RIMSKI VIDICI: Lj. Maračić - SVESTRANI JUBILEJ; Hrvatski odjeci u Rimu

VERITAS - br. 12/2000.

RIMSKI VIDICI

VELIKI JUBILEJ U RIMU I SVIJETU

SVESTRANI JUBILEJ

Iz Vatikana: LJUDEVIT MARAČIĆ

Kada se pred godinu dana svjetsko javno mnijenje počelo ozbiljnije zanimati za Veliki jubilej, isticalo se kako će ovaj izuzetni događaj privući u Rim mnoštva običnog puka, što se kasnije doista i potvrdilo, ali se malo tko nadao da će Sveta godina biti snažan magnet i za onaj dio ljudi koji se ne bi mogli svrstati pod nazivnik običnog puka.

Pretposljednji mjesec Velikog jubileja u Rimu pamtit će se dakako i po nastavljenom nizu pojedinačnih i skupnih hodočašćenja, posebno u tri udarna dana svakog tjedna: srijedom, subotom i nedjeljom. Tko nije na to navikao, mislio bi da se tih dana održava neki izuzetni skup, a zapravo je samo repriza onoga što se događa već preko tri stotine dana. Doslovni krkljanac na Trgu, a pravu stisku u Bazilici sv. Petra, slučajni prolaznik ili nepripremljeni turist doživljava baš ovih novembarskih dana, kada se zbog pogoršanih atmosferskih prilika glavni susreti pokušavaju premjestiti u unutarnjosti ove najprostranije kršćanske sakralne građevine. Doživio je tako i potpisnik ovih redaka, na primjer, u subotu, 18. studenoga, kada je zbog brojnih tisuća hodočasnika probijanje do ispovjedaonice trajalo skoro desetak minuta.

Kad smo već kod ispovjedaonica u Svetom Petru, valja spomenuti da broj onih koji pristupaju nimalo ne jenjava, čak je u stalnom porastu, tako da svaki penitencijar ove Bazilike u tridesetak sati svoje redovite tjedne službe primi bar tristo vjernika koji se žele ispovjediti. A što se tiče hrvatskih hodočasnika, kao da su tek potkraj Svete godine doznali za mogućnost ispovijedanja i na hrvatskom jeziku, pa je ovog mjeseca osjetno porastao broj hrvatskih ispovijedi, redovito po pedesetak tjedno. Problem za njih nesumnjivo predstavlja raspored ispovijedanja, s kojim mnogi nisu upoznati, pa znaju dolaziti u vrijeme kada nemaju prigode naći hrvatskog ispovjednika, koji prosječno pet sati dnevno stoji na raspolaganju, ali po određenom i objavljenom dnevnom redu.

* * *

Da je Veliki jubilej privukao pažnju i onih koji se obično ne svrstavaju pod "običan puk", ovoga su mjeseca potvrdila tri velika skupa, kada su sportaši, političari i vojnici/policajci osvojili Vatikan i kroz Sveta vrata, svjesno ili nesvjesno, prokoračili u novo tisućljeće.

Istini za volju, Jubilej sportaša kao svoje središnje i završno mjesto okupljanja, zbog svoje specifične naravi, nije imao pri Svetom Petru, nego na središnjem rimskom sportskom stadionu. Ondje je Papa najprije predvodio misno slavlje, a potom je slijedio sportski program, koji je i Sveti otac pratio, čime je potvrdio da nije splasnuo njegov entuzijazam za svijet sporta, iako ga sada, dakako, može samo pokatkad pratiti izdaleka. Tih dana koji su prethodili ovom završnom skupu, održanom u nedjelju, 28. listopada, bilo je vrlo zanimljivo promatrati poznate sportaše, dakako pretežito one s oznakama talijanskih sportskih saveza, kako ulaze u Baziliku. Mnogi su križanjem i poklecanjem pokazali da nisu zaboravili vanjske znakove pripadnosti Crkvi, za druge je pak to bio izraz pristojnosti i poštovanja, kao npr. za one koji ne pripadaju katoličkoj zajednici. Televizijske kamere uspjele su tako zabilježiti susret jugoslavenskog nogometaša Siniše Mihajlovića, koji se nije ustegnuo pokleknuti pred Papu, makar je bilo i onih kojima njihova vjerska svijest to nije dopuštala.

