Primajući 27. veljače vjerodajnice novog veleposlanika Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici dr. Miroslava Palamete, papa Ivan Pavao II. ponovno je istaknuo ljubav prema svom puku u Bosni i Hercegovini, i prisjetio se svojih dvaju pastoralna pohoda BiH. Ti su mu posjeti, kako je rekao, pomogli da bolje uoči teškoće i patnje prouzročene nedavnim ratom i da posvjedoči svoju solidarnost s onima koji još uvijek snose posljedice tih zbivanja. Govoreći o brojnim teškoćama i izazovima s kojima se valja suočavati na gospodarskom, društvenom i političkom području, Papa je posebno spomenuo neriješeno pitanje izbjeglica i prognanika s banjolučkoga područja, iz Bosanske Posavine i drugih dijelova Bosne i Hercegovine "koji čekaju povratak na svoju zemlju u potpunoj sigurnosti, kako bi tamo živjeli životom dostojnim čovjeka."

Upozorio je da demokraciju valja iz dana u dan graditi strpljivom postojanošću, koristeći uvijek sredstva i načine koji dolikuju jednome građanskom društvu i u tom je svjetlu potaknuo Bosnu i Hercegovinu da bez oklijevanja ide putem mira i pravde. No, pritom je, podsjetio je Papa, "prijekom potrebna stvarna jednakost svih pred zakonom i stvarno poštivanje bližnjega" te stvaranje uvjeta za iskreni oprost i za vjerodostojnu pomirbu.

Tema 10. jubilarnog općeg zasjedanja Papinske akademije za život, održanog od 19. do 22. veljače, o kojoj je raspravljalo više stotina medicinara, biologa, teologa i psihologa, bila je umjetna oplodnja, odnosno, dostojanstvo ljudskoga rađanja. U prigodnoj poruci članovima Akademije, Sveti je Otac istaknuo veliku odgovornost bioetike te zalaganje u suprotstavljanju krivim praksama i nepravednim zakonima za ljudsko dostojanstvo. Napredak bioetičkih i medicinskih znanosti nada je za dobrobit čovječanstva - rekao je Papa - no, s druge strane, utilitarističke filozofije našeg vremena mogu dovesti do lošeg djelovanja i do nepravednih zakona koji ugrožavaju nepovredivost nedužnoga života. "Sve više rastuća prevlast bioetičke tehnologije u procesima ljudske prokreacije, otkrića na području genetike i molekularne biologije, promjene u vođenju liječenja teških bolesnika, zajedno sa širenjem načina mišljenja utilitarističkoga i hedonističkog nadahnuća, jesu čimbenici koji mogu dovesti do pogrešnog načina djelovanja te do stvaranja nepravednih zakona koji krše ljudsko dostojanstvo i nepovredivost nevinosti života." Stoga je i važnost Papinske akademije za život iz godine u godinu sve veća, zbog zadaće "proučavanja, informiranja i formiranja s obzirom na glavne bioetičke i pravne probleme koji se dotiču promicanja i obrane ljudskoga života". Papa se obraća intelektualcima, posebice katolicima, kako bi bili djelatno prisutni na važnim mjestima kulture, na sveučilištima i u školama, kao i u znanstvenom i tehničkom istraživanju.

Ističe nužnost gajenja dijaloga između znanstvenog istraživanja i teološkog razmišljanja vođenog od Učiteljstva, i naglašava želju da to donese sve bolje plodove u humanizaciji znanosti te susretu znanosti i vjere.

Osvrćući se na temu zasjedanja - umjetnu oplodnju, Papa navodi kako je ona etički neprihvatljiva. Naravna reprodukcija ne smije se nadomjestiti manipulacijom umjetnog čina oplodnje, istaknuo je Papa i pozvao znanost na intenziviranje istraživanja uzroka neplodnosti. Moraju se pronaći načini kako naći naravno rješenje za neplodnost roditelja, smatra Papa te poziva Papinsku akademiju i sve katoličke istraživače na primjerene inicijative kojima bi se izbjegle opasne manipulacije umjetne oplodnje. Vjernike je pozvao na odbacivanje "nadomjesnih tehnika" za istinsko očinstvo i majčinstvo, koje ranjavaju dostojanstvo i roditelja i djece.

