"Mogućnosti organiziranog djelovanja vjernika laika u Hrvatskoj" naziv je znanstvenog skupa koji je početkom listopada održan u Osijeku. Na skupu se okupilo oko 200 sudionika, najvećim dijelom vjernika laika, od kojih je jedan dio izabran između stručnjaka, a drugi između zauzetijih vjernika laika po biskupijama, zatim predstavnici svećenika, redovnika i redovnica te hrvatski biskupi.

Kako je rekao predsjednik Komisije za laike HBK i predsjednik Organizacijskog odbora simpozija, gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović, glavni je cilj tog velikoga laičkog skupa bio da deset sekcija, osnovanih za taj simpozij, postanu "kvasac djelovanju vjernika laika u Hrvatskoj". A s tim je ciljem i nakon simpozija dogovoren daljnji zajednički rad tih sekcija.

O raspravama koje su vođene na ovom simpoziju, o zaključcima i ciljevima kojima bi oni trebali voditi, najviše je izrečeno u Izjavi koju su sudionici uputili po završetku skupa. U Izjavi se ističe spremnost sudionika znanstvenog skupa za nastavkom teološke i stručne izobrazbe kao i osobne duhovne izgradnje. Važno mjesto pridaje se i oživotvorenju socijalnog nauka Crkve u društvu te se potiče na pripremanje susreta vjernika koji se aktivno bave javnim društvenim poslovima kao i na stvaranje strukturalnih pretpostavki za okupljanje katoličkih intelektualaca. Najavljeno je i osnivanje Ureda za laike pri HBK, s posebnom sekcijom za mlade, kao nužni preduvjet za uspješno organizirano djelovanje laika u Crkvi i u društvu. Taj bi se Ured trebao osnovati tijekom idućih šest mjeseci.

Sudionici simpozija u Osijeku u svojoj Izjavi pozivaju crkvenu javnost, a na poseban način teologe laike i intelektualce drugih profila, "na studijsko praćenje pitanja vezanih uz različita područja zauzimanja vjernika laika te na bolje vrednovanje mjesta i uloge žene u Crkvi i društvu". Predloženo je da Biskupska komisija za laike pri HBK nastavi okupljati stručnjake i organizirati slične znanstvene skupove "na kojima bi se analizirala i promišljala pojedina pitanja crkvenog i društvenog života".

Vjerničke zajednice i crkveni pastiri pozivaju se da prepoznaju i konkretnom pomoću ohrabruju nadarene mlade ljude za uključivanje u odgojno, kulturno, znanstveno, socijalno i medijsko područje evangelizacijskog poslanja. Donesen je zaključak "o potrebi osnivanja koordinacijskog odbora koji će pripremati realizaciju nacionalnog vijeća laika, koje bi vodilo brigu o postojećim udrugama laika i koordiniralo njihov doprinos i rad" te se potiču svi vjernici da se još više otvore mogućnosti organiziranog djelovanja u pokretima i udrugama.

Smjernice za pastoralni plan Katoličke Crkve u Hrvatskoj na početku trećeg tisućljeća, predstavljanje nacrta Direktorija za obiteljski pastoral Crkve u Hrvata, Crkva pred izazovima sredstava društvenog priopćavanja, te razmatranje aktualnog trenutka Katoličke Crkve u hrvatskom društvu - bile su glavne teme 23. plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije (HBK). Zasjedanje je od 16. do 18. listopada održano u Požegi.

Biskupi su se osvrnuli i na trenutnu tešku situaciju u svijetu koja iziskuje puno strpljivosti i zauzetosti na svim razinama kako bi se postigli uvjeti za ostvarenje mira i napretka, za što se i sam Sveti Otac neprestano zauzima. Izrazili su također duboko žaljenje zbog teških nesreća koje su se prošlih dana dogodile u hrvatskim bolnicama.

Biskupi su se složili da su mediji moćno sredstvo koje treba više koristiti u širenju i naviještanju Evanđelja. No, kako su istaknuli, to se do sada nedovoljno ostvaruje prije svega zbog nedostatka stručno osposobljenih vjernika za to područje kao i zbog nedovoljno izgrađene svijesti o ulozi i o mogućnostima medija u poslanju Crkve. Radi bržega i kvalitetnijeg informiranja javnosti hrvatski su biskupi odlučili intenzivnije ustrojiti i rad Tiskovnog ureda HBK te su za glasnogovornika HBK izabrali generalnog tajnika HBK mons. Vjekoslava Huzjaka.

Na zasjedanju je predstavljen nacrt Direktorija za pastoral braka i obitelji Katoličke Crkve u Hrvatskoj. Vodeći računa o čestim pobudama Svetog Oca da se posebna briga u pastoralu posveti obitelji koja je u opasnosti s više strana i imajući pred sobom stanje obitelji u Hrvatskoj, biskupi smatraju da je takav dokument veliki korak prema sustavnijoj pastoralnoj brizi i očuvanju obitelji kao važne životne zajednice u Crkvi i temeljne zajednice zdravog i perspektivnog društva.

S ovog zasjedanja također je najavljena pastoralna poruka koju će hrvatski biskupi uputiti našoj javnosti u povodu 110. obljetnice socijalne enciklike pape Lava XIII. "Rerum novarum", a u kojoj će se osvrnuti na aktualne socijalne prilike u nas. 

REDOVNIŠTVO I FINANCIJE

U sjedištu Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica (HUVRP) i Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara (HKVRP) u Zagrebu 16. i 17. listopada održano je 34. godišnje plenarno zasjedanje hrvatskih provincijala i provincijalki. Glavna tema rasprave bila je "Redovništvo i novi financijski sustav na području HBK". U vezi s time, istaknut je problem da se u nacrtu novoga ugovora o povjeravanju župa redovnicima ne poštuju kroz desetljeća i stoljeća stečena prava, a taj nacrt trebao bi služiti kao model za sklapanje novih ugovora između biskupa i provincijala o povjeravanju župa redovničkim zajednicama. Drugi krupan problem je financijsko zanemarivanje ili nepodupiranje redovničkoga rada na kulturnom, odgojnom, etičkom i društvenom polju, što se u Ugovoru sa Svetom Stolicom navodi kao jedan od razloga zbog kojih se Država obvezala izdvajati dio sredstava iz proračuna.

Viši redovnički poglavari raspravljali su i o ulozi pojedinih komisija Konferencije, osobito Komisije za evangelizaciju, ali bilo je riječi i o ovogodišnjem puno plodnijem radu Komisije za medije. U proteklom razdoblju također su održani redoviti susreti redovnica i redovnika, a ostvaren je i projekt izrade vlastitih web stranica (www.redovnici.hr i www.redovnice.hr). Na zasjedanju su ustanovljene i dvije nove komisije čiji će članovi biti i redovnice i redovnici. Prva će se baviti izradom projekata u vidu boljega i konkretnijeg odgojno-studijskoga i socijalnog angažmana Unije i Konferencije, dok će druga djelovati na području pravde i mira.