ZRCALO
VREMENA
Korizma, kao sveto vrijeme u
crkvenoj godini, zauzima posebno mjesto u kršćanskom življenju vjere. U tom
vidu poticajne su korizmene poruke naših nadbiskupa, Josipa Bozanića,
Marina Barišića i Ivana Prenđe, iz kojih prenosimo odabrane dijelove.
NAŠ KORIZMENI PROGRAM
Korizma je blagoslovljeno vrijeme za
produbljenje našega kršćanskog života, vrijeme obnove, pokore i priprave za
radost i novost Uskrsa. Ona nas sve zove da dublje osmislimo svoju vjeru u
osobnom, crkvenom i društvenom pogledu. Tradicionalna kršćanska mudrost života,
utemeljena u Svetom pismu i hranjena primjerima velikih kršćana tijekom stoljeća
te liturgijskim životom Crkve, izražava svojevrsni korizmeni program
pojmovima: molitva, post i milostinja
.
Svakako, iskrena i autentična kršćanska molitva, i
privatna i javna, kao temeljni dio vjerničkog života ima sada svoje posebno
značenje, jer nas izravno povezuje s Bogom, našim izvorištem i zadnjim
ciljem... Stoga je potrebno i nama da više i iskrenije molimo. Ali molitva
nikada, a pogotovo ne u korizmeno vrijeme, nije odvojena od ostala dva čimbenika,
od posta i milostinje... Treći dio korizmenog programa, onaj o milostinji, nâs
posebice zove na dužnost pomaganja... Puno značenje milostinje uključuje
podjelu dobara s onima koji nemaju, vodeći računa o njihovim potrebama i
apelirajući na našu velikodušnost.
Želio bih svoja razmišljanja u
ovoj korizmi i pred Uskrs 2001. godine završiti željom da svatko od nas, uz Božji
blagoslov (koji sigurno neće izostati), poduzme napore za produbljenjem svojega
vjerskog i moralnog života iskrenom molitvom, prikladnim odricanjem kao vježbanjem
u kršćanskoj i ljudskoj slobodi, a pogotovo djelima milosrđa, ljubavi i
solidarnosti sa siromašnima i slabima i sa svima koji trpe i pate. Početi je
od sebe, od malih i blizih zajednica, ne gubeći osjećaj za šire potrebe
Crkve, domovine i svijeta. Neka nam Gospodin svima udijeli svjetla i ulije snagu
Duha kako bismo, unatoč osobnim i zajedničkim teškoćama, napetostima i
dvojbama, doživjeli radost i novost Uskrsa, sada vremenitog i onoga vječnog u
nebesima.
Mons. Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački
ZAJEDNIŠTVOM POBIJEDITI PODIJELJENOSTI
Obitelj - izvor života bit će u
središtu pastoralnog djelovanja splitsko-makarske nadbiskupije u korizmeno
vrijeme. Obitelj je zajednička nit koja u 2001. godini želi povezati sve
pastoralne aktivnosti. U tom smislu i korizma je obiteljska, pa zato kroz
vrijeme korizme želimo vidjeti obitelj u središtu našega pastoralnog
djelovanja.
Obično se kaže da je brak i obitelj u krizi. Želimo kroz
te krize hoditi i rasti u ovoj korizmi prema novosti života, prema uskrsnuću i
obnovi obitelji, da naše obitelji doista postanu izvorom života. Stari je običaj
da se kroz korizmu ne udaje niti ženi, zato bismo željeli da se kroz ovo
vrijeme obnove sve naše postojeće obitelji, a osobito one mlade, nove, da budu
uskrsne, da postanu i ostanu izvor novoga života.
U našem pastoralnom djelovanju i
brizi za obitelj potrebno je izbjeći rastavu - odijeljenost od obitelji,
kontracepciju - izbjegavanje obitelji, pobačaj - odbačenost obitelji. Budući
da je čovjek - obitelj put Crkve, pozvani smo i poslani sudjelovati u
obiteljskim radostima i žalostima, tjeskobama i nadama.
Ne zaboravimo kroz ovu godinu
posvijestiti i naglasiti nedjelju - euharistijsko slavlje kao dan Gospodnji i
obiteljski dan gdje se doživljava obiteljsko zajedništvo svih članova, a kroz
obiteljsko zajedništvo radost i smisao življenja.
Vrijeme korizme je vrijeme učestalijeg i ozbiljnijeg slušanja
riječi Božje, koja želi preispitati i pročistiti nas, naše misli, riječi,
djela, propuste... Neka riječ Božja bude put do našega srca i lica, bližnjega
i zajednice, put s korizmenim i getsemanskim Isusom Kristom do Boga, zajedničkog
Oca svih ljudi. Neka kroz ovo vrijeme evanđelje života uđe pod naše krovove,
da nam Sveto pismo u svim obiteljima postane početnica i čitanka koja nas uči
da ljubavlju pobjeđujemo mržnju, solidarnošću egoizam, zajedništvom
podijeljenosti, praštanjem uvrede, životom smrt.
Pomozimo našim obiteljima u župi,
nadbiskupiji i domovini duhovno, moralno i materijalno, jer osamljena i prepuštena
obitelj sama se ne može nositi s izazovima, niti se sama može održati i izdržati.