Opću skupštinu održao je početkom prošlog mjeseca i Zbor za nauk vjere. Članovima Zbora Papa je poručio kako je istine sadržane u Evanđelju i crkvenome nauku potrebno odvažno naviještati, potreban je obnovljeni evangelizatorski zanos kako bi se čovjeka spasilo od "laganog pragmatizma" našega vremena, u kojemu Papino i crkveno naučavanje ili nije primljeno, ili je "izobličeno" pod pritiskom posebnih tendencija u razmišljanju. Polazna je točka u prenošenju evanđelja - i onima koji već vjeruju, kao i onima koji su daleko od njega - prije svega primjer životnoga svjedočanstva. Evanđelje, naravno, zahtijeva čovjekov slobodni pristanak, upozorio je Sveti Otac, pojasnivši kako potpuno pristajanje uz katoličku istinu ne umanjuje, već uzdiže ljudsku slobodu i potiče je prema njezinome ispunjenju, u besplatnoj ljubavi i punoj skrbi za dobro svih ljudi. Taj obzor ljubavi pokreće novu evangelizaciju na koju sam više puta pozvao čitavu Crkvu i na koju je želim još jednom pozvati na početku ovoga trećeg tisućljeća, rekao je Papa.

Različitosti redovnika Europljana naše su bogatstvo i poziv na međusobnu suradnju na svim poljima rada. Ostanite aktivni i puni životnosti u svom radu, poručio je okupljenim redovnicama i redovnicima njihov dotadašnji predsjednik o. Jesus Lecea. Simboličnim postavljanjem samoljepljivih stopa na veliku kartu Europe, stopa u nacionalnim bojama i s porukama ispisanim na njima, okupljeni redovnici i redovnice iz 23 zemlje htjeli su izraziti svoju želju da njihov hod Europom postane izvor duhovnog obogaćenja za sve ljude s kojima se susreću. Predavanja o temi "Doprinos redovničkog života izgradnji etičke savjesti u multikulturalnoj Europi" održali su nekadašnji dominikanski general o. Timothy Radcliffe, zatim beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar, te direktorica privatne gimnazije u Beču s. Beatrix Mayrhofer. Iz njihovih predavanja, iz rada u skupinama i iz plenarnih rasprava dade se naslutiti da europsko redovništvo, unatoč smanjenom broju i nedostatku novih zvanja još uvijek svojim životom i radom može svjedočiti radosnu nadu pripadnosti Bogu i ljubavi prema svakom čovjeku. Rečeno je da različitost i prihvaćanje tih europskih različitosti vodi do još bogatije međusobne komunikacije naroda i skupina. Različitosti su veoma konkretne, ali ujedno su i izazov za zajedništvo u toj različitosti. Redovnice i redovnici pozvani su svakodnevno učiti živjeti zajedno s onima koji su na bilo koji način drukčiji od njih - bilo u samostanima, bilo na području vlastitog rada. Potrebna je i strpljivost u svemu i molitva Duhu Svetom da upravlja sve različitosti prema napretku i rastu općeg dobra. Anđelove riječi "Gospodin s tobom", upućene Djevici Mariji, i redovništvu su poziv da nikada iz vida ne izgubi tu stvarnost da je Bog onaj koji prati čovjeka na njegovu putu rasta - pa i onda kada Božji putovi nisu jasni ili su posve krivudavi. Svoj veliki doprinos posvećene osobe još uvijek mogu dati u izgradnji etičke savjesti Europljana, napose promičući slobodu, toleranciju i ljudska prava, odnosno pomažući novim naraštajima da pronađu životni smisao koji je u Bogu.

