Uz apostolsko putovanje pape u Irak

fra Zvonimir Pervan


Prošlo je više od 800 godina od pohoda sv. Franje egipatskom sultanu Malik-Al-Kamilu. Naime u jeku trajnih vojnih i diplomatskih sukoba asiški siromašak dolazi kao glasnik Velikoga Kralja i kao nositelj mira. Želi susresti islamskoga lidera i u tome uspijeva. Iako se radilo o poduhvatu s iznimno neizvjesnim ishodom, Franjin ponizni ali hrabri pristup i spremnost na dijalog oduševili su njegovog sugovornika. Tako je taj, ako bismo se htjeli izraziti današnjim riječnikom, susret visokoga rizika postao povijesni događaj čiji odijek i značenje do danas nisu minuli. Štoviše, osam stoljeća kasnije taj opasni podvig siromašnoga asižanina koji je urodio pravim prijatejskim susretom postao je temelj za međureligijski dijalog i govor o ljudskome bratsvu, teme koje Crkva promiče već dugi niz godina, a koje osobito važno mjesto zauzimaju u govoru i djelovanju pape Franje. Stoga ne začuđuje kako upravo govor o ljudskom bratstvu prožima i njegovu posljednju encikliku „Fratelli Tutti“ objavljenu svijetu upravo sa groba sv. Franje u Asizu. Osvrćući se na pohod našeg sveca islamskom vođi, Papa piše kako je bio uspješan jer ga je pokretala ljubav i želja da prigrli sviju: “Vjernost svojemu Gospodinu bila je proporcionalna njegovoj ljubavi prema braći i sestrama” (br. 3). Osim toga, Papa ističe kako Franjo nije išao “nametnuti doktrinu”, nego “komunicirati ljubav Božju”. U tom smislu naziva asižanina plodnim ocem koji je “potaknuo san o bratstvu” (br. 4). Vođen primjerom našeg velikoga sveca papa Franjo se i sam često upućuje upravo u zemlje gdje su kršćani manjina želeći im iskazati posebnu brigu, te susrećući tamo islamske čelnike želi i dalje poticati Franjin san, štoviše odjelotvoriti ga. Upravo jedan takav apostolski pohod ostvaruje u ožujku u Iraku. No osim iznimno simboličnih putovanja, Papa u posljednje vrijeme šalje veoma znakovite signale Bliskom Istoku. Naime, u vrlo važna (nad)biskupijska središta koji su ujedno politički, kulturni i gospodarski centri zemalja na Bliskom Istoku, kao što su Beirut, Jeruzalem, Izmir i Teheran, imenovao je franjevce, očekujući od njih kao sinova sv. Franje da ostvaruju utemeljiteljev san. Time ujedno šalje jasnu poruku svim liderima na Bliskom Istoku kako dijalog i suživot po modelu ljudskog bratstva nema alternativu. Upravo u ovom broju vam donosimo razgovore s dvojicom franjevaca konventualaca koji su nedavno imenovani nabiskupima – fra Martin Kmetec u Izmiru u Turskoj i fra Domenique Mathieu u Teheranu u Iranu. Obojica, iako europljani, članovi su Provincijske Kustodije Istoka i Svete Zemlje te dobri poznavatelji više jezika.

Razgovor s fra Martinom Kmetecom pročitajte ovdje
Razgovor s mons. Dominique Mathieuom pročitajte ovdje