Izvanredno zasjedanje biskupa

Izvanredno plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije (HBK) održano je 23. siječnja u Zagrebu. Biskupi su razgovarali o pohodu Ad limina u Rim, najavljenom za 3. do 11. srpnja ove godine. Nakon izvješća s XI. redovite opće Sinode biskupa koja je na temu "Euharistija, izvor i vrhunac života i poslanja Crkve" održana u Rimu u listopadu protekle godine, biskupi su raspravljali o provođenju i oživotvorenju sinodskih zaključaka i smjernica na razini Crkve u Hrvatskoj. U nastavku zasjedanja biskupi su razmotrili i pitanja aktualnoga crkvenog i društvenog trenutka u Hrvatskoj.

"Pastoral pred pitanjima suvremene znanosti" bila je tema 46. teološko-pastoralnog tjedna, održanog od 24. do 26. siječnja u Zagrebu. Na otvorenju Tjedna sve nazočne pozdravio je kardinal Josip Bozanić. Izabrana tema u prvom redu govori o otvorenosti Crkve za dijalogiziranje, za slušanje, ali i za postavljanje pitanja, osobito kad je riječ o čovjeku, a sve s ciljem boljeg razumijevanja samog čovjeka i njegovih životnih izbora, rekao je kardinal. Crkva je oduvijek poticala i podupirala razvoj raznih znanstvenih disciplina i u njima prepoznavala put kojim se čovječanstvo može uzdići, kako kaže Gaudium et spes, "do viših načela istine, dobrote i ljepote, i do stvaranja suda opće vrijednosti, da se tako još jasnije rasvijetli onom divnom Mudrošću koja bijaše od vječnosti kod Boga".

U ime organizatora, Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Tjedan je otvorio dekan dr. Tomislav Zdenko Tenšek. Ukazao je da je neosporno potrebno da teologija i pastoral osluškuju izazove i zakonitosti znanstvenih ponuda i postignuća, no, kazao je "još veći izazov koji stoji pred svima nama je ponuda uvjerljivog navještaja Radosne vijesti i nade za rješenje ljudskih pitanja, i to tako da taj govor čovjek današnjice, u okviru svojih znanstvenih perspektiva, može čuti i prepoznati kao smisaoni govor kojeg nije moguće svesti na imanentnost, manipulaciju i programiranost".

Izmirenje čovjeka i okoliša imperativ je sadašnjeg trenutka, poručio je zagrebački pomoćni biskup Valentin Pozaić, govoreći o redovništvu i ekologiji na konferenciji za novinare, koju su u Zagrebu organizirali Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara (HKVRP) i Hrvatska unija viših redovničkih poglavarica (HUVRP). Konferencija je priređena 1. veljače, dan uoči proslave X. svjetskog dana posvećenog života. Poziv na obraćenje u suvremenom svijetu ekologije znači da u čovjeka i u znanost treba unositi svijest kako je potrebno učiti i naučiti krepost odricanja od ugrožavajućeg izobilja; da umjesto hedonizma - bezobzirne potjere za užicima, treba gajiti kulturu istinoljubivosti, rekao je biskup Pozaić. Izlaz iz današnjeg stanja ugroženosti, smatra biskup Pozaić, nalazi se u stvaranju novog mentaliteta današnjeg čovjeka u skladu s biblijskom porukom o Bogu, svijetu i čovjeku.

Fra Miljenko Šteko istaknuo je zatim niz apela i otvorenih pisama za odustajanje od projekta "Družba Adria", kao konkretne akcije koje je redovništvo u republikama Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini poduzelo glede ekoloških problema. Također je podsjetio na apel koji su franjevačke zajednice u Hrvatskoj uputile Vladi, Saboru i Ministarstvu poljoprivrede za zaštitu i ispravno gospodarenje vodama u Hrvatskoj.

Drugu godinu u nizu HKVRP i HUVRP dodijelili su novinarsku nagradu i priznanje za najbolja novinarska dostignuća koja na vjerodostojan način prikazuju život i djelovanje redovničkih osoba i zajednica. Novinarska nagrada dodijeljena je novinaru Glasa Koncila Tomislavu Vukoviću, dok je priznanje pripalo Fracisku Pavljuku.

Hrvatsko društvo katoličkih novinara (HDKN) na godišnjoj izbornoj skupštini izabralo je novo čelništvo. Za predsjednika je izabran Mate Krajina, glavni urednik lista "Mi", potpredsjednik je fra Gabrijel Mioč, dugogodišnji urednik lista "Naša ognjišta", a novi je tajnik Mihael Sokol, novinar i fotograf "Glasa Koncila". O aktivnostima društva u protekloj godini govorila je dosadašnja predsjednica društva Suzana Peran, a osim prijedloga za članove vodstva na izbornome dijelu mogli su se čuti i prijedlozi za poboljšanje rada Društva, njegovu profesionalizaciju, dodjeljivanje simbolične naknade vodstvu društva, kao i prijedlozi da se razmisli o nekim statutarnim promjenama.

Prva enciklika pape Benedikta XVI. "Deus Caritas est" (Bog je ljubav) predstavljena je 25. siječnja u dvorani Ivana Pavla II. Tiskovnog ureda Svete Stolice. Encikliku su, javlja IKA, predstavili predsjednik Papinskog vijeća za Pravdu i mir kardinal Renato Raffaele Martino, pročelnik Kongregacije za nauk vjere nadbiskup William Joseph Levada i predsjednik Papinskog vijeća Cor unum nadbiskup Paul Josef Cordes.

