U današnjem zapadnom svijetu uočava se opadanje broja "militantnih i organiziranih ateista", no u porastu je trend "praktične ravnodušnosti" - samo pitanje o postojanju Boga gubi na važnosti, a broj osoba koje redovito idu crkvu je u padu. "Homo indifferens živi kao da Bog ne postoji", temeljni su zaključci istraživanja koje je, pripremajući plenarnu skupštinu, provelo Papinsko vijeće za kulturu.

U radnom dokumentu prikupljeni podaci govore o "tihom udaljavanju" velikog broja ljudi od praktičnog ispovijedanja te, općenito, od obraćanja vjeri. Tu više nije riječ o izoliranim pojavama vezanim uz pojedine osobe ili elitne intelektualne skupine, već o masovnom fenomenu, stoji u dokumentu. Uočava se, ipak, potreba za traženjem duhovnosti, no ona se više "ne poklapa" s tradicionalnim religijama.

U Europi, u kojoj se odnos mnogih prema religiji sveo na stanje "biti u Crkvi, ali ne u crkvi", zemlje s najvećim brojem ljudi "koji ne ispovijedaju vjeru" su Nizozemska (54%), Francuska (43%) i Belgija (37%). Iznenađujući podatak najnovijih istraživanja jest onaj o povećanoj prisutnosti obrazovanijih slojeva stanovništva na nedjeljnim misama (30% osoba s fakultetskom diplomom, 25% sa srednjoškolskom svjedodžbom). Mladima, pak, (od 18 do 30 godina) katolička vjera postaje sve više obilježje kulturne pripadnosti, a manje vjersko očitovanje. No, i kod njih je prisutna potraga za nekim duhovnim osloncem.

Što udaljava suvremenog čovjeka od tradicionalne religije? Među razlozima istraživanje navodi samouvjerenost moderne znanosti, postavljanje čovjeka kao središta svemira, sablazan nad događanjem zla te nad patnjom nevinih, a i pojedina "negativna svjedočenja Crkve" kao što su, primjerice, slučajevi svećenika pedofila u SAD-u.

No, i pored svega toga "u ljudskom srcu postoji žeđ za Bogom", zaključuje se u istraživanju.

Sudionike skupštine Papinskoga vijeća za kulturu primio je Sveti Otac. Papa je upozorio da se, pred moralnim i filozofskim relativizmom našega vremena Crkva ne smije zatvoriti u samu sebe; pozvana je ići ususret onima koji su daleko od nje, te onima koji ne vjeruju ili su ravnodušni prema religijskoj dimenziji. Osim toga, valja znati raspoznavati velike kulturne promjene, kao i njihove pozitivne vidike. S jedne smo strane danas svjedoci prekida procesa prenošenja vjere i kršćanskih vrednota, a s druge se primjećuje traženje smisla. Zbog toga dolazi do pojave širenja novih religijskih pokreta, posebice u Južnoj Americi, Africi i Aziji, napomenuo je Sveti Otac. Pozvao je sve katolike da uzmu u obzir pitanja i bitne težnje ljudi našega doba, kako bi ušli u dijalog s osobama i narodima te kako bi na odgovarajući i jedinstven način predložili svakoj kulturi poruku Evanđelja i osobu Krista Otkupitelja.

Zato, rekao je Papa, treba podupirati svijet kulture, umjetnosti i književnosti. Tako će se pridonijeti izgradnji društva utemeljenog ne na materijalizmu, nego na duhovnim vrijednostima, jer kulturni i umjetnički izrazi ne oskudijevaju bogatstvom i sredstvima za prijenos kršćanske poruke.