<

VIJESTI

KATOLIČKA CRKVA U RIMU I U SVIJETU 

Iz crkvenog života


Papin apel diplomatskome zboru

Kao i svake godine, papa Ivan Pavao II. primio je u siječnju članove Diplomatskog zbora akreditiranog pri Svetoj Stolici. "Istinski i dugotrajni mir plod je moralnoga i pravnog djelovanja temeljenog na odlučnom odbacivanju nasilja i terorizma", rekao je tom prilikom Papa, ističući kako se, na početku još jedne godine u kojoj mnogi narodi svakodnevno proživljavaju posljedice oružanih borbi, žive u bijedi i žrtve su očitih nepravdi, ne smijemo prepustiti pasivnom prihvaćanju činjenice da nasilje drži mir kao taoca. Prisjetio se pritom i zbivanja na Bliskom istoku, "mučnog rata u Iraku"; izrazivši želju da međunarodna zajednica pomogne Iračanima da ponovno počnu upravljati svojom državom, ojačaju njezinu suverenost te se demokratski odluče za politički i gospodarski sustav koji odgovara njihovim željama. Spomenuo je i izraelsko-palestinski problem - koji je još uvijek stalni čimbenik destabilizacije za cijelu regiju, dodajući kako samo poštivanje obostranih težnji, povratak pregovaračkom stolu i konkretna nastojanja međunarodne zajednice mogu dovesti do početka njegova rješavanja.

U svome govoru diplomatima akreditiranima pri Svetoj Stolici, Papa se osvrnuo na svjetski terorizam koji "sijući strah, mržnju i fanatizam obeščašćuje svaku ideju za koju tvrdi da joj služi", ističući kako svaka civilizacija, dostojna toga imena, podrazumijeva kategoričko odbacivanje nasilja. Danas je više nego ikada neophodno ostvariti što djelotvorniju zajedničku sigurnost i Organizaciji Ujedinjenih naroda dati mjesto koje joj pripada, poručio je Papa.

Susret Pape i hrvatskog premijera

Nekoliko dana ranije, Papa je u privatni posjet primio novog hrvatskog premijera Ivu Sanadera. U kratkom razgovoru, kako prenosi IKA, Papa i premijer Sanader osvrnuli su se na međunarodno stanje, a posebno je bilo govora o ulasku Hrvatske u Europsku uniju i o potpori Svetoga Oca hrvatskoj integraciji u ustanove Unije. Hrvatski premijer darovao je Ivanu Pavlu II. prvu kopiju prijevoda na hrvatski jezik posljednjega Papinog literarnog djela "Rimski triptih", te kopiju dragocjene ikone iz zagrebačke katedrale. Sveti Otac darovao je premijeru i svim članovima hrvatskoga izaslanstva medalje o obljetnici svoga pontifikata i blagoslovljene krunice. Nakon susreta sa Svetim Ocem premijer je posjetio državno tajništvo gdje je razgovarao s kardinalom Angelom Sodanom i tajnikom za odnose s državama Giovannijem Lajolom.

Korizmena poruka posvećena dječjoj patnji

Ovogodišnju korizmenu poruku Sveti Otac je posvetio patnji mnoštva djece - žrtvama izrabljivanja, zlostavljanja i nasilja.

Maloljetnici uvijek ponovno postaju žrtve nasilja odraslih, upozorava Papa u dokumentu naslovljenom "I tko primi jedno ovakvo dijete u moje ime, mene prima" (Mt 18, 5). Pored seksualnog zlostavljanja i prisiljavanja na prostituciju, Papa kritizira i uvlačenje maloljetnika u trgovinu drogom, prisilni rad djece, njihovo regrutiranje u oružane sukobe i zloporabu u sramotnoj trgovini organima i robljem. Istodobno je upozorio i na probleme mnoštva djece uslijed raspada obitelji.

Posebno je istaknuo širenje AIDS-a koje zahvaća sve više novorođenčadi, osobito u Africi, te upozorio kako čovječanstvo "ne smije zatvarati oči pred tako zabrinjavajućom katastrofom". Pohvalio je nastojanja svih roditelja koji uspjehu i karijeri nisu dali primat pred odgojem djece i prenošenjem vjerskih vrednota. Zahvalio je i svima koji sudjeluju u odgoju djece u teškoćama kao i onima koji "ublažavaju bol djece i obitelji", pogođenih mnogim oblicima nepravde u svijetu.

