Biskupi: Crkva želi biti oslonac i putokaz

Pod predsjedanjem kardinala Josipa Bozanića u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu održano je od 10. do 13. listopada redovito 31. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije. Kako se ističe u Priopćenju Tajništva HBK, biskupi su se osvrnuli na neka aktualna pitanja odnosa Crkve i hrvatskog društva te konstatirali da se primjećuju određena nastojanja da se Crkvu i njezinu javnu prisutnost što više marginalizira i prikaže u negativnom kontekstu. Usprkos svemu tome Crkva će i dalje biti oslonac i putokaz vjernicima i ljudima dobre volje, koji u njoj i u njezinom karitativnom radu prepoznaju i nalaze iskrenu i istinsku brigu za svakoga čovjeka, utemeljenu na vjernosti Kristu. Središnja točka opsežnoga dnevnog reda bila je pitanje odgoja i obrazovanja u malim sjemeništima. Predstavljen je prvi nacrt dokumenta kojim će se regulirati to važno područje rada i djelovanja Crkve. Biskupi su se osvrnuli i na rad Hrvatskoga Caritasa te istaknuli njegovu važnu ulogu u predstavljanju Crkve u hrvatskom društvu, ali i izvan granica domovine. U raspravi o ekološkim pitanjima, tj. brizi za stvoreno, biskupi su izrazili veliku zabrinutost zbog još uvijek neriješenog pitanja oko prijevoza nafte, koji prijeti uništenjem Jadranskoga mora, što bi za Hrvatsku značilo nenadoknadiv gubitak. Istaknuli su kako se i o drugom velikom bogatstvu naše domovine - vodi - treba ozbiljno povesti računa na svim razinama u društvu, kako bismo u budućnosti mogli sami raspolagati tim Božjim darom na dobrobit svih hrvatskih građana. Biskupi su se ponovno osvrnuli na važnost i na ulogu nedjelje u našem društvu i kulturi te izrazili želju da se nedjeljni odmor regulira i osigura prikladnim zakonskim odredbama.

Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije kardinal Josip Bozanić i predsjednik Vlade Ivo Sanader potpisali su 31. listopada Ugovor o dušobrižništvu u bolnicama, ostalim zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, te Sporazum o povratu crkvenih matičnih knjiga, knjiga stanja duša, ljetopisa i drugih knjiga koje su u tijeku komunističkog režima nezakonito oduzete Katoličkoj Crkvi. Hrvatski građani, vjernici katolici, sada imaju prigodu nesmetano dobivati svete sakramente i sve ostalo, na što kao vjernici imaju pravo i to smatram civilizacijskim korakom, rekao je tom prilikom premijer Sanader, te dodao kako će se, ukoliko bi se pokazala potreba i vjernika drugih vjeroispovijesti za njihovim dušobrižništvom u bolnicama, i njima izići ususret.

Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara (HKVRP) i Hrvatska unija viših redovničkih poglavarica (HUVRP) održale su 37. jesensko plenarno zasjedanje. Sažimljući dosadašnji važan doprinos redovništva unutar Crkve i države, u izjavi sa zasjedanja ocjenjuje se kako je sazrio trenutak da se ozbiljno razmotri te kroz dijalog s crkvenim i sa svjetovnim vlastima prepozna i utvrdi mjesto redovništva u našoj Crkvi, odnosno u društvenoj zajednici. U izjavi se nadalje zauzima za kršćanski pojmljeno zajedništvo i za kršćansku solidarnost. Riječ je o ideji kršćanske solidarnosti i uzajamnosti, koja počiva na načelu međusobnog dijeljenja dobara s drugima: s onima koji oskudijevaju, koji su u nevolji ili im treba pomoć i potpora da bi punije ostvarivali svoje životno poslanje. U takvoj uzajamnosti vidimo i osobit most između redovničkih zajednica i svijeta kojemu su i redovi i družbe upućeni i kojima mogu davati svoj nenadomjestiv doprinos, kaže se u izjavi s plenarnog zasjedanja hrvatskog redovništva.

Zasjedanje Biskupske konferencije BIH

Dayton - ozakonjenje uništenja i nestanka polovice katolika u BiH

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine održala je svoje 35. redovno zasjedanje od 27. do 29. listopada u Sarajevu.

"U društvenopolitičkom vidu, ovo je vrijeme obilježavanja 60 godina UN-a. Mi smo ih osjetili na svojoj koži u BiH, bili smo puni nade u učinkovitost, ali smo doživjeli suprotno. Mnogi će obilježavati 10 godina od potpisivanja mirovnog ugovora u Daytonu. Mi to ne možemo slaviti, jer je potpisano i tako ozakonjeno uništenje i nestanak polovice katolika koji su prije rata živjeli u ovoj zemlji. A deset godina nakon daytonskog mira nemamo jednaka prava, zahvaljujući dvostrukim mjerilima međunarodne zajednice. Sada se govori o pripremanju novog Ustava, ali se ne smije dirati u ozakonjenje nepravde, a to je podijeljena BiH u kojoj mi nemamo jednaka prava", kazao je pri otvorenju zasjedanja kardinal Vinko Puljić. Istaknuo je kako bosanskohercegovački biskupi naglašavaju bitnu pastoralnu brigu za one katolike koji su opstali i ostali u BiH. "U tom pogledu nam je jako stalo oko odgoja i obrazovanja budućih svećenika, zato ćemo posebno posvetiti vrijeme za odgojne ustanove, malo i veliko sjemenište", kazao je vrhbosanski nadbiskup. Naglasio je i pozornost mjesne Crkve, u svojim mogućnostima, za skrb onih koje društvo zapostavlja, odnosno za socijalnu dimenziju te organiziranju laika u pastoralne strukture i stvaranje laičkih udruga kao pastoralne pomoći.

