Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Ritam mladosti
 
Uređuju: Vladimir Zrinjski i Ivana Žugec
 

Pod povećalom

Mladi pod zaštitom Ivana Pavla II.

Mladi su mu zauzimali posebno mjesto u srcu. Gotovo da i nije bilo susreta, audi-jencije i drugih prilika na kojima je duhov-no krijepio svoju Crkvu, a da nije uputio barem nekoliko pastirskih ohrabrenja svim mladim vjernicima i onima koji se traže. Voljenog papu Ivana Pavla II. mladi cijelog svijeta zapamtili su kao "svojeg".

Ovog ljeta opet će se susresti, i to na Svjetskom danu mladih u Madridu. Pitate se, kako? Blaženi Ivan Pavao II. (da, tada će već biti beatificiran) proglašen je jed-nim od suzaštitnika radosne smotre u Španjolskoj koja se polako približava. Vi-jest koja je obradovala mnoge objavili su madridski biskup Cesar Franco i poljski kardinal Stanislaw Ryklo, inače predsjedatelj Papinskog vijeća za laike. Dogodilo se to tijekom dru-goga pripremnog susreta za SDM, u istoj prilici kad je i objavljeno da će Ivan Pavao II. postati blaženik 1. svibnja.

Među patronima madridskog susreta nalaze se još sv. Terezija Avilska, sv. Ignacije Lojolski, sv. Franjo Ksaverski i sv. Ivan od Križa. No, nikoga od njih mladi ne poznaju kao prethodnika Benedikta XVI. Uostalom, upravo je papa Ivan Pavao II. inicirao pokretanje Svjetskog dana mladih 1985. godine. Tada je poručio:

- Crkva se mora još više posvetiti mladima, podržati ih u njihovim patnjama i dvojbama, ali i htijenjima i nadama. Samo na taj način će ispuniti njihova očekivanja i približiti ih sigurnosti koja se zove Krist.

S istom porukom mladima je pristupio i sadašnji papa. Iako se njegovi apostolski prioriteti shvaćaju ponešto drukčije, također je pokazao da ga susreti s mladima raduju i ispunjavaju snagom za nove zadaće.

A susretu se vesele i brojni stanovnici Madrida. Njihov gradonačelnik Alberto Ruiz-Gallardon maksimalno se angažirao u pripremama za dolazak stotine tisuća hodočasnika.

- Svjetski dan mladih nije samo još jedno obično okupljanje. To je događaj koji će postati vitalno iskustvo tisućama mladih iz cijelog svijeta. Učinit ćemo sve da se naši gosti u Madridu osjećaju kao kod kuće i da budemo najbolji domaćini u povijesti SDM-a.

Palac gore

Sport povezuje i zbližava (napokon)!

Djeluje pomalo nemoguće, ali je istinito, što će potvrditi tisuće onih koji su svje-dočili. Mjesto radnje: zagrebačka Arena. Vrijeme radnje: petak, 21. siječnja. Hoke-jaška utakmica između Medveščaka i aus-trijskog KAC-a otvorila je jednotjedni spektakl pod nazivom "Arena Ice Fever", tijekom kojeg su četiri utakmice regional-ne lige odigrane u najvećoj i najljepšoj hrvatskoj dvorani.

O čemu se, dakle, radi? Na spomenutoj utakmici domaći navijači, koji su bili u velikoj većini, i šačica gostujućih navijača iz Austrije, navijali su zajedno, družili se i uživali u prekrasnoj sportskoj večeri. Na trenutke su Austrijanci čak navijali za protivničku momčad (!) i uzvikivali poznati poklič: "Zig-zag Medveščak". Slika je to koju vjerojatno nećete doživjeti ni na jednom drugom sportskom natjecanju.

Zašto ističemo ovaj mali, ali tako upečatljivi isječak? Utakmice hokejaškog kluba Medveščak i inače su brzo postale poznate kao mjesto na kojemu nema mjesta za netoleranciju, nesnošljivoost i sukobe. Klub je UNICEF-ov ambasador i inicijator kampanje za borbu protiv nasilja među mladima. Na utakmice Medveščaka redovito odlaze obitelji s djecom, i u pravilu se vraćaju ispunjene i radosne što su poslijepodne ili večer proveli u lijepom i zdravom ozračju. Takvi primjeri uljepšavaju sliku našeg društva, i šteta je što o njima još uvijek moramo pisati kao o nečem neuobičajenom i izvanrednom.

Osoba mjeseca

Eduard Husinec

- Kad snovi postanu stvarnost

Oni barem donekle upućeniji u svijet spor-ta nemalo su se iznenadili kad je objav-ljeno da je 17-godišnji nogometaš Eduard Husinec, dosadašnji član Hrvatskog Dra-govoljca, potpisao za Real Madrid. Vijest je isprva zvučala kao šala, ali mladi Hu-sinec je i sam ubrzo potvrdio: dobio je priliku zaigrati u jednom od najtrofejnijih nogometnih klubova na svijetu. Kako bis-mo vam približili ovaj nesvakidašnji doseg, recimo tek da su prije njega, od Hrvata, takvu čast imali samo Davor Šuker, Robert Prosinečki, Robert Jarni i Igor Jovičević.

