VERITAS - br. 4/2005

>[SADRŽAJ]<

FILM

MALI SULUDI POKVARENJAK

Hitler: konačni pad

Njemačka ratna drama "Der Untergang" (156 min.); prema knjizi Joachima Festa; scenarist: Bernd Eichinger; redatelj: Oliver Hirschbiegel; glume: Bruno Ganz, Alexandra Maria Lara, Corinna Harfouch, Ulrich Matthes, Juliane Köhler, Heino Ferch, Christian Berkel, Matthias Habich i drugi; proizvodnja: 2004.


JOSIP SANKO RABAR

Teško da je ikoja povijesna osoba usporediva s Hitlerom. Možda tek još Staljin, Himmler i Berija. Totalitarizmi dvadesetog stoljeća nadmašili su sve ranije užase u povijesti. Povrh svih nacizam i staljinizam. Ime Adolf Hitler postao je simbol užasa i zla nevjerojatnih razmjera. Pored Hitlerovog imena, ona Mussollinija i Tita mačji su kašalj.

Tužno je biti pokvaren i zao, no i to su ljudske osobine, i s takvima možemo suosjećati. To što su se stavili u službu apsolutnog užasa totalitarizma, stvorilo je od njih nedodirljive simbole, iza kojih se nije smjela pojaviti njihova ljudskost. Izgledalo je riskantno prikazati nacističke glavešine kao ljude, i još k tome kao tragičare u trenutku njihova stradanja. Umjesto užasa totalitarizma, mogli bismo dobiti pathos njihova opravdanja!

Scenarist Bernd Eichinger i redatelj Oliver Hirschbiegel uspjeli su sjajno riješiti taj osnovni problem filma. Glavno sredstvo: istina i minuciozna umjetnička izvedba. Stvorili su jedan od najboljih povijesnih filmova uopće. Onih nekoliko berlinskih dana konačne katastrofe Trećeg Reicha, u travnju 1945., svojom su stilskom snagom, nalik Camerunovu "Titaniku", pa čak i bolji! Užas rata dan je silno opipljivo, granate kao da pucaju u kino-dvorani, i nisu samo stradanja i krv uvjerljivi, njihov apsurd je još uvjerljiviji. Kontrapunkt dva kruga pakla, ona Kocita, klaustrofobičnog bunkera uskih hodnika, u koji su sabijeni deseci povijesnih ličnosti, i onaj Flegetonta berlinskih ulica, gdje haraju posljednje nacističke ubojice, sasvim bez svrhe, osim one jedine prave i paklene, čisto sadističke.

Scenarij je zahtijevao bar dva tuceta izvrsnih glumaca. Bruno Ganz je majstorski odigrao antipatičnog, urušenog i poluludog Hitlera-gnjavatora, Juliane Köhler je mjestimično zasjala kao Eva Braun, dok su jezivom i tragičnom paru Goebbels, Corinna Harfouch i Ulrich Matthes podali osebujnu patološku crtu. Lik pripovjedačice, Hitlerove posljednje tajnice i stenografkinje Traudl Junge (Lara), simbolizira zabludjelu (i gotovo nevinu) Njemačku koja je uspjela preživjeti katastrofu. Jedino ona dariva ovom očajnom mračnom filmu nekakav sretni svršetak.

U izvrsno izrađenoj antinacističkoj strukturi filma, sućut prema nacističkim glavešinama nije neumjesna, ona je i sama dio antinacizma. Humaniji Hitler nosi u sebi više krivnje i tragike, nego apstraktno čudovište. Hitler, kao i svaki nacist, tek je ljudsko biće, ali takvo ljudsko biće koje se stidi samilosti, kao što su se i komunisti stidjeli milosrđa prema "klasnom neprijatelju". Ta nemilosrdnost na kraju pogađa sve, pa i same revolucionare i naciste, dok Hitler drži prodike protiv njemačkog naroda, kojega treba nemilosrdno istrijebiti, jer se pokazao preslab da vlada svijetom. Druga sličnost s komunizmom je bolesna autoritarnost, koja osobito dolazi do izražaja kod njemačkih generala pred Hitlerom, koji luduje i bulazni, a nitko mu se ne usudi reći istinu. Bernd Eichinger sjajno pogađa totalitarni mentalitet na mnogim mjestima u filmu: okrutnost, autoritarnost, idolopoklonstvo (kult vođe), podložnost, strah... Poredak u kojem je čovjek beznačajan, žrtvovan da bi se uvećala moć ideoloških vođa. U filmu vidimo kako se to odnosilo i na njemačke civile i vojnike, pa i na same naciste. Ono što je osebujno za ovaj film, da to žrtvovanje dobiva osoban, intiman, ponekad čak obiteljski štimung. Nacisti su prikazani kao ljudi, da bi nacizam bio točnije opisan. Nacističke glavešine ostaju vjerne svojoj okrutnoj ideologiji sve do smrti (uglavnom samoubojstvom) pa ne pate od grižnje savjesti. Njihova malenost je ljudska, ali njihova veličina - ne. Za rušenje totalitarizma nužne su komedije, za njegovu naknadnu analizu može poslužiti i tragedija.

>[SADRŽAJ]<