VERITAS - br. 11/2004

>[SADRŽAJ]<

ZRCALO VREMENA


Počele konkretne pripreme za osnivanje katoličkog sveučilišta

Hrvatski biskupi sastali su se od 10. do 14. listopada u Zadru, a središnja točka opsežnoga dnevnog reda 29. plenarnog zasjedanja HBK bila je odgoj i obrazovanje svećeničkih kandidata.

Kako se ističe u priopćenju Tajništva HBK, na zasjedanju je predstavljen prvi nacrt dokumenta kojim će se to značajno područje urediti na nacionalnoj razini. Istaknuta je potreba za cjelovitom ljudskom, intelektualnom, duhovnom i pastoralnom formacijom budućih svećenika, jer "jedino će tako moći odgovoriti sve složenijim zahtjevima vremena u kojem žive i vrše svoje svećeničko poslanje". U priopćenju se, nadalje, ističe kako to zahtijeva i nastavak rada i budnost u permanentnoj izgradnji, koja je prisutna na gotovo svim područjima ljudskog djelovanja. U taj cjeloviti proces uključena je obitelj, župna i sjemenišna zajednica, profesori i svi oni koji na bilo koji način utječu na ostvarenje svećeničkoga zvanja.

Nakon izvještaja Biskupske komisije HBK za odnose s državom zaključeno je da su odnosi Crkve i države stabilni, da se Ugovori sa Svetom Stolicom poštuju, no njihova provedba u nekim segmentima nailazi na određene poteškoće i administrativne zapreke.

Biskupi su sa zabrinutošću saslušali izvješće kardinala Vinka Puljića o stanju Katoličke Crkve i o položaju hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, ističući kako će nastaviti poduzimati sve u vidu pomoći katoličkim biskupima BiH, kojima daju potporu u zauzetosti za Crkvu i za narod.

Na zasjedanju su učinjeni daljnji koraci usmjereni prema realizaciji inicijative osnivanja Katoličkoga sveučilišta koje bi sjedište imalo u Zagrebu. Odlučeno je da će buduće sveučilište biti pod pokroviteljstvom HBK, dok će osnivač biti Zagrebačka nadbiskupija. Biskupi su dali mandat za osnivanje povjerenstva koje će započeti konkretne pripreme za realizaciju toga za Katoličku Crkvu iznimno važnoga projekta. Predsjednik Povjerenstva je prof. dr. Ivan Šaško, a potpredsjednik prof. dr. Ivan Koprek, isusovac.

Hrvatski biskupi raspravljali su i o doškolovanju osoblja za ostvarivanje vjerskog odgoja u predškolskim ustanovama te istaknuli da je na tom području dosta poteškoća zbog nedorečenih propisa čije je tumačenje prepušteno vodstvu predškolskih ustanova. Biskupi smatraju da treba poticati roditelje da zahtijevaju ostvarivanje prava na vjerski odgoj svoje djece i u predškolskim ustanovama.

Na zasjedanju je također uočeno kako je u našim medijima naglašen "negativni trend u prikazivanju Crkve kao i svih kršćanskih vrijednosti". Biskupi pozivaju sve vjernike da nastoje svojim životom pokazati svoje vjerničko opredjeljenje, jer će se jedino na taj način u javnosti vidjeti svjedočka snaga vjere, bez obzira na neobjektivno i tendenciozno tretiranje Crkve u medijima.