- Nadam se da ovo nije san, da se neću probuditi i shvatiti da nisam u Realu - našalio se simpatični Eduard, koji je svojim talentom i marljivim radom osvojio najcjenjenije svjetske skaute i ponukao ih da ga dovedu u madridski kamp.

Uz vrhunske uvjete i vjerojatno najbolju moguću sportsku obuku, mladi će Zagrepčanin tek sada prionuti najvećem životnom izazovu: postati poznati i uspješni sportaš, nova zvijezda na sportskom nebu koja će ime Hrvatske pronijeti po svijetu.

Tema mjeseca

Je li Hrvatska u krizi obrazovanja?

Avantura zvana studiranje

Kao uvijek aktualno pitanje, obrazovanje se i proteklih tjedana prometnulo u jednu od "top tema" u medijima i javnosti. Najavljuje se štrajk profesora, nove blokade na fakultetima, akademski bunt... Sve smo to već vidjeli i svjedočili kako je težak put do rješenja, a još teži do konsenzusa kad su u pitanju standardi visokoškolskog obrazovanja i uvjeti studiranja.

Valja, međutim, malo zastati i zapitati se kuda će Hrvatska sa svima onima koji jednog dana, možda sutra ili za pet godina, diplomiraju? Svi znamo da situacija nije blistava. Stope nezaposlenosti su u porastu, plaće su sve manje, školovanje je sve skuplje. Biti student u Hrvatskoj vjerojatno nije nešto različito od tog statusa u većini svjetskih zemalja, osobito s obzirom na današnju krizu. S jedne strane, žalimo se kako Hrvatskoj treba više visokoškolovanih ljudi, a s druge strane promatramo konstantni porast troškova i opadanje radnih mjesta. Pravi gordijski čvor.

Sve se to čini kao poprilično demotivirajuće za jednu mladu osobu s naprtnjačom punom snova i idealističkih ideja o životu. Izazov je danas krenuti u takvu avanturu, ali što nam drugo preostaje? Pomiriti se sa situacijom takvom kakva jest, svakako nije rješenje. Dapače, ovdje doista vrijedi teza da "na mladima svijet ostaje". Dolaze nove generacije, nove zamisli i novi načini. Nije ni lako ni jeftino studirati, no za onoga koji je zacrtao cilj, nema tog izazova koji ne bi mogao (i htio) savladati do toliko željenog komada papira - diplome. Pablo Picasso je jednom rekao: "Tko želi nešto naučiti, naći će način. Tko ne želi, naći će izliku". Stoga ne valja odustati, već upregnuti sve snage i potruditi se da bismo osigurali bolji život sebi, obitelji i Hrvatskoj.

Kako 'kotiraju' studenti u Hrvatskoj?

Hrvatska ima sedam sveučilišta: u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku, Zadru, Dubrovniku i Puli. Sveučilište u Zagrebu najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj, a ujedno i jedno od najstarijih u Europi.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 2009. godine u Hrvatskoj je diplomiralo 18 posto studenata više nego godinu ranije.

Najviše diplomiranih bili su redoviti studenti, njih 73,9 posto, a 26,1 posto bili su izvanredni studenti. Od redovitih studenata 66 posto njih studiralo je uz subvenciju troškova školarine od strane Ministarstva, a ostatak studenata sami su plaćali školarinu. Najviše diplomiranih bilo je u dobnoj skupini od 21 do 23 godine, a najmanje je bilo onih mlađih od 21 godine. No, tek sada slijede pomalo šokantne brojke: u razdoblju od 1991. do 2004. broj hrvatskih studenata povećao se za 82 posto, a onih koji sami plaćaju školarinu za rekordnih 814 posto.

Najveći broj budućih studenata u Hrvatskoj želi upisati Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Na njega ih se prijavljuje u prosjeku 3000, a broj slobodnih mjesta je samo 180. Sljedeći najpoželjniji fakultet jest Pravni fakultet u Zagrebu, a slijede ga studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, studij psihilogije na Filozofskom fakultetu te Medicinski fakultet u Zagrebu. Na Splitskom je sveučilištu pak najviše potencijalnih brucoša odabralo studij ekonomije na Ekonomskom fakultetu.

Pomalo obeshrabrujuće djeluju podaci koje je Hrvatski zavod za zapošljavanje servirao krajem prošle godine. Više od 17.000 onih s visokom stručnom spremom danas bezuspješno traži posao, a ako pridodamo i one s višom stručnom spremom, brojka se penje iznad 30.000. Ekonomska kriza pospješila je porast crnih statistika, pa je tako od kraja 2008. do kraja 2009. broj nezaposlenih među mladima do 35 godina narastao za 32 posto, a broj novoprijavljenih na burzu sa sveučilišnom diplomom za 23 posto.

A što nakon diplome?

