VERITAS - br. 1/2006

>[SADRŽAJ]<

ZRCALO VREMENA


Vijesti iz crkvenog života

Za život dostojan čovjeka!

U božićnoj poruci koju je uputio vjernicima i ljudima dobre volje zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK kardinal Josip Bozanić posebno je naglasio čovjekovo dostojanstvo koje proistječe iz otajstva Božića.

Put do Boga položen je u čovjeka, u svijest o osobnom dostojanstvu, piše kardinal, te tvrdi kako svijet u kojemu danas živimo "potpuno izokreće sustav vrijednosti", budući da kao kriterij djelovanja postavlja ono što narušava čovjekovu ljudskost i razara njegovo dostojanstvo, dok se istodobno filozofija relativizma predstavlja jedinim suvremenim stavom. "Tako, dok su u suvremenom svijetu mnogima puna usta govora o ljudskim pravima, u isto se vrijeme tiho i sustavno ljudsko dostojanstvo na novi način ugrožava. Dosta je samo pomisliti na pokušaje s eksperimentima kloniranja, na trgovinu ljudskim fetusima, na pokuse genetske manipulacije. Ubijanje nerođenoga ljudskog bića opravdava se čak u ime ljudskih prava. Tome treba dodati trgovinu ljudskim osobama koja je u suvremenom svijetu u stalnom porastu, zatim trgovinu ljudskim organima. Čovjek je izvrgnut suptilnim pritiscima. Papa Benedikt XVI. kaže da čovjekom današnjice manipuliraju tržište, mediji i moda", piše u božićnoj poruci predsjednik HBK, upozoravajući da danas "profit sve više postaje apsolutnim zakonom". "Nažalost, u pozadini stoje najčešće uski osobni ili skupni interesi koji prelaze sve granice morala i ljudskosti", tvrdi zagrebački nadbiskup i dodaje kako je osobito mali čovjek u ovo doba "nemilosrdne globalizacije sve ugroženiji". "Čini se da zakon i javne institucije sve više štite bogate i moćne… Praksa se sve više ravna filozofijom egoizma; kod donošenja odluka ne uzima se dovoljno u razmatranje opće dobro kao ni dobro konkretnoga, prosječnog čovjeka, njegovih životnih prilika i potreba".

Predsjednik HBK stoga poziva sve kršćane i našu Crkvu u cjelini, ali i ostale odgovorne i svjesne građane, "da jače dignu svoj glas u obranu ljudskoga dostojanstva, u obranu čovjeka, osobito slabijeg i siromašnijeg koji je izložen novim pritiscima i manipulacijama".

Dan života 2006.

Crkva u Hrvatskoj će 5. veljače 2006. po jedanaesti put proslaviti Dan života, u povodu kojega je predsjednik Vijeća za obitelj Hrvatske biskupske konferencije krčki biskup Valter Župan uputio poruku pod naslovom "Poštujmo i pomažimo život".

Nitko ne može, upozorava biskup Župan, dosegnuti sreću i slobodu ako omalovažava život postupcima koji se protive zdravlju ili svojevoljno dovodi samoga sebe u izazove koji su opasni za život.

U našem društvu, koje se sve više raslojava na bogate i siromašne, nerijetko mlađe obitelji s malom djecom ne uspijevaju pribaviti sredstva za dostojan život i školovanje djece. Društvo koje ne promiče trajne ljudske i obiteljske vrednote, koje štoviše dopušta otvoreno omalovažavanje i vrijeđanje etičkih, vjerskih i kulturnih vrijednosti kao i nacionalnih stečevina, nije svjesno ili ne vodi računa kamo sve to vodi. Dužnost nam je pomoći svima koji se nalaze u nedoumici i u poteškoćama da pronađu put nade i ljubavi za život, da s povjerenjem gledaju na brak i obitelj i da se opredijele za kulturu života, a ne smrti, ističe krčki biskup.

