100 GODINA HKD NAPREDAK

U rujnu ove godine započeo je niz prigodnih slavlja kojima se obilježava 100. obljetnica utemeljenja Hrvatskoga kulturnog društva Napredak. Središnji događaj proslave u Sarajevu bila je svečana akademija o Napretku, održana 28. rujna. Tom prigodom članovima i podupirateljima Napretka obratio se i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, koji je toj ustanovi u njezinu daljnjem radu obećao potporu Katoličke Crkve, te je ohrabrio članove Napretka da odvažno zakorače u novo stoljeće. Program obilježavanja 100. obljetnice započeo je, inače, 6. i 7. rujna, dvodnevnim simpozijem pod nazivom "Stoljeće HKD Napredak". U radu simpozija sudjelovalo je više od 50 znanstvenih i kulturnih djelatnika iz BiH i inozemstva, koji su tom prigodom predstavili znanstvene referate o povijesnoj ulozi, djelovanju i perspektivama HKD Napredak u proteklih 100 godina.

U prigodi obilježavanja stote obljetnice Hrvatskoga kulturnog društva Napredak i desete obljetnice obnove Glavne podružnice Zagreb, u subotu 26. listopada u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod visokim je pokroviteljstvom Gradskoga poglavarstva priređena svečana akademija na kojoj je premijerno prikazan dokumentarni film Hrvatske televizije "Sto godina HKD Napredak", autora Zdravka Fučeka. U glazbenom dijelu programa nastupili su mladi Napretkovi stipendisti te poznati tenor Krunoslav Cigoj.

Napredak je nastao 1902. godine od dvaju potpornih društava: Hrvatskog potpornog društva za potrebne đake srednjih i visokih škola iz Bosne i Hercegovine (utemeljenog 14. rujna 1902. u Mostaru) i sličnoga Hrvatskog društva za namještanje djece u zanate i trgovinu (osnovanog 11. studenog 1902. u Sarajevu, a 1904. godine dobilo je ime Napredak). Spomenuta društva su se ujedinila 1907. godine pod imenom Napredak, u društvo koje od 1922. godine nosi svoj sadašnji naziv: Hrvatsko kulturno društvo Napredak.

U pozdravnom govoru predsjednik HKD Napredak dr. Franjo Topić pozvao je članove društva da budu promicatelji Napretkovih ciljeva i zadaća, rekavši im da budu nositelji poštenja i čestitosti. Napretkovim stipendistima poručio je da budu ponosni što su članovi društva, te da budu spremni uzvratiti Napretku djelotvornom ljubavlju. Osvrnuvši se na napise u novinama da Hrvatsku želi napustiti oko 70% mladih, kazao im je da ne traže raj negdje drugdje, nego da na ovom prostoru stvaraju zemlju po svom ukusu i želji.

Predsjednik zagrebačke podružnice dr. Berislav Topić govorio je o četiri temeljne aktivnosti Napretka: o radu u odgoju i izobrazbi, o graditeljstvu, o izdavaštvu i o gospodarskom unapređivanju. Posebno se osvrnuo na izgradnju i na otvorenje Napretkove palače 1913. godine, koja je i danas najmonumentalnija zgrada u Sarajevu te na formiranje Napretkove zadruge kao štedionice i osiguravajućeg društva 1923. godine. Stogodišnje djelovanje Napretka podijelio je u četiri etape. Razdoblje od 1902. do 1945. godine obilježeno je gotovo nezadrživim razvojem društva, od 1945. do 1949. njegove aktivnosti su posve zamrznute i onemogućene, a od 1949. do 1990. godine Napredak je zakonski zabranjen, a gotovo sva njegova pokretna i nepokretna imovina je oduzeta i zaplijenjena. Njegov rad obnovljen je 1990. godine, ali zbog komunističke nacionalizacije imovine još uvijek nije u mogućnosti na svim područjima opet posve razviti svoju plemenitu djelatnost, kakva je cvjetala između dva svjetska rata. Dr. Topić je od hrvatske Vlade upravo stoga zatražio povrat konfiscirane Napretkove imovine.

Kako se moglo čuti na akademiji, od obnove 1990. godine do sada, Napredak je objavio 255 knjiga, priredio 440 koncerata i 280 izložaba, organizirao je 71 humanitarnu akciju te ukupno oko 2.900 različitih kulturnih i prosvjetnih projekata. U tom je razdoblju podijelio oko 1.800 stipendija i potpora. Napredak trenutačno ima oko 20.000 članova u 66 podružnica u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj te diljem svijeta. Među Napretkovim stipendistima bili su dva nobelovca Ivo Andrić i Vladimir Prelog, akademik Ivo Frangeš te predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Ivo Padovan, koji je bio nazočan na akademiji. Uz brojne uzvanike na priredbi su bili nazočni pomoćnik ministra kulture Blaž Žilić, veleposlanik BiH u Hrvatskoj Zlatko Dizdarević te ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice dr. Josip Stipanov.