RIMSKI VIDICI

VELIKI JUBILEJ U RIMU I SVIJETU

ANTIKLERIKALIZAM (NI)JE U MODI?

Iz Vatikana: LJUDEVIT MARAČIĆ

Početak jubilejske jeseni u Rimu prate zapaženi marijanski naglasci, zahvaljujući posebno 20. Međunarodnom mariološko-marijanskom kongresu u Rimu. No, u isto su se vrijeme u Vječnom gradu odigrali i neki brojčano ne tako značajni događaji, koji su ipak u središte vratili neke pomalo zaboravljene idejne zategnutosti.

Uoči početka jeseni, 20. rujna svake godine, u Rimu se slavi obljetnica pada papinske države i pripajanja ovoga grada tada još ne u cijelosti ujedinjenoj kraljevini Italiji. Prije 130 godina talijanski su vojnici probili zidine i simbolično ušli u papinski grad, koji od toga vremena nosi naslov prijestolnice Italije. Poznato je iz povijesti da su pokret za ujedinjenje Italije pretežito vodili istaknuti masoni i liberali (Garibaldi, Mazzini, Cavour), a da se tadašnji papa Pio IX. opirao tome, braneći svoju državu čak uz primjenu oružane sile. Te su godine talijansku političku i kulturnu javnost pratili istaknuti antiklerikalni naboji, koji će okarakterizirati zapadnu polovicu Europe sve do sredine 20. stoljeća, da bi se uskoro naglasak pomaknuo na Istok, gdje je komunizam preuzeo ne samo antiklerikalne konotacije, nego i postao stjegonoša borbenog ateizma.

Premda je antiklerikalizam uvijek tinjao i na Zapadu, ipak se mislilo da su prevagnule proglašene slobodarske ideje snošljivosti i prihvaćanja, pogotovo što je svjetovna vlast Katoličke crkve svedena na nekoliko četvornih kilometara prostora simbolične države Vatikanskoga grada. Ipak, nedavna proslava 130. obljetnice osvajanja Rima (ili pada Vječnoga grada, već prema tome kako tko stvar promatra) poslužila je šačici istaknutih talijanskih političara da još jednom izrazi svoje antiklerikalne sklonosti.

Poznati vođe radikalnih snaga u talijanskoj politici, Marco Pannella i Emma Bonino (pamtimo ih i po otvorenoj zauzetosti za rješavanje krize na prostorima raspadnute Jugoslavije), koji brojem ne predstavljaju veliku političku stranku, ali utjecajem privlače pažnju talijanske ljevice i desnice, organizirali su u povodu ove obljetnice antiklerikalnu manifestaciju pred spomenikom talijanskom vojniku pri ulazu Porta Pia, gdje su talijanski borci bili izvršili proboj u Vječni grad. Dodatne motive ovog okupljanja pridonijela je zasigurno i nedavna beatifikacija pape Pija IX., koja je pobudila i određene rezerve, ne samo laicističkih krugova.

Ako su ponekad nejasne i zakrabuljene misli i ideje mnogih političkih skupova, ovaj put je sve bilo kristalno jasno. Sudionici manifestacije, koja je doista privukla minoran broj slušatelja (možda ni tisuću istomišljenika i znatiželjnika), nisu više napadali svjetovnu vlast Katoličke crkve, koje zapravo ni nema, pa nikoga ni ne ugrožava, nego njezin moralni utjecaj, posebno zbog zapaženog odvijanja jubilejskih slavlja, koja još uvijek u Rim privlače milijune hodočasnika. Sigurno nisu očekivali takav ishod, te su priželjkivali drugačiji razvoj, pa Veliki jubilej predstavlja totalno razočaranje ovih intelektualnih krugova, oko kojih su se okupili i simpatizeri liberalnih ideja (koji u političkoj stvarnosti današnje Italije također ne predstavljaju značajniju stranku), uz neprikrivenu podršku uvijek utjecajnih masonskih krugova, koje je ovom prigodom ovdje predstavljao veliki meštar Talijanske lože.