Papina enciklika pruža duboko i prosvjetljujuće razmišljanje o kršćanskoj ljubavi, koju se promatra u njezinim filozofsko-teološkim, duhovnim, pastoralnim i etičko kulturnim vidicima, istaknuo je kardinal Martino. Podsjećajući da je Bog ljubav, Sveti Otac poziva sve da stupe u samo središte kršćanske vjere. Riječ je o enciklici prožetoj, osobito u njezinu prvom dijelu, velikim duhovnim nadahnućem koje pred opasnošću društvenoga i karitativnog aktivizma bez duše, svima doziva u svijest njegovanje duhovnih razloga i motivacija na kojima počiva biće Crkve i kršćanina, a koji daju smisao i vrijednost djelovanju, rekao je predsjednik Papinskog vijeća za Pravdu i mir.

Papa među ostalim govori i o samoj naravi društvenog nauka Crkve, osobito što se tiče mjesta koje zauzima te načina na koji iznosi svoje tvrdnje i stavove. Pritom ističe kako je zadaća Crkve da, pomoću svoga društvenog nauka, u izgradnji pravičnoga društvenog poretka ponovno probudi duhovne i moralne snage, a to su vjernici laici koji su pozvani osobno sudjelovati u javnom životu te ispravno oblikovati društveni život.

Na pitanje: Je li moguće ljubiti nevidljivog Boga? - enciklika daje odgovor: Bog se učinio vidljivim u Sinu koji je postao čovjekom, umro i uskrsnuo, u njegovoj Riječi, u sakramentima, u Crkvi kao i u bližnjemu u potrebi. Zbog toga su ljubav prema Bogu i ljubav prema čovjeku nerazdvojni i uzajamno se uvjetuju.

Nadbiskup Levada dar enciklike sažima u dvije tvrdnje: enciklika pruža viziju ljubavi prema bližnjemu i crkvene zadaće da čini ljubav kao zapovijed ljubavi, koja svoja korijene ima u samoj Božjoj biti, a to je Ljubav; enciklika poziva Crkvu na obnovljeno zauzimanje u služenju ljubavi, kao bitni dio svoga postojanja i poslanja.

Izaslanici Vijeća Crkvi i biskupskih konferencija Europe zajednica i ekumenskih pokreta uputili su iz Rima poziv svim Crkvama Europe na put prema jedinstvu, po završetku prve etape pripreme za Treću europsku ekumensku skupštinu, koja će se u Sibiuu, u Rumunjskoj, održati od 4. do 8. rujna 2007. godine. Primivši ih u audijenciju 27. siječnja, papa Benedikt XVI. istaknuo je kako jedinstvo kršćana u današnjem kulturnom kontekstu obilježenom relativizmom zahtijeva prije svega istinsko ispovijedanje vjere. Da bi proces ujedinjena bio plodan, Europa treba ponovno otkriti svoje kršćanske korijene, dajući prostora etičkim vrednotama koje su sastavni dio njezinoga duhovnog bogatstva, upozorio je Papa.

Glavni tajnik vijeća mons. Aldo Giordano, osvrnuvši se na zaključke susreta u razgovoru za Radio Vatikan, istaknuo je poziv na put prema jedinstvu upućen svima, jer Europa treba jedinstvo kršćana. Europa na političkoj i gospodarskoj razini traži ujedinjenje, jer se sučeljava s velikim izazovima: od terorizma i mira do problema drugih kontinenata. Takva Europa treba zajednički hod kršćana kako bi mogli svjedočiti Evanđelje, čineći da zasja evanđeosko svjetlo, koje ima odgovore za sve svjetske izazove.

Tiskovni ured Svete Stolice objavio je poruku pape Benedikta XVI. u povodu 40. Svjetskog dana sredstava društvene komunikacije, koji ove godine ima za temu "Mediji: mreža komunikacije, zajedništva i suradnje". Tehnološki napreci na području medija prevladali su vrijeme i prostor, omogućujući izravnu i neposrednu komunikaciju među osobama, čak i kada ih dijele velike udaljenosti. Taj razvoj sa sobom nosi veliku mogućnost za služenje općem dobru. No, svakoga dana uviđamo kako neposrednost komunikacije ne služi uvijek izgrađivanju suradnje i zajedništva u društvu, ističe Papa. Istinska komunikacija iziskuje hrabrost i odvažnost te odlučnost onih koji rade u medijima da ne klonu pod teretom mnoštva informacija i da se ne zadovoljavaju polovičnim i prolaznim istinama. Ona iziskuje nadasve traženje i širenje onoga što predstavlja smisao i posljednji temelj ljudskog života, kako osobnog tako i društvenog. Na taj način, ističe Papa, mediji mogu na konstruktivan način pridonijeti širenju svega onoga što je dobro i istinito.

U povodu predstojećih 20. zimskih olimpijskih igara koje se u veljači održavaju u Torinu, papa Benedikt XVI. uputio je poruku torinskom nadbiskupu kardinalu Severinu Polettu.

Papa podsjeća kako su u povodu te velike sportske manifestacije u Torinskoj nadbiskupiji priređeni prigodni duhovni susreti te kako će nadbiskup Poletto predsjedati posebnim euharistijskim slavljem u Palači sportova u Torinu. Među različite ljudske aktivnosti ubraja se i sport koji i sam očekuje da ga pronikne Božje svijetlo po Kristu, kako bi vrijednosti koje izražava bile pročišćene i uzdignute kako na individualnoj tako i na kolektivnoj razini, navodi Papa. Neka predstojeće olimpijske svečanosti budu i rječiti znak prijateljstva i pridonesu učvršćivanju odnosa koji se temelje na složnom dogovoru među narodima, nužnom u našim danima, pozvao je Papa.