Pastoral pred pitanjima suvremene znanosti

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu od 24. do 26. siječnja u Međubiskupijskom sjemeništu u Zagrebu organizira 46. Teološko-pastoralni tjedan. Tema mu je "Pastoral pred pitanjima suvremene znanosti", a bit će iscrpno obrađena u deset predavanja: "Riječ teologije u vrtlogu znanosti" (Željko Tanjić); "Mogućnosti i granice suvremene znanosti" (Tonči Matulić); "Filozofska pitanja o Bogu" (Ante Vučković); "Stvaranje u svjetlu znanstvenih promišljanja" (Ivan Kešina); "Bioetički izazovi" (Luka Tomašević); "Čuvanje i razvoj stvorenoga" (Valerije Vrček); "Trendovi suvremene psihologije" (Ivan Štengl); "Kamo idu suvremeni odgoj i obrazovanje?" (Vedrana Spajić-Vrkaš); "Politička misao danas" (Ivan Rimac) i "Kultura alternativnoga kao izazov znanosti i pastoralu" (Ivica Raguž).

   

Mir - tema Papine prve božićne poruke

Sa središnje lože vatikanske bazilike, gdje se prije osam mjeseci pojavio kao papa, Benedikt XVI. uputio je svoju prvu božićnu poruku i podijelio svečani blagoslov Gradu i svijetu, koji je prenosilo oko 150 televizijskih postaja iz cijeloga svijeta. Premda vrijeme nije bilo najljepše, na vatikanskom se trgu, kako javlja IKA, ipak okupilo oko 100.000 vjernika iz pedesetak zemalja, koji su došli u Vječni grad proslaviti Božić. Papa je u svojoj prvoj božićnoj poruci pozvao čovječanstvo da prestane s mržnjom, nemirnim pothvatima i nasiljem u svijetu. Primijetivši kako je čovječanstvo u proteklom tisućljeću, a napose u posljednjim stoljećima znatno napredovalo na tehničkom i na znanstvenom području, Papa je upozorio čovjeka tehnološkog doba, da će, ako nastavi hod prema duhovnoj zakržljalosti, prema praznini srca, ugroziti dostignuća vlastitog razuma i rezultate njegovih operativnih sposobnosti. Božić je spasonosni događaj, koji može svakom ljudskom biću dati novu nadu. Probudi se čovječe, jer Bog je za tebe postao čovjekom, rekao je Sveti Otac i objasnio kako je na Božić Svemogući postao Djetešce i od nas traži pomoć i zaštitu… Moderni je čovjek odrastao, ali je ipak često misaono i voljom vrlo slab te je potrebno da se prepusti vodstvu Djetešca iz Betlehema, ako želi izgraditi novi svjetski poredak, koji će se temeljiti na pravednim etičkim i gospodarskim odnosima.

"U miru je istina"

Naslov je to poruke pape Benedikta XVI. u povodu Svjetskog dana mira. U središte poruke Papa je stavio razmišljanje o istini, povezavši njezine različite dimenzije s različitim pitanjima koja se tiču mira u suvremenom svijetu. Poruka je podijeljena u četiri dijela, a u svakom se od njih tema mira progresivno obrađuje u odnosu na različite vidike istine mira, teme koja je vrlo draga Drugom vatikanskom koncilu. U prvom dijelu se ističe smisao i vrijednost povezanosti mira, istine i laži, u drugom se istinu mira promatra u kontekstu konkretne ratne situacije, u trećem se istinu mira obrađuje u uskoj povezanosti s tragičnom i razornom stvarnošću terorizma, a u četvrtom se ističe hitnost poduzimanja nužnih koraka kako bi se ponovno pokrenuo, nadasve na razini međunarodne zajednice, politički proces razoružavanja.

Papa osobito ističe da je potreba za mirom u čovjekovu srcu toliko duboko ukorijenjena te da ju ne može ugušiti ni jedan grijeh. Mir mora biti očuvan u svakom obliku političkog suživota i na svim razinama, jer pripada općoj ljudskoj naravi. Papa upozorava kako se mir ne postiže isticanjem vlastite različitosti, što je tipično za pretjerane nacionalizme koji su bili i jesu u pozadini krvavih sukoba. Mir, naprotiv, ostaje vjerodostojan i provediv projekt kada postoji puno vrednovanje osjećaja pripadnosti istoj ljudskoj obitelji.