Manifestacija antiklerikalnih ideja svela se ovdje na izražaj straha od golemoga moralnog utjecaja i "ekspanzionističke sile" koju Crkva predstavlja na prijelazu u svoje treće tisućljeće, pod vodstvom staroga ali domišljatog i neumornog Pape, koji je dao ideju Velikog jubileja i svakodnevno pridonosi uspješnom odvijanju ovoga središnjega crkvenog skupa na prijelomu tisućljećâ. Laicistički krugovi okupljeni na ovom prosvjednom skupu u Rimu potvrdili su istinitost poslovice da vuk dlaku mijenja, ali svoju ćud nikada, a za većinu ne samo onih koji vole vjeru, kako je napisao jedan istaknuti novinar, ova je manifestacija podsjećala na sprovod oživjelih antiklerikalnih iluzija prema crkvenoj zbilji, koja doista nikoga danas ne ugrožava, a poduzima sve kako bi cijeli svijet bolje i sretnije živio, dakako u skladu s Božjim zakonom.

* * *

Osim već spomenute beatifikacije Pija IX., koja je ipak bila poprilično zasjenjena istovrsnim činom proglašenja blaženim pape Ivana XXIII., mjesec rujan u Rimu obilježen je mnogim jubilejskim skupovima i susretima, od kojih posebno treba izdvojiti Jubilej sveučilišnih predavača, 9. i 10. rujna, kada se u Vječnom gradu našlo preko 5.000 profesora iz 96 zemalja, među kojima je bilo i devet dobitnika Nobelove nagrade. U subotu su sveučilišni predavači imali studijski susret u vatikanskoj dvorani "Pavao VI.", gdje je među brižljivo izabranim predavačima nastupio i dosadašnji hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici, prof. Marijan Šunjić, koji je na engleskom jeziku održao pred Svetim Ocem zapaženo predavanje. Dan kasnije skup se preselio na Trg sv. Petra, gdje je papa Ivan Pavao II. slavio središnje euharistijsko slavlje.

* * *

Spomenuti Međunarodni mariološko-marijanski kongres potrajao je desetak dana, pa u tom smislu spada među skupove koji su najdulje trajali. Dosadašnja praksa da se ovi skupovi održe odvojeno, ali uvijek susljedno vremenski povezani, promijenjena je i od ovoga će se kongresa ovi marijanski susreti, u koje je oko pedesetak godina utkano i mnogo hrvatskog znoja (sjećamo se nezaboravnoga fra Karla Balića i njegova neumornog nasljednika fra Pavla Melade), održavati istovremeno, s time da se stručnjacima prepusti studijsko proučavanje, a svemu Božjem puku omogući sudjelovanje i na ovim skupovima - posebno na onima gdje pučka marijanska pobožnost dolazi do osobitog izražaja.

Označen kao 20. po redu, Međunarodni mariološko-marijanski kongres u svojemu znanstvenom dijelu održavao se u plenarnim skupovima, gdje su odabrani predavači s raznih vidika obradili središnju temu "Otajstvo Trojstva i Marija", a i u jezičnim sekcijama, kojih je bilo desetak. Hrvatska sekcija već tridesetak godina ima svoje pridržano mjesto, zahvaljujući ponajvećma zalaganju Hrvatskoga mariološkog instituta pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Nakon ovih susreta, koji su se odigravali u poznatom marijanskom svetištu "Divino Amore" izvan grada Rima, završni je čin održan na Trgu sv. Petra, gdje je u nedjelju, 24. rujna, papa Ivan Pavao II. predvodio euharistijsko slavlje za sudionike ovih kongresa i za mnoge druge hodočasnike, kojih je i ovih ranojesenskih dana pun Vječni grad.

* * *

Sada je sigurno da će predviđeni broj od oko 25 milijuna hodočasnika za Veliki jubilej u Rimu biti premašen, posebno i zbog još nekih masovnijih skupova, kakav je na primjer skorašnji Jubilej katoličkih obitelji, sredinom listopada, kada opet Rim očekuje pravu najezdu hodočasnika, posebno mlađih bračnih parova. Jesen je u Rimu tradicionalno najljepše vrijeme godine, pa i zbog toga ovih dana ima jako mnogo hodočasnika u Vječnom gradu. Rimske su bazilike stalno posjećene hodočasnicima i turistima. Posebno crkva sv. Petra, osobito srijedom, nakon generalne audijencije, kada većina sudionika nakon nekoliko sati provedenih pod vedrim i sunčanim nebom traži duhovno i tjelesno osvježenje u debeloj hladovini Petrove prvostolnice. A oni koji su zaduženi za "duhovno čišćenje" hodočasnika, kako su slikovito nazvali sakramenat ispovijedi, jedva spajaju kraj s krajem, posebno kada na ispovjedaonice navale temperamentni talijanski južnjaci, kao što je bilo u subotu 23. rujna. Tog je dana oko deset tisuća Napolitanaca nakon mise na Trgu i susreta s Papom cijelo popodne provelo na Trgu ili u Bazilici, a mnogi su i pristupili sakramentu pomirenja. I dalje se svakodnevno kod redovitih vatikanskih penitencijara prosječno ispovijeda oko tisuću ljudi, a vikendom se taj broj povećava za nekoliko stotina.

