Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Medicina u svjetlu vjere
Ovu stranicu uređuju članovi Hrvatskoga katoličkoga liječničkog društva
 
Prevencija raka dojke

Preveo: Milan Milošević, dr.med. Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar"
 
Od samokontrole do liječenja

Rak dojke najčešće je sijelo raka u žena u svijetu, u razvijenim zemljama kao i u zemljama u razvoju. U 2003. godini u svijetu je od tog karcinoma, prema procjenama, dijagnosticirano 1.050.000 novih bolesnica, umrlo je više od 370.000 žena, a petogodišnje je praćenje obuhvatilo 3,9 milijuna žena. Prema podacima za cijelu Hrvatsku i sve županije koje bilježi Registar za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, rak dojke najčešće je sijelo raka u žena i u Hrvatskoj. Broj novooboljelih u Europi je u porastu, ali je broj umrlih u padu, dok je u Hrvatskoj broj jednih i drugih žena u porastu. Usprkos napretku dijagnostike i terapije, to je najčešći pojedinačni uzrok smrti u žena u dobi 35-69 godina. Više od 90% bolesnica s karcinomom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza bolesti postavi u ranom stadiju i ispravno liječi. Svi ti podaci govore o važnosti edukacije i senzibilizacije o prevenciji raka dojke, kako među ženama, tako i među muškarcima.

Studije pokazuju da je rizik od raka dojke veći što je žena starija, rijetko se pojavljuje prije 35 godine, a rizik je posebno visok nakon 60 godine. Rizične čimbenike za nastanak raka dojke možemo podijeliti u dvije skupine:

Genetski: srodnici (prvo i drugo koljeno) s oboljelom od raka dojke, rani početak prve menstruacije, kasna menopauza, kasni prvi porod, izostanak dojenja ili kratko razdoblje dojenja djeteta, relativno dugo trajanje reprodukcijskog perioda i broj menstrualnih ciklusa.

Okolišni: izloženost ionizirajućem zračenju, povećan unos masnoća u prehrani, povećana konzumacija alkohola, pušenje, stres, tjelesna neaktivnost.

Žena može zauzeti aktivnu ulogu u samom otkrivanju raka redovnim odlaskom na klinički pregled dojki i mamografiju. Samopregled dojki i mamografija najučinkovitije su mjere za rano otkrivanje bolesti. Kontrola stanja dojki za svaku ženu treba postati rutina i obveza, isto kao i redoviti ginekološki pregled. Samopregled je iznimno važan. Detaljna uputa o pravilnom samopregledu dojke se može zatražiti od liječnika obiteljske medicine. U načelu, samopregled dojki izvodi se tako da se podigne ruka iznad glave te se kruženjem drugom rukom od bradavice prema rubu dojke otkrivaju neuobičajene promjene ili tvorbe. Postoji podatak da se u SAD-u čak do 40% žena javlja liječniku jer su same napipale kvržicu na dojci. Međutim, treba imati na umu da se kod velikih dojki rak palpira tek kad dosegne veličinu od 2 cm, dok se kod malih dojki on osjeti kada je velik oko 1 cm, ako je tumor smješten površnije. To znači da je samopregled izvrsna dopunska metoda otkrivanja raka dojke, no da ne može ostaviti ženu mirnom ako sama ne pipa promjene, napose u dojci s obilnim žljezdanim tkivom. Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se otkrivaju tumori i druge promjene uključujući i neke koje su premalene da bi se mogle napipati. Dokazano je da mamografija bilježi promjene na dojci prosječno oko dvije godine ranije od običnoga kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice. Mamografija ima bitnu ulogu u otkrivanju raka prije pojave simptoma. Tako se mogu otkriti i mali depoziti kalcija u dojci (tzv. mikro kalcifikati) koji mogu biti rani znak raka. Ovisno o rezultatima, liječnik može tražiti biopsiju. Ultrazvukom se može otkriti je li tvorba sadrži tekućinu (cista) ili je solidna masa (koja može i ne mora biti rak).

Raniji stadiji karcinoma dojke obično ne uzrokuju bol. Najčešće uopće nema simptoma, ali kako karcinom raste, mogu se uočiti promjene poput: otekline dojke, okolnog područja ili pazušne jame; promjene veličine ili oblika dojke; promjene bradavice, kao npr. uvlačenje prema unutra; koža dojke može naličit na narančinu koru; promjene izgleda ili osjeta dojke ili bradavice (toplina, oteklina, crvenilo). Zbog bilo kojeg od ovih simptoma potrebno je što prije posjetiti liječnika, zbog što ranijeg prepoznavanja i liječenja. Nespecifične promjene na dojkama mogu se pojaviti tijekom menstrualnog ciklusa, trudnoće, menopauze, uzimanja hormonskih preparata, te se svakako moraju uzeti u obzir tijekom samopregleda.

Većina liječnika preporučuje ženama iznad 40 godina mamografiju svakih 1-2 godine, dok kod žena koje imaju jaku genetsku povezanost početak redovite mamografije i ranije (ispod 35. godine života), kao i ultrazvučnih pretraga već od 20. godine života. Svim se ženama preporuča samopregled dojki jedanput mjesečno već od 20. godine.

 


© 1999-2019 * Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s