VERITAS - br. 2/2006

>[SADRŽAJ]<

MLADI

Nadahnuća i poticaji

Kako ljubimo?

Sudeći, bar prema onome što ovih dana mediji stavljaju pred nas, veljača je mjesec posvećen ljubavi. Različite TV-postaje reklamiraju u ovom mjesecu ljubavne filmove, gotovo svi proizvođači nude različite proizvode koje za Valentinovo možete darovati svojim najdražima. Srca, mašnice i slike mladih i zaljubljenih vrebaju nas s jumbo plakata, iz izloga, s TV-ekrana… Slavili Dan zaljubljenih ili ne slavili, ovo je prilika da se upitamo: Kako mi ljubimo?

Ljubav je neizostavni dio i potreba svakoga ljudskog bića. Kakvu ljubav želimo i kakvu ljubav pružamo našim bližnjima? Kako trebamo ljubiti? Koliko je ljubavi u nama, svakodnevno?

Isus je o ljubavi vrlo jasno govorio. Kada su ga jednom upitali koja je zapovijed najveća u Zakonu, odgovorio je: "Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem svojim, i svom dušom svojom, i svim umom svojim. To je najveća i prva zapovijed. Druga, ovoj slična: Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga. O tim dvjema zapovijedima visi sav Zakon i Proroci."

Papa Benedikt XVI. ljubav naziva "središtem kršćanske vjere". U svojoj prvoj, upravo objavljenoj, enciklici posvećenoj ljubavi, Papa nastoji pokazati različitost i jedinstvo koje postoji između dvaju pojmova koje susrećemo na području fenomena ljubavi, već od vremena filozofije drevnih Grka, a to su eros i agape. Papa želi pokazati kako se ta dva pojma ne suprotstavljaju, već se usklađuju, kako bi pružili realističko shvaćanje ljudske ljubavi, ljubavi koja odgovara cjelini - tijelu i duši - ljudskog bića. Napominje da se ljubav prema Bogu i ljubav prema čovjeku nerazdvojno i uzajamno uvjetuju. One čine jednu jedincatu zapovijed. Ljubav prema bližnjemu, ukorijenjena u Božjoj ljubavi, nije samo zadaća pojedinog vjernika, već i zajednice vjernika, to jest Crkve.

A kako mi ljubimo?

Misao mjeseca

Ljubav je velikodušna, dobrostiva je ljubav, ne zavidi, ljubav se ne hvasta, ne nadima se; nije nepristojna, ne traži svoje, nije razdražljiva, ne pamti zlo; ne raduje se nepravdi, a raduje se istini; sve pokriva, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi.

(1 Kor 13, 4-7)


VIJESTI

Duhovni sadržaji susreta mladih

Članovi Povjerenstva za mlade Riječke nadbiskupije, na susretu 21. siječnja, definirali su program priprema i susreta mladih uoči dva velika događaja koji ih očekuju u ovoj godini: susret mladih u Puli (u travnju) i molitveni susret zajednice Taize u Zagrebu (u prosincu). Desetak mladih članova povjerenstva, prenosi IKA, na daljnji je rad potaknuo i riječki nadbiskup Ivan Devčić, dajući im potporu u njihovim inicijativama te istaknuvši koliko je važno mladima pružiti duhovne sadržaje oko kojih će se okupljati.

U travnju će se u Puli održati već tradicionalni nacionalni susret mladih katolika, a oni koji žele sudjelovati moraju se za njega i duhovno pripremiti, jer je prije svega svjedočanstvo vjere koju mladi svojim sudjelovanjem potvrđuju. Sudjelovanje u pripremama na tri razine uvjet je za sudjelovanje na susretu u Puli. U školi će mlade za susret pripremati vjeroučitelji, župnici su pozvani u svojim župama okupiti mlade koji žele ići, a održat će se i tri međudekanatska susreta, u veljači, ožujku i travnju.

Zagreb je ove godine domaćin novogodišnjeg susreta mladih u organizaciji ekumenske zajednice Taize. Ovi susreti, koji svake godine okupljaju mlade u jednom od velikih europskih gradova, također su snažnoga duhovnog i molitvenog karaktera. Želja je Povjerenstva da stotinjak mladih iz Riječke nadbiskupije, koji su ove godine sudjelovali na susretu Taizea, nastave s molitvenim susretima u tijeku godine, pripremajući se tako za susret mladih u Zagrebu. Molitveni susreti, na tragu taizeovske duhovnosti, održavat će se dvaput mjesečno, svake druge srijede, u riječkoj župi Uznesenja Marijina.

Deset godina "Pogleda"

Katolički list za mlade "Pogled" proslavlja 10. obljetnicu izlaženja. List je započeo kao bilten Pokreta mladih katolika - Pomak, a izrastao je u moderni mjesečnik za mlade koji je u jubilarnome broju objavljen u potpunosti u boji. Prvi bilten Pomaka izašao je 27. svibnja 1990., a od Božića 1995. list izlazi mjesečno. Urednica Davorka Gašparović u uvodniku jubilarnog broja ističe: "Pogled želi biti jedno malo svjetlo u vašim životima. Podsjećati na zaboravljene. Biti lijepa riječ za svakoga. Govoriti o svim dobrim stvarima koje se događaju, a koje drugi mediji ne prenose. Učvršćivati vjeru i nadu da s Božjom pomoći možemo mijenjati stvari na bolje. Počevši, naravno, od sebe!"