Papina poruka za 38. Svjetski dan sredstava društvene komunikacije

"Povećane mogućnosti korištenja medija i uza sve prednosti predstavljaju i moguće teške štete za obitelji, jer im pružaju izobličeni pogled na život, na obitelj, na religiju i na moral. Predstavljanje obitelji i obiteljske problematike u medijima često se znade iskriviti pa se može izgubiti važnost obitelji kao temeljne jedinice društva."

Na blagdan sv. Franje Saleškoga, zaštitnika novinara, objavljena je poruka pape Ivana Pavla II. za 38. svjetski dan sredstava društvene komunikacije, koji se obilježava 23. svibnja. Tema Papine poruke je "Mediji i obitelj: rizik i bogatstvo". Papa odmah na početku poruke ističe pozitivne utjecaje medija na obogaćenje života ne samo pojedinaca, nego i obitelji, no poziva i na odgovoran odnos spram uporabe medija - osobito kad su u pitanju djeca i mladi. Ovogodišnja poruka, kaže Papa, želi biti trijezni poziv na promišljanje o načinu kako obitelji koriste medije te na to kako su obitelji uopće predstavljene u medijima.

Naime, povećane mogućnosti korištenja medija i uza sve prednosti predstavljaju i moguće teške štete za obitelji, jer im pružaju izobličeni pogled na život, na obitelj, na religiju i na moral. Predstavljanje obitelji i obiteljske problematike u medijima često se znade iskriviti pa se može izgubiti važnost obitelji kao temeljne jedinice društva. "Nevjera, izvanbračna seksualna aktivnost i odsutnost moralnoga i duhovnog vida bračnoga saveza, predstavljeni su nekritično, dok je ponekad dana potpora rastavi braka, kontracepciji, pobačaju i homoseksualnosti. Takvo prikazivanje, promicanjem stvari neprijateljskih braku i obitelji, šteti općem dobru društva", ističe se u poruci. Zbog toga bi savjesno promišljanje o etičkoj dimenziji sredstava komunikacije trebalo uroditi "praktičnim inicijativama u svrhu odstranjivanja rizika za dobro obitelji, rizika što ga nameću mediji, te u svrhu promicanja tih moćnih sredstava kao pravih izvora obogaćenja", u čemu posebnu odgovornost imaju sami djelatnici u medijima zajedno s državnim vlastima i roditeljima.

Papa opominje državne vlasti kako imaju ozbiljnu dužnost pružanja potpore braku i obitelji poradi dobra samoga društva. "Umjesto toga, mnogi sada prihvaćaju i provode nečuvene liberalističke argumente skupina koje zagovaraju čine što pridonose teškoj pojavi krize obitelji i slabljenju same ideje obitelji", ističe se u poruci te se navodi kako je i bez povratka cenzuri nužno i moguće "da državne vlasti uspostave regulative i postupke kako bi se osiguralo da mediji ne djeluju protiv dobra obitelji".

Mir ne znači samo šutnju oružja

U povodu Tjedna molitve za jedinstvo kršćana

Zaključno ekumensko slavlje u prigodi završetka Molitvene osmine za jedinstvo kršćana, predvodio je krajem siječnja u Vatikanu kardinal Walter Kasper, predstojnik Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana. On je tom prigodom ponovio Papin poziv na neprestanu molitvu i na zalaganje za jedinstvo kršćana, unatoč teškoćama i ne obeshrabrujući se. Pred mnoštvom okupljenih vjernika istaknuo je kako ponovno jedinstvo ne možemo postići sami; zbog toga nam je Isus ostavio svoj mir. Zazvavši mir, posebice na Bliskome Istoku, kardinal je ponovno upozorio da on ne znači samo šutnju oružja. Mir znači poredak koji Bog želi, te mir među narodima, unutar jednoga naroda, kao i u dubini srca. Posljednjih je desetljeća postignut veliki napredak, te se razvio novi duh bratstva; živimo, radimo i molimo zajedno - rekao je kardinal, te dodao da se ipak, unatoč tom napretku, ne možemo praviti kao da je sve savršeno i ne primijetiti znakove ekumenskoga umora i pokušaja potkopavanja hoda prema jedinstvu. Ekumenizma ne može biti bez obraćenja, a ono treba započeti prije svega u nama.

U tijeku molitvene osmine Papa se nekoliko puta u javnim nastupima osvrnuo na pitanje jedinstva kršćana. Poručio je kako je "u svijetu koji žeđa za mirom, neodgodivo potrebno da kršćanske zajednice složno navijeste evanđelje. Nužno je da svjedoče božansku Ljubav koja ujedinjuje te da se učine nositeljima radosti, nade i mira, postajući tako kvascem novoga čovječanstva". Geslo ovogodišnje ekumenske molitve bilo je "Mir vam svoj ostavljam".

