VERITAS - br. 10/2004

>[SADRŽAJ]<

VIJESTI

KATOLIČKA CRKVA U RIMU I U SVIJETU 

Iz crkvenog života


Mediji u službi sporazumijevanja među narodima

Mnoštvo vjernika na Trgu Sv. Petra dočekalo je s velikim oduševljenjem 29. rujna papu Ivana Pavla II., koji se nakon ljetnog odmora vratio iz Castel Gandolfa u Vatikan.

Istoga dana u Vatikanu je objavljena i Papina poruka u prigodi Svjetskog dana medija, koji Crkva obično obilježava u nedjelju prije Duhova, a čija je središnja tema "Obavijesna sredstva u službi sporazumijevanja među narodima". "Time se želi omogućiti pojedinim biskupijama i biskupskim konferencijama da se bolje priprave za taj važan događaj, kojim Crkva želi pridonijeti istinskom dijalogu i međusobnom upoznavanju među narodima, jer će jedino na taj način doći do stvarnog međusobnog razumijevanja, pravde i trajnog mira", rekao je u toj prigodi predsjednik Papinskog vijeća za sredstva društvenih komunikacija nadbiskup John Patrick Foley.

Pomoć Svete Stolice Haitiju

Sveta Stolica poslala je humanitarnu pomoć u Haiti, u kojemu je uragan "Jeanne" uzrokovao oko 1.650 žrtava, 800 nestalih i 300.000 beskućnika. Papinsko vijeće "Cor Unum" je u ime Svetoga Oca poslalo pomoć u iznosu od 100.000 dolara, za nabavku hrane, pitke vode i lijekova. U priopćenju te ustanove podsjeća se kako su prije točno četiri mjeseca, u lipnju, velike poplave pogodile Dominikansku Republiku i Haiti, u kojemu su prouzročile više od 1.500 žrtava. Tada je Sveti Otac na mjesto nesreće poslao predsjednika Papinskog vijeća "Cor Unum", nadbiskupa Paula Josepha Cordesa da nastradalima prenese poruku nade i novčanu pomoć za obnovu zemlje.

Lille: Potrebno je izgraditi "Europu naroda", "Europu solidarnosti"

U Lilleu su od 23. do 26. rujna održani Socijalni tjedni Francuske koje, uz domaćina, te potporu Francuske biskupske konferencije, zajedno organiziraju dvanaest partnerskih nevladinih udruga iz sedam zemalja. Tema ovogodišnjih jubilarnih, stotih u nizu, Tjedana bila je "Europa-društvo koje treba osmisliti".

U svom pozivu na skup, naslovljenom "Kršćanstvo: prilika za Europu", predsjednik Socijalnih tjedana Francuske Michel Camdessus istaknuo je da je od 2004. nova Europa bogatija za 435 milijuna građana koji prihvaćaju ovaj događaj s pomiješanim osjećajima nade i straha. "Za mnoge to može biti zapreka protiv vrijednosti naslijeđenih tijekom duge i često bolne povijesti, ako i ne protiv identiteta njihovih nacija. Ipak, ne smijemo dopustiti prevladavanje skepticizma. Riječ je o našoj zajedničkoj sudbini i ulozi Europe u zajednici naroda. Stoga, sakupimo se, muškarci i žene Europe koji već djelujemo u životima naših zemalja na zajedničko promišljanje. Tako možemo učiniti naše različitosti izvorom bogatstva i zajedno se pripremiti za preuzimanje odgovornosti Unije".

U tijeku Socijalnih tjedana izlaganja je održalo osamdesetak javnih djelatnika, među kojima su bili i predsjednik Europske komisije Romano Prodi, bivša predsjednica Irske i visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Mary Robinson, nadbiskup Lillea Gerard Defois, utemeljitelj Zajednice sv. Egidija Andrea Riccardi i drugi. Među više od 4.000 sudionika, na tom su velikom skupu sudjelovali i predstavnici iz republika Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

U poruci prigodom obilježavanja stote obljetnice Socijalnih tjedana u Francuskoj Sveti je Otac pozvao kršćane na jače zauzimanje na političkom području, jer je to vrlo važno za razvoj društvene zajednice. Njihove odluke moraju biti, prema Papinim riječima, vjerne Evanđelju, Božjoj i apostolskoj predaji te crkvenom učiteljstvu. Kršćani su pozvani nesebično služiti braći i graditi civilizaciju, dostojnu čovjeka, imajući posebno u vidu usku međunarodnu suradnju, u kojoj će se suradnja i solidarnost temeljiti na pronalaženju blagodati i istinskih vrednota. Potrebno je, naime, izgraditi Europu naroda, Europu solidarnosti, primijetio je Papa i objasnio kako to zapravo znači graditi Europu blagostanja i sreće za sve građane.