Manifest o ulozi sporta, koji je na više jezika pročitan pri kraju velikog skupa na Olimpijskom stadionu, ističe njegovu vrijednost i naglašava važnost fizičkog zdravlja, kojemu duh daje potpuno jamstvo. Glasoviti talijanski nogometaš, kapetan državne reprezentacije i rekorder u broju nastupa za talijanske boje, Paolo Maldini, i sam nazočan na Jubileju, ovako je prokomentirao taj dokument: "Važna je duša, koja se u utakmici pretvara u duh, koji ti dopušta činiti sve osim nekih računica", aludirajući pri tom i na skandalozne zarade koje prate neke sportske grane. A u duhu Velikog jubileja, sportaši su preko svojih predstavnika zatražili oprost za doping i nasilje, koji sve dublje prodiru u život sporta, sportaša i onih koji vole sport.

* * *

Mihail Gorbačov na susretu s Papom Tjedan dana kasnije, u nedjelju, 5. studenoga, održan je Jubilej političara, koji je privukao oko tri tisuće predstavnika političke moći iz skoro stotinu zemalja. Bili su tu parlamentarci i zastupnici izvršnih vlasti viših i nižih razina, oni dakle, koji svojom vlašću mogu mnogo pridonijeti poboljšanju, ali i pogoršanju odnosa u svijetu i u svojoj zemlji. Hrvatsku politiku predstavljao je predsjednik Mesić, s ministrom Piculom i saborskom delegacijom, na čelu s Katicom Ivanišević, predsjednicom Županijskog doma Sabora. I program ovoga neobičnog jubileja imao je vrlo bogat sadržaj, s cjelodnevnim pripremnim radom, kada su ugledni političari, kao npr. Mihail Gorbačov, održali zapažena predavanja. Ovaj svojevrsni "parlament svijeta", održan u vatikanskoj dvorani "Pavao VI.", posebno je raspravljao i pokušao naznačiti neka rješenja u vezi s izvanjskim dugom siromašnih zemalja, s problemom dostojanstva i slobode osobe, a nije izostalo ni sučeljavanje oko sve zaoštrenijih odnosa etike i globalizacije. Središnji skup na Trgu sv. Petra bilo je misno slavlje, kada se Papa još jednom obratio prisutnim političarima, ali i svima onima koji nisu mogli doći, a kao uzor političara proglasio je engleskog mučenika, svetog Tomu Morea, koji se u sukobu politike i savjesti, priklonio Bogu, i zbog toga beskompromisnog stava izgubio glavu, ali sačuvao čast i postigao nebesku slavu.

* * *

Jubilej vojnika, kojima su se pridružili i policajci, privukao je više desetaka tisuća uniformiranih ljudi iz čitava svijeta. Hrvatska skupina, od dvjestotinjak ljudi, sa svojim duhovnim vodstvom i biskupom Jezerincem na čelu, sudjelovala je četiri dana u bogatom programu ovoga nesvakidašnjeg susreta. Bilo je tu i mnogo prigoda za pomirenje savjesti u ispovijedi, bilo je i pobožnosti, kao npr. Križni put na glasovitom "Circo Massimo" (i mladi ga sigurno dobro pamte), obilaženje rimskih bazilika (naši su uz to pohodili i hrvatsku crkvu sv. Jeronima, gdje je za njih služena i prigodna misa), međusobno upoznavanje, koncerti ozbiljne glazbe…Vrhunac je svakako predstavljalo euharistijsko slavlje, u nedjelju, 19. studenoga, kada se oko Pape na Trgu sv. Petra, pod stalnom jesenskom kišom, našlo tridesetak tisuća ljudi, kojima kišobrani i kabanice nisu dopuštali da se raspoznaju bogate nijanse različitih krojeva i boja vojnih i policijskih odora. Desetak vojnih glazbenih sastava uvelo je u slavlje, a po svršetku ni kiša nije omela kraći glazbeni program vojne glazbe.

* * *

Nisu to bili jedini "specijalizirani" skupovi proteklog mjeseca. Ovamo valja svakako pribrojiti i Jubilej poljoprivrednika, održan 12. studenoga, na Nedjelju zahvalnosti za sva stvorena dobra. Bio je to posljednji masovni skup Svete godine u Rimu. Oko stotinu tisuća ratara i stočara iz čitava svijeta okupilo se da bi zahvalilo Bogu za sve dobro primljeno do sada, i da bi se pomolili za vedru budućnost, gdje nekontrolirana trka za što većom zaradom često dovodi u pitanje zdrave proizvode, domaćinstva dolaze u teška iskušenja ("kravlje ludilo" baš je tih dana zauzimalo udarne stranice rimskih novina), a ekologija poprima sve više prizvuk nostalgične prošlosti koja se sve više udaljava, unatoč burnim prosvjedima zelenih političara. O svemu je tome Papa otvoreno govorio seljacima i ostalim prijateljima čiste prirode, naglasivši potrebu čuvanja zemlja i nužnost proizvodnje zdrave hrane. Spomenuo je i neke grijehe protiv okoliša, zbog kojih bi se svi trebali pokajati, uz odluke da se stvari promijene i poboljšaju, prije nego bude prekasno.