Poslanje žene u trećem tisućljeću

70% siromašnog stanovništva svijeta čine žene, isto kao i 60% nepismenih te 80% izbjeglih i prognanih. Primjerice, samo u arapskim zemljama dvije trećine od 65 milijuna odraslih neobrazovanih osoba su žene, a samo njih 20% imalo je mogućnost jednakog obrazovanja kao i muškarci. To su neki od podataka koji su izneseni tijekom održavanja 26. nacionalnog kongresa Talijanske udruge žena u Rimu, a prenosi ih IKA. Sudionice je primio Sveti Otac.

Snaga žene izvire iz svijesti da joj je Bog na posebni način povjerio ljudsko biće, istaknuo je papa Ivan Pavao II. primajući u audijenciju članice Talijanske udruge žena. Ta Udruga već 60 godina pomaže ženama da sve odgovornije vrše svoju ulogu u društvu, nadahnjujući se na kršćanskim načelima, kazao je Papa te iskoristio prigodu kako bi istaknuo poslanje žene u trećem tisućljeću. Papa je upozorio kako je pred novim problemima koji uzrokuju nesigurnost i zbunjenost, vrlo važno razmišljati o temi koju je ta Udruga izabrala za svoj kongres: "Žene pred očekivanjima svijeta". Sveti je Otac ustvrdio kako je danas sudjelovanje žene u svakome području društvenoga života sve veće te je stoga nužna stalna pozornost pred žurnim problemima s kojima se valja oštroumno suočiti. Spomenuvši potom apostolsko pismo "Mulieris dignitatem", Papa je istaknuo kako je važno da žena očuva živom svijest o svome osnovnom pozivu. Ona se ostvaruje darujući ljubav, s onom svojom osobitom sposobnošću koja jamči osjećajnost za čovjeka u svakoj prilici. Njezina moralna i duhovna snaga izvire iz svijesti da joj Bog na posebni način povjerava čovjeka, ljudsko biće, istaknuo je Papa te dodao kako je to poslanje svake žene i u trećem tisućljeću.

Jedna od značajnih tema kongresa bila je uloga i prisutnost žena u medijima. "Možda to mediji i ne znaju, no, izvan televizijskih studija postoji stvaran, realan svijet, onaj neispričan i čine ga žene koje nisu ni kraljice ljepote, a niti jadne žrtve, one pišu eseje, knjige, članke, poučavaju u školama, liječe pacijente…", rekla je jedna od sudionica, kritizirajući stereotipe žena koje su stvorila sredstva javnog priopćavanja.

"Ne zidovi, nego mostovi!"

Na konferenciji "Opća Crkva u solidarnosti s Crkvom u Svetoj zemlji", koja je od 12. do 15. siječnja održana u Betlehemu i Jeruzalemu, sudjelovali su biskupi iz Kanade, SAD-a, Engleske i Walesa, Francuske, Njemačke, Španjolske, Švedske, Švicarske, Italije, Latinske Amerike, te predstavnici Vijeća europskih biskupskih konferencija i Vijeća BK zemalja Europske unije.

Sa zasjedanja u Jeruzalemu upućena je zajednička izjavu solidarnosti s Crkvama u zemlji Isusova rođenja, u kojoj se poziva na uspostavu mira na tome području. U izjavi naslovljenoj "Ne zidovi, nego mostovi!", biskupi ističu kako su vidjeli strašne učinke sigurnosnoga zida koji se gradi diljem zemlje i dijeli palestinske zajednice, razdvajajući obitelji, odvajajući ljude od mjesta u kojima rade i područja gdje im se nalazi obradiva zemlja, te im se onemogućava pristup crkvama i vjerskim ustanovama. Biskupi su posvjedočili i o frustracijama i poniženjima koje svakodnevno proživljavaju Palestinci na kontrolnim točkama izraelske vojske i policije dok odlaze na posao, u škole, bolnice ili posjetiti rodbinu. Također su upozorili na teškoće u dobivanju viza i radnih i boravišnih dozvola za svećenike i redovnike, te vjernike laike koji žele pastoralno djelovati u Svetoj zemlji. Unatoč svemu tome, znakove nade vide u životnosti Crkve u Svetoj zemlji, te u bratstvu i suradnji crkvenih vođa. Zamijetili su i obnovu hodočašća u Svetu zemlju, te pozvali sve kršćane u svijetu da svjedoče svoju solidarnost i povezanost s kršćanima u Isusovoj domovini.

>[SADRŽAJ]<