VERITAS - br. 6/2006

>[SADRŽAJ]<

SUGOVORNICI

FRA MARKO PLANINIĆ, ISPOVJEDNIK ZA HRVATSKI JEZIK U PADOVI

Padovanski ispovjednik

Fra Marko Planinić je član Hrvatske Provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca i trenutno vrši službu ispovjednika za hrvatski jezik u bazilici sv. Antuna u Padovi. On je i profesor biologije te je jedno vrijeme uz samostanske dužnosti u Zagrebu i u Cresu predavao i biologiju u srednjoj školi.


Razgovarao: IVAN PENAVA
[ ivan-penava@net.hr ]

Uz svoje ime sv. Antun nosi nadimak "Padovanski" po mjestu Padova koje se nalazi na sjeveru Italije, gdje je svetac umro 1231. godine. Tu je proveo i svoje najaktivnije godine života. Odmah po njegovoj smrti počela se graditi velika bazilika njemu u čast, u koju je kasnije premješten i njegov grob s mnogim sačuvanim relikvijama. Brigu oko bazilike vode franjevci konventualci, među kojima se obično nalazi i jedan Hrvat kao ispovjednik za hrvatski jezik.

Fra Marko Planinić Fra Marko, koliko ste već dugo ovdje i koje su sve vaše aktivnosti vezane u sklop ovog svetišta?

- Uskoro će biti četiri godine otkako sam ovdje. Ovdje je prva zadaća ispovijedanje i to je najveći dio posla. Potrebno je da svaki od nas po tri sata dnevno ispovijeda, a svaku drugu nedjelju po šest sati. Uz to je blagoslov naroda i to svaki dan po jedan sat. Zatim su misa i propovijed, koja me slijedi svaku drugu nedjelju. Budući da sam jedini svećenik Hrvat ovdje, onda se brinem da Hrvati koji žive i rade u Padovi i okolici ne budu bez svete mise na hrvatskom jeziku te sam preuzeo tu obvezu na sebe, da se bar jednom mjesečno sastanu. Dođe ih otprilike od 25 do najviše 75 osoba za Uskrs i Božić. U svibnju smo imali sv. misu na grobu sv. Leopolda Bogdana Mandića.

Kažu da je sv. Antun po rođenju Portugalac, po smrti Talijan, a po štovanju Hrvat. Koliko to stoji i koliko Hrvati dolaze u ovo svetište?

- Prije je to bilo malo drugačije, jer su putovi bili malo lošiji pa se onda dolazilo ovdje malo teže i zato se ostajalo ovdje dva-tri dana. Sad su putovi dobri, pa se krene u ponoć, bude se ovdje cijeli dan, do dva-tri sata popodne i onda se vraća kući. Iskoristi se vrijeme tako da se utroši samo jedan dan i svi ostanu zadovoljni jer su obavili svoj zavjet ili pobožnost sv. Antunu. Ovdje se osjeti subotom da su Hrvati prisutni. Malo kad bude da nas nema, makar dvije-tri grupe. Mnogo puta hodočasnici prođu ovuda samo radi pobožnosti i onda idu dalje, jer su na putu u Rim ili druga mjesta. Svi se rado navrate. Često u pola sata, obave svoju pobožnost, svoj ophod i onda idu dalje.

Jave li Vam se uvijek kada dođu?

- Ne jave se uvijek. To čine oni koji žele da im se nešto pokaže ili protumači. Oni se najave telefonom i rezerviraju vrijeme ili za misu ili za multimedijalnu izložbu ili za ispovijedanje, tako da mogu doći na sigurno. A drugi naprave samo ophod i pobožnost sv. Antunu, pa onda idu svojim putem.

Koliko ima fratara ovdje u padovanskom samostanu?

- Ovdje bi po pravilu trebalo biti oko 60 fratara. Dvadeset malo starijih, dvadeset srednje dobi i dvadeset malo mlađih, uključivo s braćom koja nisu svećenici. Tu je još novicijat koji ima više-manje novaka. Sve funkcionira kako treba. U bazilici je glavni nadzornik biskup Francesco Gioia. On je papin delegat za baziliku i sve se radi u dogovoru s njime.