Sve navedeno, naravno, nije razlog da se diploma istog trenutka spali. Ako nekoga tko je završio fakultet upitamo bi li se vratio na studij, vjerojatno bi većina odgovora bila potvrdna. Zašto i ne? Većinu je financirala "roditeljska lisnica", a iskustvo gradskog života, samostalnosti i zrelosti za mnoge će se kasnije pokazati dragocjenim i hvalevrijednim za budućnost. Osim toga, budimo iskreni: nije ni malo onih koji bi za knjigu sjeli nekoliko dana prije ispita i bez problema ga položili. Imali su vremena za druženja, kino, kazalište, sport, odmor...

No, stavimo se u kožu "friškog" člana akademske zajednice. Nakon tih nekoliko godina slobode, došle su i one druge, pune briga, novih obveza. Došao je novi život. U ruci je dokaz da smo sposobni zaraditi svoj vlastiti kruh, plaćati sve što potrošimo i na kraju krajeva, brinuti se za druge, za naše nove obitelji. Naravno, preduvjet za sve je posao, radni odnos. Prije nego ga nađemo, i sami ćemo se naći na listi ponuda, potražnji, želja. Nekima će poći za rukom odmah naći posao koji su željeli, dok će drugi na takav malo pričekati. U svakom slučaju, u potrazi za prvim poslom ne bismo trebali biti izbirljivi. Dakako, ni podcjenjivati svoje sposobnosti i kvalifikacije. Procjep između obrazovanja i zapošljavanja možda djeluje nepremostivo, ali mnogi ga uspijevaju prevaliti uz samo jedan odvažan korak. Čemu inače svi ovi studentski prosvjedi, inicijative, nastojanja i molbe da ih vladajući saslušaju? Ne samo u Hrvatskoj, već i Francuskoj, Velikoj Britaniji, Italiji...

BROJKE

30.000 mladih s višom i visokom stručnom spremom je bez posla.
32 posto je iznosio porast broja nezaposlenih do 35 godina u 2008. i 2009.
66 posto studenata školuje se uz potporu države, ostali sami plaćaju studij.

Sa svih strana

Osijek :: Kršćani i identitet Europe

O doprinosu kršćanskih crkava očuvanju vrijednosnog identiteta Europe govorilo se 24. siječnja na trećoj u nizu tribina za studente osječkog Sveučilišta. Pod nazivom "Vrijednosni identitet Europe" organizirao ju je Ured za pastoral studenata Đakovačko-osječke nadbisku-pije, moderirao dr. sc. Stjepan Radić, profesor na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Đakovu, a govorio poznati teolog i novinar mr. sc. Ivica Šola.

Šarengrad :: Klanjanjem dočekali Novu godinu

Članovi molitvene zajednice "Totus Tuus" iz Varaždinske biskupije zaputili su se posljednjeg dana u Staroj godini na sam istok Hrvatske i odlučili 2011. godinu dočekati u zajedništvu, molitvi i duhovnoj obnovi pred Presvetim oltarskim sakramentom u crkvi u Šarengradu. Nakon "silvestarskog" klanjanja, Novu su godinu započeli dvodnevnim duhovnim programom sa zajednicom Cenaccolo.

Zagreb :: Uskrsfest bez pobjednika

Organizacijski odbor Uskrsfesta 2011. donio je pomalo iznenađujuću odluku i objavio kako ovogodišnje izdanje najpoznatijega hrvatskog festivala duhovnih šansona neće biti natjecateljskog karaktera. Uskrsfest će se održati tijekom dvije večeri, 30. travnja i 1. svibnja u Zagrebu, te će na natječaju, koji je otvoren do 18. veljače, biti izabrano 20 izvođača, koji će nastupiti u KD Vatroslava Lisinskog.

Bruxelles :: Povezivanje europske i kineske mladeži

Da se Kina malo-pomalo otvara svijetu, potvrđuju posljednjih godina brojne plemenite inicijative, a suradnja je sada nastupila i kad je riječ o mladima. Androulla Vassiliou, europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mladež, i Wang Xiao, predsjednik Svekineskog udruženja mladih, inicirali su projekt "2011. EU-Kina godina mladih". Uz nazočnost više od 400-tinjak sudionika (od kojih 200 mladih), Vassiliou i Xiao potpisali su zajedničku deklaraciju o jačanju dijaloga i suradnje na polju problematike mladih.

London :: Tko će naći mjesta za mlade?

Loše vijesti stižu iz Velike Britanije, koja je objavila da je položaj mladih na tržištu radne snage lošiji nego ikad u povijesti. U tri mjeseca nezaposlenost je mladih osoba (do 25 godina) porasla za čak 32.000 i trenutno ih je čak 950.000 bez posla. To je, nažalost, rekord otkad se 1992. počela bilježiti stopa nezaposlenosti...

- U ozbiljnoj smo opasnosti da stvorimo izgubljenu generaciju mladih ljudi koji neće raditi, ali ni imati volje za edukacijom - upozorio je Kevin Green, izvršni direktor Konfederacije za regrutaciju i zapošljavanje.

 


© 1999-2020 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s