Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Medicina u svjetlu vjere

Ovu stranicu uređuju članovi hrvatskoga katoličkoga liječničkog društva

BOLJE ZDRAVLJE, E-ZDRAVLJE?

Pišu: Tomislav Bokun, dr. med. i Doc. dr. sc. Josip Car, dr. med., Imperial Collage London
 
ELEKTRONIČKI ZDRAVSTVENI KARTON ZA EFIKASNIJE PRAĆENJE ZDRAVSTVENE SITUACIJE PACIJENATA

Da li ste prilikom posjeta vašem obiteljskom liječniku primijetili da on/ona tijekom pregleda upisuje nešto u računalo, otiskuje vaše uputnice ili recepte?

Iako se u Hrvatskoj još uvijek podaci koje liječnici prikupe u susretu s pacijentima upisuju u ‘papirnate’ zdravstvene kartone, u skoroj budućnosti liječnici bi se trebali prestati koristiti kemijskim olovkama te sve podatke biježiti preko tipkovnice u tzv. elektronički zdravstveni karton (engl. electronic health record). Takav ‘e-karton’ omogućava vođenje zdravstvene dokumentacije u elektroničkom obliku, što je pak na neki način osnova za tzv. e-zdravlje (engl. e-Health), koje u svojoj najširoj definiciji označava zdravstvenu zaštitu pruženu uz pomoć informacijskih i komunikacijskih tehnologija kao što su računala i internet. Sustave za elektroničko naručivanje pretraga i lijekova, koji su povezani s laboratorijima, dijagnostičkim jedinicama te ljekarnama, moguće je povezati sa e-kartonima, čime se dobije informacijski sustav koji olakšava i ubrzava komunikaciju i izmjenu informacija među zdravstvenim djelatnicima potrebnu za kvalitetnu zdravstvenu zaštitu (npr. nalazi radioloških i laboratorijskih pretraga trenutno stižu u e-karton pacijenta, recepti za propisane lijekove elektronički se dostavljaju ljekarnama). Sustavi koji pomažu u odlučivanju (engl. clinical decision support system) jesu programi koji podatke iz e-kartona određenog pacijenta kombiniraju s gotovim bazama medicinskog znanja da bi zdravstvene djelatnike savjetovali, podsjećali na faktore koje treba uzeti u obzir prilikom liječenja tog pacijenta te ih upozoravali na moguće greške ili propuste u liječenju. Često su ti sustavi integrirani sa sustavima za elektroničko naručivanje pretraga i lijekova upozoravajući na moguće kontraindikacije i interakcije među lijekovima te sugerirajući pacijent-specifične lijekove i dozažu. Takvi integrirani informacijski sustavi također omogućuju jednostavnu i efikasnu obradu podataka u administrativne, znanstveno-istraživačke te epidemiološke svrhe. To u praksi znači efikasnije praćenje zdravstvene situacije, točnije planiranje potreba na određenom području te ranije prepoznavanje prijetećih epidemija. Vrijedno je još spomenuti pametne kartice te telemedicinu (‘medicina na daleko’), koja označava svaki vid komunikacije na daljinu, a s ciljem pružanja zdravstvene zaštite.

Iako smo svjedoci zadivljujućeg napretka medicine, posebno u posljednjih nekoliko desetljeća, ipak, još ima mnogo prostora za poboljšanje zdravstvene zaštite. Upravo je e-zdravlje globalno prepoznato kao izvor za ‘bolje zdravlje’. Sustavi kao što su e-karton, sustav za elektroničko naručivanje pretraga i lijekova te inteligentni programi koji ‘kontroliraju’ liječnike, smanjuju mogućnost pogrešaka i propusta u liječenju (smanjenje broja nepotrebnih pretraga, izgubljenih povijesti bolesti i nalaza, manje nuspojava), te time podižu sigurnost i efikasnost zdravstvene zaštite. Veća sigurnost znači i višu kvalitetu, što u kombinaciji s većom efikasnosti dovodi do većeg zadovoljstva među pacijentima te nižih troškova liječenja.

Da je novi ‘e-’ pristup zdravstvenoj zaštiti potencijalno bolji, govori nam i to da se u e-zdravlje ulaže golem novac, u čemu prednjače zemlje Europske Unije te SAD i Kanada. Primjera radi navodimo podatak da se u Velikoj Britaniji i Danskoj skoro svi liječnici obiteljske medicine koriste e-kartonom.

No postoje problemi, pa čak i opasnosti povezane s e-zdravstvom. Tako danas govorimo o e-jatrogenezi, tj. štetnim posljedicama za zdravlje izazvanih korištenjem e-zdravstva.

Što će informatizacija zdravstva donijeti Hrvatskoj, uvelike ovisi o spremnosti zdravstvenih djelatnika da prihvate pomoć računala i interneta. U tome bi najveća prepreka mogla biti niža informatička pismenost u odnosu na razvijenije zemlje. S druge pak strane, problemi na koje su naišle razvijene zemlje prilikom informatizacije svojih zdravstvenih sustava mogu biti koristan izvor lekcija koje ne moramo naučiti iz vlastitih pogrešaka.

Svaki početak je težak. No jednom kad se e-zdravstvo uhoda, moglo bi značajno poboljšati zdravstvenu zaštitu u Hrvatskoj.

 


1999-2019 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

 

U suradnji s