Što znači točno titula da je ova crkva papinska bazilika?

- To znači da je ona pod izravnom jurisdikcijom pape, odnosno njegova delegata. Pogledajte kioske što prodaju vani devocionalije. Ni jedan nije unutar zida ispred bazilike, već su svi van zida i sve što je ovim zidom ograđeno to spada pod papinsku jurisdikciju. Delegat u ime pape upravlja svima. Sve što se događa u bazilici mora biti s njegovim znanjem i s njegovim dopuštenjem. Od financija do preuređenja i popravljanja a i raspored sv. misa.

Čime se sve fratri ovdje bave i odakle sve dolaze?

- Većina su ovdje Talijani, ali ima nas i iz Poljske, Rumunjske, Portugala, Gane, a ja iz Hrvatske. Uz Talijane i mi smo stalno ovdje. Preko ljeta dolaze pomagati studenti-svećenici koji uče u Rimu, jer su onda na ferijama. Ovdje su naporniji mjeseci srpanj i kolovoz. Svećenici koji tada dođu pomažu ispovijedati mnogobrojne hodočasnike i služe sv. mise.

Koliko je raširena aktivnost časopisa "Messaggero di Sant Antonio" – "Glasnika sv. Antuna"?

- Časopis izlazi u 730.000 primjeraka, plus 30.000 primjeraka izdanja za mlade "Ragazzi" i isto toliko za djecu "Ciao bambini". To se širi po cijelom svijetu. Osim talijanskog izdanja izlaze još na francuskom, njemačkom, engleskom, španjolskom, portugalskom, rumunjskom i poljskom. Svekupno oko milijun primjeraka. U Padovi su redakcije ovih navedenih jezika, jer ovdje imaju lijepe mogućnosti.

Čime se još ovdje bave fratri osim časopisom "Messaggero"?

- Osim ispovijedanja fratri su angažirani i na drugim poljima. Jedan je zadužen za Framu (franjevačka mladež). Oni to kažu Gifra, jedan za duhovna zvanja, drugi za Treći red, za bratovštinu, za karitas, za misije, pa jedan za Vojsku Bezgrešne. U Padovi su skoro svi mesari u Vojsci Bezgrešne (Militia Immaculatae). Jedan je referent za kulturna događanja. Te aktivnosti su tu i o njima se fratri brinu tako da po jedan bude zadužen za grupu ljudi koji su u određenoj organizaciji. Pri bazilici se nalazi i teološki studiji za usavršavanje laika u teologiji.

Vodi se proces za proglašenje blaženim sluge Božjeg fra Placida Cortesea, koji je bio član padovanskog samostana. Koliko se radi na tome?

- Proces vode dva fratra. Jedan je zastupnik za kauzu, zove se fra Tito Magnani, a drugi je fra Sergio Reschiglian. Nakon završetka biskupijskog procesa, lani u Trstu, jer je ondje umro sluga Božji fra Placido, mučeničkom smrću, oni su sve poslali u Rim. Stvar je malo zastala jer ga neće uzeti kao mučenika nego žele ispitati njegove herojske kreposti. Meni se fra Placido sviđa jer je jako dobar čovjek. Govore da je kao creski Maksimilijan Kolbe. Njegov život je jako privlačan i blizak svima nama. Proces je stao i zato jer je umro naš glavni prokurator za kauze svetih, fra Cristoforo Zambelli.

Koliko Talijani štuju sv. Antuna?

- Posebno ga štuje južna Italija, recimo Sicilija i Kalabrija, ali i Lombardija i Veneto, a primjećuju se i druge pokrajine. Za one koji dolaze autobusima problem je autobusno parkiralište koje je premješteno malo dalje od bazilike. Ima starijih ljudi koji dolaze na hodočašće, a kojima je dosta teško pješačiti dvadesetak minuta do bazilike i još nekoliko puta prijeći prometnu cestu. To bi trebalo tako urediti da autobusi mogu doći bliže i iskrcati hodočasnike pred bazilikom.