Novogodišnje primanje članova Diplomatskog zbora

Mir je bio tema i ovog susreta, koji je održan 9. siječnja, u Apostolskoj palači u Vatikanu, a na kojem su se, u povodu tradicionalne razmjene čestitki za Novu godinu, okupili članovi diplomatskog zbora akreditiranog pri Svetoj Stolici. U svome obraćanju Papa je sa žaljenjem konstatirao kako je mir u mnogim dijelovima svijeta zapriječen, narušen ili izložen opasnosti. U današnjem se svijetu nazire opasnost od sukoba civilizacija. Tu je opasnost dodatno zaoštrio organizirani terorizam, koji se sada već prostire na planetarnoj razini. Nikakva okolnost ne može opravdati to zločinačko djelo, koje služi na sramotu onima koji ih čine i koje zavrjeđuje to veću osudu kada se čini pod okriljem religije. Prema Papinom mišljenju, zauzimanje diplomatskih predstavnika za istinu može dati bitan doprinos snošljivom suživotu, ali i stvaranju uzvišenijeg i bogatijeg čovječanstva.

Papa je na kraju ponovio riječi svoga prethodnika pape Ivana Pavla II.: "Nema mira bez pravednosti, nema pravednosti bez oproštenja". Uputio ih je predstavnicima naroda, osobito onima u kojima plamte sukobi i gdje je najveća potreba za mirom. Poželio je da njegove riječi dopru do političkih predstavnika Svete zemlje, Libanona, Srednjeg Istoka, osobito Iraka, kolijevke velikih civilizacija, Afrike, osobito do područja uz Velika jezera, protiv nenaoružanog pučanstva Darfura kao i mnogih drugih zemalja u različitim dijelovima svijeta koje su pogođene okrutnim sukobima.

Papa primio novog priora iz Taizea

Papa Benedikt XVI. primio je 5. siječnja u audijenciju novoga priora ekumenske zajednice iz Taizea, brata Aloisa Loesera. O sadržaju njihova razgovora Tiskovni ured Svete Stolice nije ništa prenio, no bio je to njihov prvi službeni susret nakon umorstva osnivača te zajednice, brata Rogera, u kolovozu 2005. Susret se održao neposredno nakon 28. Europskog susreta mladih u Milanu, na kojemu je sudjelovalo oko 50.000 mladih iz 42 zemlje. Pedesetjednogodišnji brat Alois je njemački katolik, a prema želji blagopokojnog brata Rogera, izraženoj prije njegova umorstva, on je preuzeo vodstvo ekumenske zajednice u Taizeu.

U Kini nestao biskup "Podzemne crkve"

Kineski biskup Han Dingxian (66), koji se nalazio u kućnom pritvoru, nestao je i već neko vrijeme o njemu nema nikakvih informacija, izvijestila je tiskovna agencija "AsiaNews" 5. siječnja, a prenosi IKA. Taj biskup, koji se u državnome hotelu, a zapravo u kućnom pritvoru, nalazio od 1999. godine, i premda s vjernicima nije imao nikakvoga kontakta, donedavno se ipak povremeno pokazivao na prozoru. On je već treći biskup tzv. "Podzemne crkve" koji je nestao. Prema navodima "AsiaNewsa", od 1996. godine nema nikakvoga spomena o biskupu Jacobusu Su Ziminu (72), a slično je i s njegovim pomoćnim biskupom Franciscusom An Shuxinom (54) koji je uhićen 1997. i odveden na nepoznato mjesto. I svećenik "Podzemne crkve" Wang Wenzhi, suradnik biskupa Hana, uhićen je 11. prosinca te je pritvoren u jednom hotelu. Tamo je podvrgnut "preodgoju" kako bi pristupio "Patriotskoj udruzi kineskih katolika", koju nadzire kineska komunistička vlast, izvijestila je AsiaNews.

>[SADRŽAJ]<