Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Medicina u svjetlu vjere
 
Kako se zaštititi od prirodnih katastrofa?

Piše: Prof. dr. sc. Antoinette Kaić-Rak

Voditelj Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj 

 

Prirodne katastrofe i hitna stanja kao prijetnje i izazovi zdravstvenoj sigurnosti

Prirodne katastrofe i stanja uvjetovana ponašanjem ljudi, poput valova visoke temperature, poplava, suša, potresa i nesreća velikih razmjera, uzrokuju tešku ljudsku patnju, gubitak velikog broja ljudskih života i značajne materijalne gubitke svake godine. Od 1990. godine, Europska baza podataka o hitnim kriznim zahvatima zabilježila je u 1483 slučaja koji su u Europskoj regiji pogodili više od 42 milijuna ljudi i uzrokovali  98.119 smrtnih slučajeva, sa procijenjenom štetom od preko 100 milijardi eura. Visoke temperature i potresi uzrokovali su najveći pomor ljudi, dok su poplave, iako znatno češće, imale relativno niži učinak. Sve više podataka upućuje na to da je promjena klime povezana s učestalošću i težinom prirodnih katastrofa.

Tijekom ljeta 2003. godine val visokih temperatura zahvatio je velika područja zapadne Europe uzrokujući goleme probleme u raznim zemljama. Nakon Francuske, u kojoj je umrlo gotovo 15.000 ljudi, Njemačka, Italija, Portugal, Španjolska i Velika Britanija bile su najzahvaćenije.

Zapažene su niže navedene činjenice:

  • Smrt je često nastupila  uslijed visokih temperatura koje su  uzrokovale moždani udar, srčane, bubrežne, respiratorne i metaboličke poremećaje.
  • Najugroženije su  bile osobe u dobi od 70 i više godina, naročito žene.
  • Najviša smrtnost zabilježena je u osjetljivim skupinama, posebno siromašnoj populaciji.
  • Temperature su bile više u gradskim područjima.

Poplave su najčešće prirodne nesreće. Od 1990. godine, u Europi je 3.593 osoba umrlo od utapljanja, trauma ili drugog uzroka koji se povezuje s poplavom. Poplave uzrokuju štete na infrastrukturi, zbog velikog broja ljudi koji napuštaju svoje domove  povećava se  rizik od povreda i zaraznih bolesti. Mjere poput gradnje brane ili osiguranje ranog i adekvatnog upozorenja nužne su za prevenciju negativnih učinaka poplava na zdravlje ljudi.

Visoke temperature, suše i požari su međusobno povezani. Pothranjenost je izravna posljedica suša na zdravlje ljudi, što pak pridonosi povećanom riziku oboljenja od zaraznih bolesti. Ne moramo navoditi i direktnu povezanost suša i požara koji u ljetnim mjesecima zadaju brojne probleme diljem svijeta. Suše mogu imati i značajan utjecaj na osiguranje pitke vode.

Europu je pogodilo nekoliko velikih potresa u posljednjih dvadeset godina.  Samo Marmara potres u Turskoj 1999. godine uzrokovao je više od 18.000 smrtnih slučajeva, a bilo mu je izloženo više od 2 milijuna ljudi.

Osim ekonomske štete, potresi imaju i veliki učinak na zdravstveno stanje ljudi, te uzrokuju negativne psihosocijalne posljedice.

Nakon 2003. godine, Ujedinjeni narodi su pokrenuli Međunarodni program ranog upozorenja protiv prirodnih nesreća koji polako ulazi u praksu Francuske, Njemačke, Mađarske, Italije, Španjolske, Velike Britanije, ali i Hrvatske. Izrađuju se planovi pripravnosti koji sadrže i mjere upozoravanja. Točne i na vrijeme date vremenske prognoze, poznavanje učinaka visokih temperatura, informacije i savjeti građanima, aktivnosti usmjerene prema osjetljivim skupinama, kao i urbano planiranje ključni su elementi u smanjenju smrtnosti u budućim vremenskim nepogodama. Učinkovito sprečavanje posljedica podrazumijeva pripravnost na prirodne nesreće, te planiranje mjera za smanjenje stresa kao i naglašavanje važnosti osobnog zaštitnog vladanja.

 


1999-2019 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

 

U suradnji s