Središnja proslava Godine svetih srijemskih mučenika

Svečanom Večernjom sa Službom svjetla koju je u predvečerje svetkovine sv. Dimitrija, 25. listopada u konkatedrali-manjoj bazilici Sv. Dimitrija u Srijemskoj Mitrovici predvodio kardinal Josip Bozanić, započelo je središnje slavlje Godine svetih srijemskih mučenika, o spomenu velikoga jubileja 1700. obljetnice (304-2004) njihova mučeništva. U propovijedi kardinal Bozanić je istaknuo kako je to slavlje povijesni događaj za Srijemsku Mitrovicu. Odao je priznanje đakovačkom i srijemskom biskupu Marinu Srakiću i pomoćnim biskupima Đuri Gašparoviću i Đuri Hraniću, što su željeli na ovakav način organizirati slavlje. Kardinal Bozanić posebno je pozdravio katolike iz Srijemske Mitrovice i okolice, rekavši: "Došli smo kako bismo zajedno s vama molili i dali vam podršku, jer znamo da ste i vi prošli kroz mnoge nevolje posljednjih desetljeća. Došli smo ovamo moliti za dobra vremena, da se ugledamo na svete mučenike, da molimo snagu za svoj život." Izrekao je i odgovor kako sve to postići, istaknuvši kao uzor blaženoga kardinala Alojzija Stepinca koji je rekao: "U tebe se Gospodine uzdam", te je izrazio želju i molitvu da to slavlje, zajedničko hodočašće i molitve budu novi početak za Crkvu u Srijemu.

Središnje misno slavlje na sam blagdan predvodio je milanski nadbiskup kardinal Dionigi Tettamanzi, u koncelebraciji s kardinalom Josipom Bozanićem, kardinalom Vinkom Puljićem, apostolskim nuncijem u RH nadbiskupom Franciscom-Javierom Lozanom te s 27 nadbiskupa i biskupa iz Hrvatske i drugih europskih zemalja i 180 svećenika. U slavlju su sudjelovali i redovnički poglavari i poglavarice, redovnice i redovnici, đakoni, bogoslovi, studenti i studentice, sjemeništarci, učenici katoličkih škola, oko 6.000 hodočasnika, vjernika Đakovačke i Srijemske, Požeške i Subotičke biskupije te Beogradske i Zagrebačke nadbiskupije, hodočasnici iz BiH, zatim bački episkop Irinej, u svojstvu izaslanika srpskog patrijarha Pavla, sremski episkop Vasilije s pratnjom, kao i brojni predstavnici mjesnih vlasti i državni izaslanici.

U svom pozdravnom govoru đakovački i srijemski biskup Marin Srakić istaknuo je: "Dok slavimo svete mučenike znamo da mučeništvo nije ni lako ni ugodno iskustvo, nego je, naprotiv, zahtjevno i duboko ozbiljno. Kršćanski mučenici svoj jedincati zemaljski život nisu uložili u nešto prolazno. Ucijepili su ga i predali nečemu najuzvišenijemu - jednom su upoznali i uzljubili Krista i njemu su se htjeli do kraja klanjati kao vrhuncu sve istine, sve pravednosti i sve ljepote. U tom je putokaz svetih mučenika, siguran i nepogrešiv put prema Božjem kraljevstvu. Molimo za našu Crkvu Đakovačku i Srijemsku, u čijim krajevima nekoć krv mučenika posta 'semen christianorum' - 'sjeme kršćana', da ne prestane rasti ni danas, u velikoj zajednici Crkve, u svim narodima, sve do na kraj svijeta."

U tijeku euharistijskoga slavlja, uz veliko raspelo koje je bilo i uz oltar za mise s Papom u Osijeku 7. lipnja 2003., bile su izložene moći sv. Anastazije, koje se od 1976. godine čuvaju ispod glavnoga oltara u konkatedrali u Srijemskoj Mitrovici.


Zasjedanje Biskupske konferencije BiH

U Sarajevu je od 27. do 29. listopada, pod predsjedanjem banjolučkog biskupa Franje Komarice, održano 32. redovno zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.