Afrika treba svjedoke zajedništva

Afrika, kontinent tragedija, bijede, i zaboravljenih ratova, treba revne i vjerne pastire, kao i svjedoke zajedništva koji će, unatoč podjelama, ojačati osjećaj pripadnosti jedinstvenome Božjem narodu - rekao je Sveti Otac u poruci papinskim predstavnicima koji djeluju na afričkome kontinentu, a koji su se 23. rujna okupili u Vatikanu u prigodi 10. obljetnice posebne Biskupske sinode za Afriku. Pod predsjedanjem državnog tajnika kardinala Angela Sodana i u nazočnosti dužnosnika Državnog tajništva i voditelja vatikanskih ustanova, u tijeku trodnevnoga susreta 25 apostolskih nuncija raspravljalo je o religijskoj i crkvenoj, te o političkoj, ekonomskoj i društvenoj situaciji na tome kontinentu. Potvrđujući im svoju, kao i blizinu Rimske kurije, Papa je nazočnim nuncijima napomenuo kako zna da svoju službu vrše revno i pouzdano, i to u teškim situacijama u kojima dijele patnje i tragedije Crkve i pučanstva kojima su poslani. "Crkva u Africi treba se suočiti sa starim i novim problemima, ali otvorena je i velikim nadama. Budite i dalje svjedoci zajedništva, potičući na nadvladavanje napetosti i nerazumijevanja, na pobjedu kušnje partikularizma, te jačanje osjećaja pripadnosti jednome, nedjeljivome Božjem narodu", istaknuo je Sveti Otac.

Kardinal Sodano pozvao na potporu iračkoj Vladi

Državni tajnik Svete Stolice kardinal Angelo Sodano pozvao je međunarodnu zajednicu da podupre iračku Vladu i njenoga predsjednika Ijada Allawija. Premda mnogi u Europi sumnjaju u Allawijev legitimitet, kao i u legitimitet njegovih ministara, sada se moramo suočiti s činjenicama, rekao je kardinal Sodano u razgovoru za dnevnik "La Stampa". I uza sva neslaganja oko vrednovanja sadašnje situacije u Iraku, prema njegovu bi mišljenju sada trebalo pomoći ljudima koji žive između Eufrata i Tigrisa da nađu put prema mirnome suživotu. "Veliki izazov danas je pomirenje", dodao je kardinal, istaknuvši kako su i kršćani u Iraku pozvani raditi na tome.

Državni tajnik Svete Stolice primio je, inače, 20. rujna u New Yorku ovogodišnju nagradu "Put miru" (Path to Peace), koju svake godine dodjeljuje istoimena zaklada. Vijeće Zaklade jednoglasno je odlučilo nagradu dodijeliti kardinalu Sodanu zbog njegova zalaganja za mir, kako u tijeku svoje diplomatske službe, posebice u ulozi posrednika u sporu između Argentine i Čilea, tako i u sadašnjoj dužnosti državnoga tajnika i prvoga suradnika pape Ivana Pavla II. u vođenju opće Crkve.

Mons. Martin Vidović imenovan nadbiskupom i nuncijem

Papa Ivan Pavao II. imenovao je mons. Martina Vidovića, svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije, dosadašnjega dužnosnika Papinskoga državnog tajništva, naslovnim nadbiskupom drevne Ninske biskupije i apostolskim nuncijem u Bjelorusiji.

Mons. Martin Vidović rođen je 15. srpnja 1953. godine u Vidonjama kod Metkovića, a za svećenika je zaređen 28. svibnja 1989. u Rimu. U Rimu je završio i filozofsko-teološki studij, a potom je specijalizirao kanonsko pravo. Novoimenovani nadbiskup bio je urednik hrvatskog odjela Vatikanskog radija od 1983. do 1994. godine. Od 1994. je dužnosnik Papinskoga državnog tajništva, istodobno radeći u Tajništvu Apostolske nuncijature Bosne i Hercegovine do 1999. godine.

Vatikan osudio kršenje vjerskih sloboda u Kini

Sveta Stolica tek je nedavno saznala da su još u kolovozu u Kini ponovno uhićivani svećenici i vjernici. Uhićeni su generalni vikar biskupije Baoding, sedam svećenika i dva bogoslova. Dvojica svećenika osuđena su na prisilni rad, ističe u priopćenju Tiskovni ured Svete Stolice, a prenosi IKA. Ukupno je ovoga trenutka u zatvorima 23 vjernika i svećenika iz Baodinga, među njima i biskup Jakob Su Zhimin i pomoćni biskup Franziskus An Shuxin, koji su nestali još 1997., odnosno 1996. Prije nekoliko dana u zatvoru je umro 76-godišnji biskup Yantaija Johannes Gao Kexian.