Hodočasnička godina u Trsatskom svetištu završena je 30. listopada hodočašćem vjernika grada Rijeke i euharistijom koju je predvodio riječki nadbiskup Ivan Devčić. Završetak hodočasničke sezone obilježen je polaganjem kamena temeljca novoga pastoralnog centra Svetišta koji će nositi ime "Aula pape Ivana Pavla II.". Kamen temeljac novoga pastoralnog centra blagoslovio je papa Ivan Pavao II. 8. lipnja 2003., prigodom svoga posjeta Trsatskom svetištu. Kao trajno svjedočanstvo ljubavi Hrvatske prema Papi i Pape prema Hrvatskoj, otkriven je ove godine na blagdan Gospe Trsatske i spomenik "Trsatski hodočasnik". Budući pastoralni centar u svome zdanju imat će veliku dvoranu, četiri manje dvorane s pratećim sadržajima i služit će za potrebe pastorala hodočasnika te za pastoralne potrebe mjesne Crkve i metropolije.

S 11. redovite Biskupske sinode, koja je završila 22. listopada, predstavnici Crkve iz cijelog svijeta uputili su nakon trotjednih živih rasprava, poruku "Božjem puku", u kojoj se osvrću na stanje u svijetu i u Crkvi obilježeno svijetlim i tamnim stranama.

Kako prenosi IKA, sinodski oci posebno ističu teške posljedice sve jače sekularizacije, ravnodušnost i relativizam koji sve više zahvaća Zapad. Izražavaju nadu da će čovječanstvo uspjeti prebroditi napetosti i napredovati na znanstvenom, društvenom i moralnom području. Pozivaju vladare da promiču zakone koji će poštivati ljudski život, brak i obitelj te da se jače zauzmu za borbu protiv nasilja, nepravdi i bijede, koja tišti velik dio čovječanstva. Biskupi preporučuju vladarima da se jače zauzmu za provođenje pravde i mira u svijetu. Osuđuju proizvoljno ponašanje nekih svećenika i vjernika u euharistijskim slavljima, žale se zbog opadanja sakramenta pokore i pomanjkanja svećenika, ali sa zadovoljstvom konstatiraju da se, zahvaljujući crkvenim pokretima, broj svećeničkih kandidata povećava.

U prijedlozima Biskupske sinode, upućenima Svetom Ocu, preporuka je da euharistija bude u središtu suvremenoga crkvenog života, kao svjetlo i srce u borbi protiv sjene sekularizacije i društvenih nepravdi i neka se posveti veća pozornost evangelizaciji koju valja vršiti u vjernosti učiteljstvu. Poruka inače sadrži dvadeset šest točaka, napisanih na pet službenih jezika na Sinodi. U njima se željelo obuhvatiti Crkvu i svijet - u pozitivnim razvojima i bolima, kako bi se potvrdio nauk o euharistiji i uklonile dvojbe ili liturgijske zloporabe, suočilo u istini s braćom odvojenih Crkvi ili s laicima u posebnim životnim situacijama, te kako bi se u dušama raspršila tromost uzrokovana sekularizacijom koja je izblijedjela osjećaj za sveto, a čiji je gubitak, prema mišljenju sinodskih otaca, jedno od velikih zala našega doba, jer oduzima snagu evangelizaciji ljudi koji Krista još ne poznaju.

Jedan od uzroka gladi u svijetu jest čovjek i njegova sebičnost, upozorio je papa Benedikt XVI. u poruci Jacquesu Dioufu, generalnom direktoru Organizacije ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), u povodu Svjetskoga dana hrane 16. listopada, i u prigodi 60. obljetnice ustanovljenja te ustanove. Papa je pritom istaknuo nedostatke u društvenoj organizaciji, krutost gospodarskih struktura koje se prečesto posvećuju samo zaradi, djelovanje protiv ljudskoga života te ideološke sustave koji osobu, lišenu temeljnog dostojanstva, svode samo na sredstvo. Svi žele istinski svjetski razvoj, ali to zahtijeva upravo suprotno od ovoga što se događa, ukazao je Papa. Treba objektivno poznavati ljudsko stanje, razlučiti prave uzroke bijede te dati konkretne odgovore. Kako bi se to učinilo, prioritet je odgovarajući odgoj pojedinaca i zajednica.

Osvrnuvši se na temu ovogodišnjega Svjetskoga dana prehrane "Poljoprivreda i dijalog među kulturama", Sveti je Otac istaknuo kako Katolička Crkva želi da aktivnost i napori UN za hranu i poljoprivredu podupru istinski dijalog među kulturama te pridonesu većoj sposobnosti kako bi prehranila svjetsko stanovništvo, ali u poštivanju biološke raznolikosti. Citirajući riječi iz Svetoga pisma "ne živi čovjek samo od kruha", Papa je naglasio kako se ciljevi ove organizacije mogu postići ako poštivanje ljudskoga dostojanstva postane kriterij koji će nadahnjivati i usmjeravati sve napore.