Posebnost je "Pogleda" što na mladima prihvatljiv način, a s kršćanskog stajališta, donosi teme koje zadiru u sva područja ljudskog života. U jubilarnome broju, "Pogled", između ostaloga, donosi presjek tema i sugovornika u proteklih deset godina, među kojima su i kardinali Franjo Kuharić i Josip Bozanić, te brojni uglednici iz crkvenoga i društvenog života. Uz razgovor s o. Mijom Nikićem, jubilarni broj mjesečnika donosi više članaka s područja zanimljivih mladima - od Crkve i pitanja svakodnevice do glazbe, računala i sporta.


SVECI I MLADI

Sveti Valentin
(14. veljače)

Teško je protumačiti činjenicu da se u narodu naročito štuju baš oni sveci o kojima nemamo nikakvih sigurnih povijesnih podataka. Tako je u svijetu vrlo rašireno štovanje sv. Valentina. Kod nas su ovome svecu posvećeni mnogi oltari, osobito na području stare zagrebačke nadbiskupije, a u Batini u Baranji podignuta mu je župna crkva. Mnogi bi vjernici htjeli što više saznati o tom "popularnom" svecu. Nažalost, sve ono što se o njemu zna više je legenda nego stvarni podaci. Ipak, evo nekih poznatih izvještaja.

Rimski martirologij spominje sv. Valentina s izvještajem koji potječe od sv. Bede Časnoga iz VIII. stoljeća. On ga je uzeo iz legendarne muke Marisa i Marte. Tu se o sv. Valentinu kaže da je bio svećenik u Rimu i da se odlikovao mudrošću i kreposnim životom. Zbog toga je uživao veliki ugled i kod pogana i kod kršćana. Car Klaudije II. Gotski (268-270) htio ga je osobno upoznati. Valentin je slutio što bi mu se nakon susreta s carem moglo dogoditi pa se zato molitvom spremio za skori kraj života, za mučeničku smrt. Okrijepljen snagom svetih sakramenata hrabro je stupio pred cara, a on mu je rekao:

"Valentine, rado bih čuo tvoju mudrost i želio bih biti tvoj prijatelj. Za uzvrat samo jedno od tebe tražim: povratak staroj vjeri u rimske bogove."

Valentin je odvratio: "Svijetli care, kad bi bar nešto slutio od Božje slave, to nikad ne bi od mene tražio. Krist je za mene pravi Sin Božji."

Na upit jednoga od sudaca što misli o bogovima, odgovorio je: "To su demoni!" Sudska skupština se podigla na noge te zatražila Valentinovu smrt. Valentin je zamolio od cara samo koji trenutak te mu na brzinu protumačio osnovne kršćanske istine. Car je bio duboko potresen. Ali je gradski prefekt uzviknuo: "Valentin je čarobnjak!" Na to je nastala velika gužva. Car se prestrašio bune u narodu pa je Valentina predao gradskom prefektu, a ovaj opet sucu Asteriju. Molitvom i polaganjem ruku Valentin mu je ozdravio slijepu kćerku. Asterije se odmah dao krstiti te je uskoro skupa sa svojom obitelji umro mučeničkom smrću. Gradski je prefekt starca svećenika Valentina dao istući, a zatim je naredio da mu odrube glavu. Bilo je to godine 269. na Flaminijskoj cesti. Mučenika je pokopala neka žena Sabinilla.

Drugi izvještaj, novijeg datuma, spominje da je na mučenikovu grobu papa Julije I. dao sagraditi baziliku. Nju je kasnije pregradio i obnovio papa Teodor. Pisani spomenici VII. stoljeća spominju da je bila prekrasno urešena. Svečev se blagdan slavio već za vrijeme pape Grgura Velikog. Narod ga zaziva u pomoć kod očnih bolesti, padavice i u drugim potrebama sve tamo od ranoga srednjeg vijeka. (Prema: Josip Antolović: "Duhovni velikani - Sveci Katoličke Crkve")

Po čemu je onda sv. Valentin zaštitnik zaljubljenih, na temelju čega se slavi današnje popularno Valentinovo? Prema jednoj od legendi, sveti je Valentin volio ruže, mirisno cvijeće, koje je poklanjao zaručnicima da bi im na taj način zaželio sretno bračno zajedništvo.

Običaj slavljenja Valentinova danas je najrašireniji u anglosaksonskim zemljama. Na taj dan svi su uključeni u ritual darivanja. Prijatelji, roditelji, zaljubljeni svi jedni drugima žele "Sretno Valentinovo". Pošte su zatrpane čestitkama s nacrtanim srcima, Amorima i Kupidima. Zaljubljeni pišu pjesme, u lokalnim novinama objavljuju ljubavne poruke, izrađuju male predmete u obliku srca…

U svakom slučaju, ne provjeravajući istinitost različitih legendi, ako ste već zaljubljeni i ako želite baš na ovaj dan nekim ljupkim znakom pažnje iznenaditi "odabranicu/-ika srca svoga", ne dajte se obeshrabriti! :-)

>[SADRŽAJ]<