Sveta Stolica u priopćenju poziva na poštivanje vjerskih sloboda i traži trenutačno oslobađanje katolika.

Papa osudio terorističke napade na Bliskom istoku i u Rusiji

Papa Ivan Pavao II. energično je osudio terorističke napade i ubojstva u Izraelu i u Rusiji te je zatražio da se okonča svako nasilje. "S velikom sam boli i brigom čuo nove strašne vijesti o terorističkim napadima u Izraelu i u Rusiji, gdje su brojne bespomoćne i nedužne žrtve našle smrt", rekao je Papa u dvorani za audijencije u Vatikanu. I u Iraku se događa "lanac slijepog nasilja", rekao je Sveti Otac misleći na "barbarsko umorstvo" dvanaestorice Nepalaca. To nasilje sprečava povratak u civilizirani suživot, naglasio je Papa.

U povodu velikog broja poginulih u tijeku akcije oslobađanja talaca iz škole u Beslanu Papa je, posredstvom apostolskog nuncija pri Ruskoj Federaciji, 4. rujna uputio izraze sućuti predstavnicima federalnih vlasti te članovima obitelji žrtava. Ističući u brzojavu svoju duhovnu bliskost s ranjenima i s onima koji pate zbog gubitka svojih najbližih, Sveti Otac je sve nevine žrtve povjerio milosrđu Svevišnjega.

Pokolj u školi u Beslanu predsjednik Papinskog vijeća za pravdu i mir, kardinal Renato Martino, ocijenio je činom "novoga svjetskog rata". U razgovoru za talijanski dnevnik La Repubblica kardinal je pojasnio kako je riječ o "difuznom i fragmentiranom" ratu bez jasnih granica. Njegove su posljedice nepredvidljive i strašne kao eksplozija bombe, čime se bitno razlikuje od hladnog rata u kojemu su se super sile ipak suočavale s određenom mjerom razboritosti i nadzora, smatra kardinal Martino. Ne postoje više klasične bojišnice, a civili nigdje nisu sigurni. U suočavanju s tom prijetnjom nije dovoljno ubiti stotinu ili tisuću terorista već se mora suočiti s uzrocima terorizma, ističe kardinal.

Međunarodni međureligijski skup molitve za mir

U organizaciji Zajednice sv. Egidija iz Rima i Milanske nadbiskupije u Milanu je početkom rujna održan 18. međunarodni međureligijski skup molitve za mir, ove godine na temu "Religija i kultura - hrabrost novog humanizma".

Na početku skupa nazočnima se obratio episkop Stravropola i Vladikavkaza Feofan Azhurkov, osudivši terorizam koji je učinio zlo u New Yorku, Madridu i nedavno u Beslanu.

Rad međureligijskog skupa bio je podijeljen u 36 cjelina. U prvom dijelu rada u skupinama raspravljalo se o migracijama kao pitanju novog humanizma, budućnosti Iraka, situaciji u Sjevernoj Irskoj i glasu vjernika, o borbi protiv AIDS-a u Africi, izazovima u Latinskoj Americi, ulozi ujedinjenja kršćana za mir u svijetu. Teme rasprava bile su i bioetika, uloga vjernika laika u dijalogu, slabosti demokracije, baština mučenika, ukidanje smrtne kazne, globalizacija i nejednakost, islam u Europi, religije i ekologija.

Na završetku trodnevnoga skupa kardinal Walter Kasper, predsjednik Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana, istaknuo je kako religije "trebaju s lica terorista strgnuti vjersku masku i pokazati ih svijetu onakvima kakvi u stvari jesu - nihilisti koji preziru sve vrednote i ideale čovječanstva".

Kardinal je pred vjerskim vođama iz cijelog svijeta pročitao i poruku pape Ivana Pavla II. u kojoj on ističe: Rat treba uvijek smatrati porazom: porazom razuma i čovječanstva. Neka stoga brzo dođe do duhovnoga i kulturnoga poticaja koji će dovesti ljude do toga da zabrane rat. Da, neka nikada više ne bude rata! Kako bi se mir učvrstio, valja ojačati međunarodne institucije, te promicati pomirenje; nužan je "duh Asiza", koji Zajednica sv. Egidija predlaže svake godine.

>[SADRŽAJ]<