VERITAS - br. 3/2005

>[SADRŽAJ]<

ZRCALO VREMENA


Vijesti iz crkvenog života

Papa u bolnici

Otkako je početkom veljače prvi puta smješten u bolnicu zbog akutnog laringo-trahitisa, papa Ivan Pavao II. vrlo je krhkog zdravlja, ali i dalje izuzetne snage duha. Premda je u manje od mjesec dana dva puta hospitaliziran, te nakon izvršene operacije grla, Papa nastavlja sa svojim obvezama - makar iz bolnice. U bolnici je proteklih dana primao i goste, biskupe, diplomate, te svoje bliske suradnike. A s prozora rimske bolnice Gemelli pozdravio je do sada svaki put okupljene vjernike na nedjeljnom angelusu.

Nedavna vijest da je Papa podvrgnut operativnom zahvatu u trenutku je obišla svijet, a cijela Crkva moli za Papu. Za Papino zdravlje nisu, međutim, molili samo katolici već i pripadnici drugih religija, osobito Židovi i muslimani, a brzojavi potpore stižu i dalje iz svih dijelova svijeta.

Rimsku polikliniku pohodili su 27. veljače i hrvatski biskupi, a u pismu koje su uputili Papi, između ostalog, se ističe: "Sveti Oče, čitav kršćanski narod i svijet trebaju Vas još, jer ste Vi u svim ovim godinama Vašega pontifikata znali voditi sigurnom i čvrstom rukom kormilo Crkve, usred oluja koje su označile svršetak prošlog stoljeća i početak novoga. Stoga preporučamo naše molitve Presvetoj Djevici da ona postigne kod svoga blagoslovljenoga Sina milost Vašeg brzog ozdravljenja i povratak na svakodnevno vodstvo Crkve. Okupljeni u duhu oko Vašeg kreveta koji je postao katedra kršćanskog trpljenja, molimo Vaš blagoslov za nas pastire, za naše vjernike i za našu domovinu Hrvatsku."

Kardinal Bozanić svečano preuzeo naslovnu crkvu

Hrvatski biskupi, kao i brojni drugi predstavnici Crkve u Hrvatskoj te mnogi vjernici, sudjelovali su 27. veljače u Rimu na svečanosti preuzimanja crkve sv. Jeronima, koja je kardinalu Josipu Bozaniću dodijeljena kao kardinalski naslov.

"Zadivljeni smo i ponosni našom Crkvom i Zavodom koji i danas stoje usred Vječnoga grada u ljepoti Božjega dara. Po ovoj crkvi Hrvati su u Rimu povijesni narod. Crkva i uz nju ustanove svetoga Jeronima u Rimu kroz više od pet stoljeća imali su i danas imaju za Hrvate simbolično značenje, jer na jednom mjestu u Papinu Rimu predstavljaju sveukupnu naciju. Ovo je središte okupljanja hrvatske rimske kolonije, ova je crkva stjecište brojnih naših hodočasnika, ovo je mjesto u nesklonim povijesnim prilikama imalo za hrvatski narod značenje slobodne oaze gdje su se odvijale brojne vjerske i kulturne inicijative za dobro naroda i domovine", rekao je, između ostalog, u propovijedi na misi u crkvi sv. Jeronima kardinal Bozanić. Na svečanomu misnom slavlju koncelebrirali su brojni hrvatski nadbiskupi i biskupi, nadbiskupi na službi Papina državnog tajništva, provincijali redovničkih zajednica te oko 130 svećenika iz Rima i domovine.

   

Proslavljena 40. obljetnica smrti Sluge Božjega Ante Antića

U svetištu Majke Božje Lurdske u Zagrebu, gdje počivaju zemni ostaci sluge Božjega Ante Antića, svečanim je euharistijskim slavljem 4. ožujka obilježena 40. obljetnica Antićeve smrti. Misno slavlje predvodio je apostolski nuncij u Hrvatskoj, nadbiskup Francisco Javier Lozano, u zajedništvu s brojnim svećenicima. Govoreći o povezanosti o. Ante Antića s euharistijom, nuncij Lozano je istaknuo kako je o. Antić bio neumoran u poticanju na gorljivo i dostojanstveno slavljenje euharistije, što za njega znači otvorenost srca prema Bogu i prema ljudima, uz poseban naglasak na otajstvenom smislu euharistije. Govoreći o ovom slavlju, nuncij je rekao kako je ono pohvala svetosti, budući da Crkva u Hrvatskoj obiluje primjerima svetosti koji daju važnost Crkvi u Hrvata.