Mons. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski
POMOĆ PROGNANOJ I DOSELJENOJ BRAĆI
Što nam je činiti, kako živjeti, da bismo na kraju dobili
vječnu nagradu od Gospodina? U Evanđelju čitamo kako se Isus poistovjećuje s
čovjekom u potrebi: "Jer ogladnjeh... ožednjeh... stranac bijah... oboljeh...
u tamnici bijah... Zaista, kažem vam, što god učiniste jednom od ove moje
najmanje braće, meni učiniste!" (usp. Mt 25, 34-40). Krist je jasan. Neće
nas pitati o diplomama, karijeri, uspjesima, pa ni o nacionalnoj pripadnosti,
nego o ljubavi, o konkretnoj ljubavi, koju smo pružili onima kojima smo dali
jesti kad su bili gladni i kad su pokucali na naša vrata; onima koji su bili žedni,
a mi smo im pružili čašu hladne vode; onima koje smo ugostili kad su bili bez
stana ili bez krova nad glavom; onima koje smo zaogrnuli svojom odjećom; onima
koje smo pohodili u bolnici ili zatvoru.
Krist, Gospodar povijesti, ponovno ističe vrijednost svakog
čovjeka, a posebno onoga koji je u potrebi, koji je obespravljen i gurnut na
rub društva. On se sa svakim takvim čovjekom izjednačava i poistovjećuje...
Kao pastir ove Crkve odlučio
sam, s klerom i sa svima vama, pokrenuti ovogodišnju korizmenu akciju "Pomoć
prognanoj i doseljenoj braći". Potičem vas sve u našoj nadbiskupiji
zadarskoj da budete aktivni sudionici u toj korizmenoj akciji.
Krist nas poziva da na križnom
putu doseljene braće ne budemo samo puki promatrači koji plaču nad njihovim
sudbinama, kao što su to bile jeruzalemske žene na Kristovom križnom putu.
Budimo Veronika koja briše Isusovo oznojeno i krvavo lice. Budimo Šimun
Cirenac koji podmeće svoja leđa da pomogne Isusu nositi križ, da mu olakša
tegobe njegova križnog puta. Plod našega korizmenog odricanja neka bude znak
ljubavi doseljenom bratu i sestri.
Svoje darove, u novcu ili hrani (obiteljskim paketima), možete
predati vašim župnim uredima ili u Caritasu zadarske nadbiskupije. Oni će ih
uputiti našoj braći i sestrama u potrebi.
Mons. Ivan Prenđa, nadbiskup zadarski
ZAHTJEVI BISKUPA KOMARICE UPUĆENI SRPSKIM VLASTIMA
Banjolučki biskup Franjo
Komarica, u pratnji direktora Caritasa banjolučke biskupije Miljenka Aničića,
sastao se 22. veljače s predsjednikom Republike Srpske (RS) Mirkom Šarovićem.
U dužem otvorenom i prijateljskom razgovoru biskup Komarica zamolio je
predsjednika Šarovića da ubrza rješavanje nekih urgentnih problema s kojima
se suočavaju katolici banjolučke biskupije u RS. Tom prigodom biskup mu je uručio
pismo promemoriju o tim problemima. U njoj biskup, između ostaloga, traži "vraćanje
kidnapiranih župnika Ratka Grgića i Tomislava Matanovića, vraćanje bespravno
uzurpirane crkvene imovine, pomoć u izgradnji porušenih crkvenih objekata i
predjsednikov javni poziv na povratak prognanim i izbjeglim katolicima (i
drugima)".
Nakon nabrajanja ubijenih, prognanih i obespravljenih, ne
navodeći broj porušenih crkvenih objekata, biskup ističe: "Nije nam poznato
da je do danas itko zbog tih zlodjela bio pozvan na odgovornost, niti da plati
štetu, kako za ubijene ili oštećene - psihički i materijalno - ljude, niti
za uništenu imovinu!"
Do sada, nastavlja biskup, "koliko nam je poznati, vlasti RS
nisu pomogle sanirati ili izgraditi kuću ili što drugo niti jednom ovdašnjem
katoliku-povratniku, a niti su pomogli u izgradnji infrastrukture u selima u
koja se odvaže vratiti prognani i izbjegli".
NOVO VODSTVO REDA FRANJEVACA KONVENTUALACA
Od 29. siječnja do 24. veljače
u Aricci kod Rima održan je Redoviti kapitul Reda franjevaca konventualaca.
Umjesto dosadašnjega ministra generala fra Agostina Gardina za novoga poglavara
Reda izabran je fra Joachim Giermek, član Američke provincije sv.
Antuna Padovanskoga. Novi zamjenik (vikar) ministra generale je fra Fermino
Giacometti, iz Markeške provincije, a prokurator i tajnik Reda je fra Carlo
Vecchiato, iz Padovanske provincije. Generalni asistent (definitor) za
srednjoeuropske provincije (CEC), u koje spada i Hrvatska provincija sv.
Jeronima, ostao je fra Leo Beck, član Njemačke provincije.
Izabranima od srca čestitamo i želimo obilje bratske
ljubavi u vođenju braće.
NAŠE REDOVNIŠTVO NA INTERNETU
Nedavno su puštene u rad web
stranice hrvatskih redovnica i redovnika, odnosno službene stranice Hrvatske
unije viših redovničkih poglavarica i Hrvatske konferencije viših redovničkih
poglavara. Iako su još uvijek radovi na njima u tijeku, zainteresirani ih mogu
pogledati na adresama: www.redovnice.hr i
www.redovnici.hr.
Podsjećamo da su već dugo
vremena svima dostupne web stranice Hrvatske biskupske konferencije: www.hbk.hr,
i Biskupske konferencije BiH: www.bkbih.org.
I prisutnost u novim medijima jedan je od
oblika suvremene evangelizacije.
>[SADRŽAJ]<