U tijeku posjeta Stični europski provincijali i provincijalke imali su prigodu susresti se s opatom Antonom Nadrahom, s višim redovničkim poglavaricama i poglavarima iz Slovenije, kao i s apostolskim nuncijem u Republici Sloveniji nadbiskupom Santosom Abrilom y Castellom i s ljubljanskim pomoćnim biskupom Andrejem Glavanom, zaduženim za osobe posvećenog života u Sloveniji.

Na skupštini, koja je također bila izborna, za novog je predsjednika izabran o. August Huelsmann iz Njemačke, a za potpredsjednicu s. Adrien Peko iz Mađarske.

Hrvatske redovnice i redovnike na skupštini su predstavljali s. Kornelija Zorić, članica Vijeća HUVRP, s. Petra Vidaković, tajnica HUVRP, fr. Ivan Iko Mateljan, predsjednik HKVRP, i fra Marko Puškarić, član Tajništva HKVRP.

Upozoravajući na iznimno težak socijalni status samohranih roditelja Caritas Europa u svom je izvješću iznio i neke statističke podatke o izdacima za djecu u pojedinim zemljama. Tako se u Rusiji na skrb oko djece izdvaja 23% mjesečnih primanja, u Gruziji 9%, u Austriji 16%, u Španjolskoj 15%, u Velikoj Britaniji čak 65%. Napominje se također kako trudnoća u mnogim zemljama srednje i istočne Europe žene nerijetko dovodi do gubitka radnog mjesta. Navodi se također i podatak o velikim troškovima stanovanja. Primjerice u Rusiji, Austriji i Španjolskoj 50% mjesečnih obiteljskih primanja izdvaja se za najam stambenih prostora.

U tom kontekstu Caritas Europa od Vlada europskih zemalja traži poticanje novih programa te ostvarivanje postojećih koji će mladima omogućiti što brže pronalaženje radnih mjesta, a također i onima koji su posao izgubili, što se može postići stalnim stručnim usavršavanjem i mogućnošću prekvalifikacije. U Caritasovom izvještaju nadalje se, kako javlja IKA, tvrdi da velik broj europskog stanovništva često nije ni dovoljno informiran o vlastitim socijalnim pravima koja mu jamče pojedine državne ustanove. Ističe se kako je neophodna čvršća suradnja između Regionalnoga strukturalnog fonda te Europskoga socijalnog fonda, a zamjera se i to da najnovije upute Europske unije ne vode dovoljno računa o socijalnoj zaštićenosti obitelji.

U Beogradu je krajem veljače održan trodnevni susret predsjednika biskupskih konferencija jugoistočne Europe (Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Grčke, Makedonije, Srbije i Crne Gore, Turske). Radni dio susreta bio je posvećen novim izazovima kršćanstva u balkanskim zemljama u procesu integracije, koje stavlja pred Katoličku Crkvu siromaštvo stanovnika balkanskih zemalja. Na okruglom stolu "Europa i kršćanstvo" u čijem su radu sudjelovali i nuncij pri EU nadbiskup Faustino Sainz Munoz, generalni tajnik Vijeća biskupa zemalja članica Europske unije mons. Noel Treanor, crnogorsko-primorski metropolit Amfilohije i bački episkop Irinej, izraženo je zajedničko mišljenje kako u današnjem europskom kontekstu Crkve moraju ojačati svoje kršćansko svjedočenje, i to propovijedajući evanđelje i promičući temeljne vrijednosti kao što su poštovanje prema ljudskom životu i obitelji. Neophodan je uvjet za javno djelovanje Crkvi da se u svim državama prizna njihov pravni i institucionalni status.

Ujedinjenje Europe bi, putem razmjene znanja i iskustava, trebalo pridonijeti pomirenju brojnih etničkih skupina na prostoru država jugoistočne Europe, kao i razrješenju teških ekonomskih, socijalnih i političkih problema - zaključili su sudionici.

Definirani su i konkretni prijedlozi djelovanja i zajedničkog razmatranja problema, te je najavljen novi susreta, 2005. godine, u Sarajevu. Na taj se način želi iskazati solidarnost s katolicima u Bosni i Hercegovini koji nemaju odgovarajuću potporu u rješavanju problema vezanih uz povratak u svoje domove.