Sastanak Odbora za medije HBK

Potreba zauzetijega medijskog praćenja mladih katolika te podupiranje nastojanja da se mladima pruže primjereni i kvalitetni medijski materijali, bila je jedna od središnjih točaka dnevnoga reda zasjedanja Odbora HBK za sredstva društvene komunikacije. Općenito se ustanovilo kako pastoral mladih posljednjih godina stagnira pa će se na meritornim mjestima nastojati povesti rasprava o toj temi. Ta se tema raspravljala u kontekstu skoroga susreta o crkvenome medijskom pastoralu za mlade u Poljskoj. Osim toga razmotrene su inicijative da se širem krugu pastoralnih djelatnika, svećenika i laika, omogući pohađanje tečajeva kojima bi se više osposobili za nastupe u elektroničkim medijima. Na sastanku su dotaknute i aktualne teme odnosa društvenih medija prema crkvenim pitanjima te je ustanovljeno da se sve više primjećuje iskrivljavanje poruka i sadržaja o kojima Crkva progovara, što je ocijenjeno kao stručno nekorektno pa i zlonamjerno.

Pronađen do sada potpuno nepoznati članak bl. Merza

U Leksikografskom zavodu u Zagrebu posve slučajno pronađen je 23. veljače do sada potpuno nepoznati članak bl. Ivana Merza, koji je pod naslovom "Hrvatske crkve" objavljen 1925. u Kalendaru "Danica". Članak je programatskog karaktera, a govori o euharistiji u hrvatskoj povijesti i daje ujedno snažne duhovne poticaje za hrvatsku budućnost. Ostaje zagonetno zbog čega prethodni biografi bl. Merza, kao i ostali njegovi suvremenici, nisu pronašli, citirali te koristili taj iznimno vrijedan članak. No, s druge strane kao da je Providnost čuvala te misli bl. Ivana za naše vrijeme budući da članak, premda pisan prije 80 godina, upravo u Godini euharistije dodatno dobiva na aktualnosti.

Jugoistočna Europa - ispit za Europu

Tajništvo Vijeća europskih biskupskih konferencija objavilo je završno priopćenje sa susreta predsjednika biskupskih konferencija Jugoistočne Europe, održanog u Sarajevu od 25. do 27. veljače. U priopćenju se posebno napominje važnost postizanja pravednog mira u Bosni i Hercegovini, izjednačavanje prava sva tri konstitutivna naroda, te pitanje omogućavanja povratka izbjeglica. Osvrćući se u izjavi općenito na narode Jugoistočne Europe biskupi napominju kako te zemlje imaju "poziv" ući u Europsku uniju, a međunarodna zajednica dužna im je posvetiti veliku pozornost i založiti se da mjesni političari sami prednjače u institucionalnim i ekonomskim reformama, u podupiranju suživota među etničkim skupinama, u ulaganju u izobrazbu, te u zauzimanju oko stvaranja povoljnih okolnosti za povratnike. Sa svoje strane, ističe se u priopćenju, Crkva je svjesna da ima društveni nauk koji je potiče da bude na prvoj crti, osobito putem crkvenih tijela solidarnosti, među kojima je Caritas.

   

Umrla posljednja fatimska vidjelica

Sestra Lucija dos Santos, posljednja živuća fatimska vidjelica, preminula je 13. veljače u 98. godini života u samostanu u Coimbri u središnjem Portugalu. Portugal se od s. Lucije pogrebnom svečanošću oprostio 15. veljače, kada je proglašen i dan žalosti. Pogreb je predvodio posebni Papin izaslanik, kardinal Tarcisio Bertone. Tijelo s. Lucije ukopano je na groblju u karmelićanskom samostanu u Coimbri, a sljedeće će godine, prema njezinoj želji, biti preneseno u svetište u Fatimi, gdje se već nalaze posmrtni ostaci dvoje drugih vidjelaca iz Fatime, Francisca i Jacinte Marto.

