Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Pedagog u obitelji
 
DJECA I MEDIJI

Piše: Mara Čović, pedagog
 
JESU LI TELEVIZIJA, KOMPJUTORI I INTERNET ROBA KOJA NAS ZAROBLJAVA?

Suvremeni čovjek velik dio svoga slobodnog vremena provodi pred medijima. Često cijela obitelj sjedi nekoliko sati pred televizorom gledajući filmove na televiziji, pomoću videa ili DVD-uređaja. Postalo je popularno da svako dijete ima svoj televizor u sobi te na taj način provodi velik dio svoga slobodnog vremena bez kontrole roditelja. Istraživanja pokazuju u svijetu i kod nas da velik dio televizijskog programa u noćnim satima djeca gledaju bez recenzije i kontrole. Mnogi se roditelji pitaju koliko bi vremena dijete smjelo ili trebalo provesti pred televizorom. Bilo bi dobro ponuditi mu dobru slikovnicu, knjigu ili časopis.

Televizija

Pedagozi preporučuju ne više od pola sata za mlađu i ne više od sat i pol dnevno za stariju djecu. Sjede li djeca previše pred televizorom, umjesto da se kreću na svježem zraku, ili da se bave sportom? Ne možemo ih potpuno odvojiti od medija jer su oni dio našeg života. Iz medija mogu naučiti mnogo o svijetu oko sebe, o dalekim krajevima, o znanstvenim spoznajama, mogu se opustiti i zabaviti. Velika je odgovornost roditelja da svoju djecu usmjere na korisne i zabavne sadržaje.

Mediji oblikuju i utječu na naš život kako ćemo se oblačiti, što ćemo raditi u slobodno vrijeme, što ćemo i u kojim trgovinama kupovati. Preko medija možemo kupiti što god želimo. Roditeljima nije lako da odbiju kupiti nešto što je među djecom popularno.

Mnogi su odrasli jako zabrinuti zbog utjecaja nasilja u medijima, pogotovo u filmovima i serijama koje se nude na svim TV-kanalima. Preporučljivo je da djeca gledaju TV-kanale koji su namijenjeni isključivo djeci po preporuci pedagoga. Djecu trebamo poštedjeti filmova s nasilnim i brutalnim scenama kao što su scene u hororu i nemoralnim filmovima. Mnoga djeca kažu u školi da su pospana jer su do kasno u noć gledala televiziju.

Roditelji trebaju ponekad pogledati s djetetom njegovu omiljenu emisiju i razgovarati o likovima i sadržajima te čuti interpretaciju dječjeg doživljaja određenog filma ili emisije.
Televizija i filmovi mogu ponekad pomoći u učenju vrijednosti i stavova što se zapravo i čini u školi, u učenju o filmskoj i TV-kulturi.

Što učiniti da gledanje televizije bude korisno?

Televiziju ne možemo, a i ne trebamo izbaciti iz kuće.
TV-prijemnik ne smijemo staviti u dječju sobu i prepustiti djetetu da samo bira što će i koliko gledati.
Treba izbjegavati gledanje nasilja na televiziji.
Pogledajte s djetetom njegove omiljene emisije i serije.
Razgovarajte s djecom o vremenu određenom za gledanje televizije te mu ponudite druge zanimljive sadržaje u obitelji i s vršnjacima.
Pomozite mu napraviti raspored učenja i slobodnog vremena.

Kompjutor i internet

Korištenjem računala dijete razvija vještinu ovladavanja suvremenom tehnikom, a surfanje internetom može biti korisno za učenje, upoznavanje različitih kultura, informiranje i stjecanje novih spoznaja, kao i za razmjenu zadaća i materijala za učenje putem e–maila. No korištenje interneta bez nadzora donosi mnoge opasnosti o kojima bi roditelji trebali biti informirani kako bi zaštitili djecu. Putem interneta djeca mogu doći do neprimjerenih sadržaja: pornografije, tekstova koji potiču mržnju, nesnošljivosti, nasilnih prizora, a postoji opasnost da im netko pošalje računalni virus ili provali u njihovo računalo, te da popunjavaju obrasce gdje daju važne osobne podatke. Djeci prijeti i razvijanje ovisnosti o internetu i najveća opasnost da dijete postane metom pedofila.

Što učiniti da rad na računalu i surfanje internetom bude korisno?

Ograničiti djetetu vrijeme koje provodi za računalom.
Ne koristiti se računalom kao dadiljom.
Računalo s pristupom internetu postaviti u dnevnu sobu.
Pomognite djetetu u odabiru poučnih i zabavnih igara.
Surfajte zajedno sa svojim djetetom.
Razgovarajte s djecom o internetu i neka vam pokažu svoje omiljene web stranice.
Naučite dijete da ne otkriva osobne podatke.
Upozorite dijete da informacije na internetu mogu biti netočne.

Koliko djeca gledaju televiziju?

Budući da nema naših istraživanja, poslužit ćemo se europskima. Prema istraživanjima u Njemačkoj 2003. i 2004. godine, koje su proveli Središnji međunarodni institut za televiziju za mlade i djecu, u prosjeku djeca u Njemačkoj od 3 do 13 godina 90 minuta dnevno gledaju televiziju. Starija djeca gledaju televiziju više od mlađe. Djeca od 3 do 5 godina gledaju televiziju 70 minuta. Djeca od 10 do 13 godina pred televizorom provode 2 sata dnevno. Djeci u Njemačkoj je tjedno dostupno oko 300 sati programa namijenjenih samo njima dok ostali program nije primjeren djeci, a ona ga svakodnevno prate. Uvijek je zanimljivo da djeca gledaju ono što je ukus njihovih vršnjaka. Mnoge emisije i serije koje djeca gledaju utječu na njihovo ponašanje u druženju s vršnjacima koje nije uvijek u skladu s pedagoškim pravilima u obitelji i školi. Prema mišljenjima stručnjaka možemo reći “da” medijima, ali uz normalnu roditeljsku skrb i praćenje primjerene dobi djeteta te uz mnogo drugih sadržaja i komunikacije koji se nude djeci u njihovim obiteljima i s vršnjacima. Nadamo se da će se i u našoj pedagoškoj literaturi pojaviti istraživanja vezana uz ovu problematiku kako bi se preventivno djelovalo i educiralo roditelje.

Živimo u eksploziji novih medija koji zaokupljaju jednako odrasle i djecu pa prema tome moramo mudro odrediti sadržaje i vrijeme koje trošimo jer i mediji su postali roba.

 


© 2006 * Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s