5. Uskrsna nedjelja
JA SAM PRAVI TRS, A OTAC MOJ JE VINOGRADAR
Trpimir Benković
Nedjeljna čitanja
- Dj 9, 26-31
- Ps 22 (21)
- 1 Iv 3, 18-24
- Iv 15, 1-8
Biblijska simbolika trsa i vina često se upotrebljava. Današnja Služba riječi sugerira da smo mi, vjernici ti iz kojih treba poteći plemenito i kvalitetno vino. To će se i dogoditi, ali samo ako budemo povezani uz pravi trs. Takva povezanost znači rast u vjeri, znači spoznaju da Kristovi nismo površnim znanjem temeljnih pravila vjere, nego konkretnim i djelatnim zalaganjem da do Krista dođemo djelom i istinom.
Pavlov dolazak u Jeruzalem nije bio odmah prihvaćen. Učenici nisu vjerovali da je postao jedan od njih. Ali Pavao, poslije obraćenja pred Damaskom, postaje loza trsa Kristova, prihvaća poslanje i „odvažno propovijeda u Ime Kristovo.“
Ivanova poslanica objašnjava da je istinsko zajedništvo moguće samo u vječnosti, ali temelje takvog zajedništva postavljamo sada i ovdje. Crkva je zajednica vjere i ljubavi u kojoj možemo već sada djelima i istinom, molitvom očitovati pripadnost pravom trsu. Tako postajemo dijelom istine bez koje je naša vjera krnja, neistinita vjeroispovijed (konfesija), dosadna i prazna filozofija.
Krist je često koristio slike iz konkretnog života objašnjavajući ono o čemu govori. Svima je bilo jasno da loza može donijeti plod samo ako ostane na trsu. Dogodi se lozi pomisliti da može bez vinogradara, da ne treba obrezivanje, vezanje, špricanje i zalijevanje. Plodovi su tada loši, gorki, a vino nije kvalitetno i plemenito, nego je tudum, muljaga. Brižni vinogradar – Otac čisti mladice i ostavlja one koje donose plod, ali i one koje pokazuju da će plod donijeti druge godine. To su vjernici koji poštuju pravila i zakone, prihvaćaju brigu vinogradara, vjeruju. Ali vjera nije dar koji spremamo u vitrine, dar koji skuplja prašinu, dar koji rado pogledamo kada prođemo kraj njega. To je dar koji mora rasti, živjeti s nama i u nama svaki dan. Kako bi to mogao, mora biti dio zdravog i otpornog organizma, mora biti na pravom trsu. Mladice koje to nisu, odrežu se, posuše i bace u oganj vječni.
Vezu s pravim trsom dokazujemo poštujući roditelje, poštujući ženu, muža, štiteći darovani život od začeća, pa do prirodne smrti, poštujući sakrament braka – zajednice muškarca i žene, odgovorno odgajajući djecu. Baš te vrijednosti sustavno se napadaju i obezvrjeđuju. Kada nepošteni i neobjektivni mediji u tome ne uspiju mi neodgovorno i blesavo izaberemo vlast koja donosi zakone, prihvaća neprirodne europske dokumente protiv tih vrijednosti (to nisu dobri pastiri). Na koji i kakav su trs vezani oni koji i komemoracije i proslave koriste za širenje mržnje, ali i negiranje i skrivanje zločina svojih otaca i pritom optužujući i blateći već davno jednostrano optužene, mučki poubijane i godinama proganjane (ne trnu im zubi, ali prije nego ostanu bez njih, trebalo bi). Za njih je Gospodin pripremio oganj vječni, a biti će i škrgutanja, bez obzira na gebis.
Ipak, moramo priznati da nam vinograd nije u dobrom stanju. Kada se vinograd zapusti, treba dodatni napor, da se dovede u red. Vjernici vinogradari to čine zauzetošću, dobrim djelima i poglavito molitvom! Vjernici birači to čine mudrom i odgovornom odlukom na biralištima, jer tada možemo ukloniti trulu i bolesnu lozu s našeg trsja.