S. Lucia rođena je 22. ožujka 1907. a od 1948. godine živjela je kao klauzurna redovnica u karmelićanskom samostanu u Coimbri u Portugalu. Mladim portugalskim pastirima, Luciji, Franciscu i Jacinti Marto, u jeku Prvoga svjetskog rata, 13. svibnja 1917. godine, u malome portugalskom mjestu Fatimi ukazala se Gospa te preko njih prenijela svijetu poruku mira. 1930. godine Crkva je ukazanja priznala vjerodostojnima. Papa Ivan Pavao II., koji je duboko vezan uz svetište u Fatimi, proglasio je u godini Velikog jubileja Francisca i Jacintu blaženima, čime su postali najmlađi blaženici nemučenici u povijesti Crkve. Fatimsko svetište danas je jedno od najposjećenijih katoličkih svetišta u svijetu.

Crkva dobila pet novih svetaca

Istoga dana kada je Papa po drugi put primljen u bolnicu Gemelli, u Vatikanu je održan redovni javni konzistorij za proglašenje novih svetaca. Konzistorij je umjesto Pape prvi puta predvodio kardinal Angelo Sodano, a na njemu su potvrđeni dekreti za proglašenje svetim petorice blaženika. Novi sveci Katoličke Crkve su: Jozef Bilczewski, biskup, Gaetano Catanoso, svećenik, utemeljitelj sestara Veronike od Svetog Lica, Zygmunt Gorazdowski, svećenik, utemeljitelj Kongregacije sestara sv. Josipa, Alberto Hurtado Cruchaga, svećenik Družbe Isusove te Felice da Nicosia (Filippo Giacomo Amoroso), franjevac kapucin. Svečanost proglašenja novih svetaca održat će se u nedjelju 23. listopada u Vatikanu.

Preminuo utemeljitelj pokreta "Zajedništvo i oslobođenje"

U svom domu u Milanu u 83. godini života preminuo je 22. veljače don Luigi Giussani, utemeljitelj crkvenog pokreta "Zajedništvo i oslobođenje" ("Comunione e Liberazione"). Mons. Luigi Giussani bio je jedan od najpoznatijih talijanskih katoličkih javnih djelatnika današnjice. Pokret "Zajedništvo i oslobođenje", kojeg je utemeljio prije više od 50 godina, izuzetno je utjecajan u kulturnoj djelatnosti i evangelizaciji mladih u Italiji, a danas okuplja više od 50.000 članova u sedamdesetak zemalja svijeta.

U Vatikanu predstavljeno Papino apostolsko pismo "Brzi razvoj"

Novo apostolsko pismo pape Ivana Pavla II., pod naslovom "Brzi razvoj", predstavljeno je 21. veljače. Pismo je upućeno odgovornima u društvenim komunikacijama, a predstavili su ga predsjednik Papinskog vijeća za sredstva društvene komunikacije nadbiskup John Patrick Foley, tajnik istoga vijeća mons. Renato Boccardo i podtajnik toga vijeća dr. Angelo Scelzo. Novi Papin dokument o sredstvima društvene komunikacije, kako je tijekom predstavljanja istaknuo nadbiskup Foley, objavljen je, s malim zakašnjenjem, uz 40. obljetnicu koncilskog dekreta o sredstvima društvene komunikacije "Inter mirifica". Dokument "Brzi razvoj" je remekdjelo u kojem je naslućeno značenje medija u našem vremenu, dodao je pritom nadbiskup Foley. "Naše je doba", piše Papa, "doba globalne komunikacije, u kojemu se mnogi životni trenuci odvijaju kroz medijske procese, ili se bar s njima moraju susretati". I svijet medija, primjećuje Papa, treba Kristovo otkupljenje, a proučavanje svetih Pisama - shvaćeno kao "veliki kodeks priopćivanja" poruke, koji nije privremen, već temeljan poradi svoje spasenjske vrijednosti - može nam pomoći promatrati očima vjere razvoj i vrijednost društvenih obavijesnih sredstava. Komunikacija prožima bitne dimenzije Crkve, pozvane svima naviještati radosnu poruku spasenja. Zbog toga ona koristi mogućnosti što ih pružaju mediji kao putove koje je Bog svojom providnošću dao našim danima, kako bi poraslo zajedništvo i kako bi navještaj postao djelotvorniji. Mediji omogućuju očitovati univerzalni značaj Božjeg naroda, potičući snažniju i neposredniju razmjenu između mjesnih Crkava i hraneći uzajamno upoznavanje i suradnju, ističe Papa u novom apostolskom pismu.

>[SADRŽAJ]<