* * *

U sjeni ovih skupova, koji očito privlače pažnju ne samo crkvene javnosti, bilo je i nekih događaja čije domete ne prati medijska halabuka (ili se pak čuju neizostavni glasovi osporavanja), kao npr. proslava 50. obljetnice dogmatske definicije Marijina uznesenja na nebo, na blagdan Svih svetih, pa veliki biskupijski slet najveće talijanske nadbiskupije, kada je iz Milana oko 20.000 hodočasnika, zajedno sa svojim nadbiskupom Martinijem, slavilo na Trgu sv. Petra misu na ambrozijanskom obredu (netko je u šali taj skup nazvao invazijom Langobarda).

Posljednja nedjelja liturgijske godine, blagdan Krista Kralja, pridržana je za katoličke laike, odnosno za apostolat laika. Uz središnje slavlje u Bazilici sv. Petra, apostolatu laika posvećen je i posebni međunarodni kongres, kojemu osobiti pečat daju crkveni pokreti i organizacije. Time završava programirano razdoblje organiziranih skupina kojima je kalendar Jubileja dao posebno mjesto. Kroz Došašće i dalje će vjernici dolaziti na jubilejska proštenja, a ovo predbožićno vrijeme je posebno pogodno za razmišljanje o odlukama koje bi trebale svakoga kršćanina uvesti u 21. stoljeće i treće kršćansko tisućljeće, koje počinje za koji dan.

HRVATSKI ODJECI U RIMU

* Dolaskom jeseni hrvatska teološka znanost u Rimu ubire nove plodove. Tako je sredinom listopada s. Veronika Nela Gašpar, redovnica družbe Kćeri Božje ljubavi, obranila doktorsku radnju iz teologije. Na taj način ova redovnica proširuje krug onih do sada doista rijetkih slučajeva hrvatskih doktorica teologije. Koliko nam je poznato, to je već treći slučaj da se iz Rima u posljednje vrijeme jedna hrvatska redovnica vraća s naslovom doktora teologije.

* Krajem listopada objavljena su imena novih hrvatskih veleposlanika koji dolaze u Rim. Umjesto Davorina Rudolfa, dosadašnjega veleposlanika pri Republici Italiji, dolazi Drago Kraljević, a Marijana Šunjića, dosadašnjega veleposlanika pri Svetoj Stolici, nasljeđuje Franjo Zenko. Budući da je novim veleposlanicima predsjednik Mesić već predao vjerodajnice, valja očekivati da će obojica uskorom vremenu iste dokumente predati i na nadležnim mjestima u Rimu te tako preuzeti svoje nove dužnosti.

* U povodu Jubileja političara i parlamentaraca, hrvatska delegacija, pod vodstvom predsjednika Republike Hrvatske, Stipe Mesića, pohodila je 6. studenoga Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima, gdje su se gosti iz domovine zadržali u razgovoru s poglavarima i studentima ovoga zavoda i razgledali rimsku crkvu sv. Jeronima.

* Sve je više hodočasničkih skupina koje svakog tjedna posjećuju Vječni grad. U studenom smo zapazili dvije pomalo specifične skupine: na audijenciji srijedom, 9. studenoga, Papa je pozdravio skupinu od dvadesetak svećenika zagrebačke nadbiskupije, s pomoćnim biskupom Josipom Mrzljakom na čelu, a tjedan dana kasnije, na audijenciji su pozdravljene hrvatske redovnice Služavke malog Isusa, preciznije, njihove novakinje i juniorke, pod vodstvom vrhovne glavarice s. Sandre Midenjak. Bilo ih je tridesetak. Toliko je ovdje naših skupina, većih i manjih, posebno za generalne audijencije srijedom, da je nemoguće sve spomenuti, a vrijedilo bi, po isteku Velikog jubileja, objaviti taj popis ili bar pregled hrvatskih hodočasnika u Rim za ove Svete godine.

>[SADRŽAJ]<