Kako izgleda proslava sv. Antuna ovdje u Padovi?

- Prva misa bude već u šest sati ujutro, a glavna u peti sat navečer. Padovanski biskup ima misu u 11 sati ujutro. Iza sv. mise u 17 sati je procesija po gradu s kipom sv. Antuna, koji svi čekaju kad će izići iz crkve. Stalno pitaju "Quando esce il Santo" - "Kada će izići sv. Ante". Za vrijeme procesije se u crkvi pjeva i moli. Razglas je postavljen cijelim putem kojim prolazi procesija i zato svi čuju i zajedno mole. Pred bazilikom se postavi podij, s kojeg se održava daljnji program nakon što se procesija vrati. Najprije gradonačelnik održi govor, a nakon njega provincijal pozdravi svijet a onda blagoslovi sve moćima sv. Antuna i tako to završi. Posljednja sv. misa toga dana je u 19 sati.

Brigu o grobu vodi posebna komisija. Kako se biraju članovi te komisije?

- Grob sv. Antuna je ustanova sama za sebe. Komisija koja se o njemu brine ima sedam članova: biskup koji je papin delegat, fratar koji je rektor bazilike i pet ljudi iz Padove. Od njih petorice dvojicu bira gradonačelnik, a trojicu izabire gradska skupština. Ta komisija upravlja svim poslovima vezanim uz grob sv. Antuna. Druga ustanova je bazilika, koja je papinska, a treća ustanova je samostan s fratrima koji su namještenici u bazilici. Časopis "Messaggero" je provincijska institucija koju vode fratri.

Blizu bazilike je zasađen prvi botanički vrt u Europi. Koliko je ostalo od njega danas?

- Da. Blizu bazilike je zasađen prvi botanički vrt u Europi. Postoji od 1545. godine. Zasađen je radi skupljanja i uzgajanja ljekovitih biljaka za potrebe medicinskog fakulteta u Padovi. Studentima je na taj način bilo omogućeno naučiti razlikovati ljekovite biljke od onih štetnih, koje su narušavale zdravlje. To nije veliki kompleks. I danas je poznat i ljudi ga jako rado posjećuju.

Koliko hodočasnika godišnje dođe u padovansko svetište? Koliko Hrvata?

- Točnu evidenciju je nemoguće voditi, jer se grupe registriraju u riznici gdje se nalazi svečev jezik, a ona je neko vrijeme zatvorena. U 2005. godini su zabilježili 197 grupa Hrvata s oko 12.000 hodočasnika. Oni koji procjenjuju brojke kažu da ih je nekoliko puta više. U 2005. god. je bilo 7.627 grupa hodočasnika, osim pojedinačnih posjeta. Računa se da je u Padovi za 2005. bilo preko tri milijuna hodočasnika.

Kad je započeta gradnja bazilike? Kad je dovršena?

- Odmah nakon smrti svetoga Antuna (1231. godine) počeli su graditi ovu romaničko-gotičku baziliku s osam kupola i dva velika tornja. Završena je tek početkom sljedećeg stoljeća. U njoj se nalaze grob svetoga Antuna i mnoga umjetnička djela, zato je cilj mnogih hodočasnika iz cijeloga svijeta.

Događaju li se još uvijek čuda po zagovoru sv. Antuna?

- Kada si u dodiru sa svijetom, onda se često primjećuje kako pojedinci nose teški teret života. Ovdje dolaze da ih sveti Antun preporuči Bogu, da im pomogne nositi taj njihov križ. Često se može čuti: velečasni, imao sam jako bolesno dijete, ili muža ili... i sve je odjednom nestalo. Sada je sve normalno. Želite li to objaviti? Ne, to je naša privatna stvar. Došli smo zahvaliti sv. Anti za taj Božji dar i preporučiti sebe i svoju obitelj i u budućnosti. Često se u ispovjedaonici susrećemo s velikim obraćenjima. Lijepo je to doživjeti u ovom današnjem vremenu.

>[SADRŽAJ]<