Biskupi su u tijeku zasjedanja, osim rješavanja više tekućih aktivnosti BK, odnosno njezinih vijeća i komisija, posebno raspravljali i o pojedinim aktualnim temama. U svjetlu upravo započete Godine euharistije biskupi su se osvrnuli na priručnik Kongregacije za bogoštovlje i skaramentalnu stegu te su razgovarali o nekim pojašnjenjima u slavlju i čašćenju euharistije, o potrebnim i mogućim pastoralno-liturgijskim programima te o karitativnim akcijama za župne i biskupijske zajednice u tijeku Godine euharistije. Imajući u vidu Zakon o vjerskim slobodama i pravnom položaju Crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini, koji je stupio na snagu u ožujku ove godine, biskupi su razmatrali mogućnost organiziranog laikata, kako to predviđaju službeni crkveni dokumenti i kako je to uobičajena praksa u svim zemljama u kojima vlada sloboda ispovijedanja vjere.

Razmatrajući društvenu situaciju u zemlji, sa žaljenjem su i ovaj put ustanovili da službena vlast i međunarodni predstavnici ni ove godine nisu učinili ništa značajno za ostvarenje većeg povratka i opstanka prognanih i izbjeglih katolika, posebice u Republici Srpskoj, gdje se trenutno nalazi tek oko 12.000 od predratnih 220.000 katolika. Biskupi će nastojati i ubuduće "ukazivati na nasilja, razotkrivati nepravde, nazivati zlo pravim imenom i svim zakonitim sredstvima braniti povjerene im zajednice i ne dopustiti da ih zastraši nijedna ovozemaljska vlast", kako ih je izričito zadužio papa Ivan Pavao II. u prigodi svoga boravka u Sarajevu 1997. godine.


Neriješena pravna pitanja unutar Crkve

Hrvatski provincijali i provincijalke održali su 19. i 20. listopada u Zagrebu 36. godišnje plenarno zasjedanje Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara (HKVRP) i Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica (HUVRP).

U sklopu zasjedanja monsinjor Josip Delić održao je predavanje o temi "Pravna subjektnost redovništva u mjesnoj Crkvi i društvu - narav i posljedice". Predavač je istaknuo važnost poštivanja pravnih osoba u Katoličkoj Crkvi kao subjekata obveza i prava, i važnost poštivanja njihovih stečenih prava i vrijednosti zbog kojih i postoje. Svako zadiranje u nečija prava ujedno znači i prelaženje granica ovlasti, što uvijek izaziva sukobe. Od biskupa se, naprotiv, traži da promiču i štite ustanove posvećenog života i njihove karizme, a redovnike Crkva potiče da budu uključeni u život mjesne Crkve, odnosno da budu osjetljivi za potrebe partikularne crkvene zajednice - rekao je monsinjor Delić. Istaknuo je i kako su od samog osnutka redovnička Konferencija i Unija pravne osobe u Crkvi, a onda i pred državnim tijelima. U onome što je inače njihovo pravo, bez njihovoga pristanka, HBK ih može zastupati samo ako je dobila potrebna ovlaštenja od strane Apostolske stolice. To vrijedi i za slučaj koji je potaknuo raspravu o temi predavanja, a tiče se zastupanja redovničkih ustanova od strane HBK pri evidentiranju pravnih osoba Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj. U raspravi je rečeno kako bi navedeno i slična pitanja trebala rješavati Mješovita komisija, sastavljena od biskupa i redovničkih poglavara i poglavarica - koja se, međutim, već dulje vrijeme nije sastala.

U popodnevnom dijelu zasjedanja saslušana su godišnja izvješća predsjednika zajedničkih komisija HKVRP i HUVRP. Koncelebriranu misu u crkvi Sv. Blaža predvodio je zatim apostolski nuncij u RH nadbiskup Francisco-Javier Lozano. Pozvao je redovničke poglavare i poglavarice da budu vjerni i razumni upravitelji, oni koji bdiju i brinu se za tjelesne i za duhovne potrebe članova svojih zajednica. Potaknuo ih je da budno paze da nitko ne potkopa temelje duhovnosti utemeljitelja njihovih redovničkih zajednica. Služenje drugima siguran je put i način da i poglavari od Isusa na kraju svoga služenja čuju riječi: blago vama jer ste tako činili.

>[SADRŽAJ]<