* * *

Marijanski naglasci Velikog jubileja potrajat će i kroz mjesec listopad, koji je tradicionalno mjesec svete krunice, a posebno će do izražaja doći u nedjelju 8. listopada, odmah po blagdanu Svete krunice, kada se održava Jubilej biskupâ, te će tom prigodom Papa predvoditi i Čin povjerenja Mariji, kada će Crkvu i svijet posvetiti Božjoj Majci.

Završetak marijanskih slavlja Velikog jubileja predviđen je za Sve svete, 1. studenoga, kada će biti proslavljena 50. obljetnica dogmatskog proglašenja istine o Marijinu uznesenju na nebo. Učinio je to baš na ovu svetkovinu, za svete jubilarne 1950. godine, papa Pio XII. Uz liturgijsko slavlje predviđeni su i neki studijski skupovi, koji bi trebali još bolje osvijetliti ovu marijansku vjersku istinu.

HRVATSKI ODJECI U RIMU

* U sklopu Jubileja sveučilišnog osoblja, u subotu, 9. rujna, hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici, prof. Marijan Šunjić, održao je u dvorani "Pavao VI." prigodno predavanje o temi "Vizija znanosti", koje je pratio i sam papa Ivan Pavao II. Sveti Otac se tog trena nalazio u dvorani i pratio rad znanstvenog skupa koji je organiziran u povodu ovoga jubileja.

* U subotu 16. rujna sudionici Hrvatske sekcije 20. Međunarodnoga mariološko-marijanskoga kongresa, okupljeni oko pomoćnoga zagrebačkog biskupa dr. Vlade Košića, predvodili su tradicionalnu jubilejsku večernju molitvu pred bazilikom sv. Petra u Rimu. Tom je prigodom biskup Košić održao prigodni nagovor, koji je većim dijelom prenio vatikanski dnevnik "L’Osservatore Romano".

* Na već spomenutom Međunarodnom mariološko-marijanskom kongresu u Rimu, koji je održan od 15. do 24. rujna pri svetištu "Divino Amore" u gradskom predgrađu, sudjelovala je i Hrvatska sekcija, koju godinama predstavlja Hrvatski mariološki institut, na čelu s predsjednikom dr. Adalbertom Rebićem, i tajnikom, fra Petrom Lubinom. U radu Hrvatske sekcije sudjelovalo je dvadesetak članova i saslušalo dvanaest predavanja na hrvatskom i dva predavanja na slovenskom jeziku.

* U četvrtak 21. rujna, u sklopu rada Hrvatske sekcije Međunarodnoga mariološko-marijanskoga kongresa, predstavljen je znanstveni zbornik "Ancilla Domini", posvećen 80. obljetnici života istaknutoga hrvatskog franjevca i organizatora ovih skupova, dr. Pavle Melade. Slavljenik je osobno sudjelovao u radu ovih rimskih skupova i njemu je uručen prvi primjerak ovoga zbornika, koji je u izdanju "Kačića" objavljen u Splitu, a ima oko 800 stranica. Ovo djelo predstavlja nezaobilazno vrelo svima onima koji na hrvatskom jeziku žele produbiti teologiju o Mariji i upoznati se s Marijinim kultom u svijetu i u Domovini.

* Na blagdan sv. Jeronima, u subotu 30. rujna, Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima priredio je u Rimu uobičajenu proslavu zaštitnika ovoga zavoda, a nakon večernje mise u zavodskom salonu održano je tradicionalno primanje za hrvatsku rimsku katoličku zajednicu. Dr. Jure Bogdan, rektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima, upoznao je sudionike s programom vanjskih djelatnosti, od kojih posebno mjesto zauzima redovita nedjeljna misa na hrvatskom jeziku (u 18 sati), kada postoji i mogućnost ispovijedanja na našem jeziku.

>[SADRŽAJ]<