Među važnijim događanjima iz Crkve, u proteklih mjesec dana, i ovaj puta najviše njih vezano je uz papu Ivana Pavla II. koji je upravo prošlog mjeseca, točnije, 16. listopada navršio 24 godine papinske službe. Ulaskom u 25. godinu svog pontifikata Karol Wojtyla našao se po duljini papinske službe na petom mjestu. Odnosno, dulje od njega Crkvu su vodili samo Pio VI., Lav XIII., Pio IX. i apostol Petar. Obljetnica izbora Pape proslavljena je u Vatikanu kao blagdan, a Tiskovni ured Svete Stolice tim povodom objavio je i najnovije statističke podatke o pontifikatu Ivana Pavla II.

Ivan Pavao II. tijekom svojega pontifikata 98 puta je putovao u inozemstvo, prešao više od milijun kilometara te posjetio 129 zemalja. Na 1.055 općih audijencija susreo se sa 16 i pol milijuna vjernika, a u audijenciju je primio 715 poglavara država. Proglasio je 1.297 blaženika i 465 svetaca, a objavio je 93 apostolska pisma, naputka, konstitucija i motu-propria, te 13 enciklika. Posljednja je enciklika "Fides et Ratio" objavljena prije četiri godine, 15. listopada 1998.

24. godišnjicu dolaska na Petrovu stolicu Ivan Pavao II. obilježio je na općoj audijenciji na Trgu svetog Petra. U nagovoru je zahvalio Bogu za sve godine svoje papinske službe te je govorio o novom apostolskom pismu posvećenom krunici, koje je istoga dana potpisao. "Rukama Majke Božje" Papa je ponovno povjerio "život Crkve i toliko izmučenog čovječanstva", kao i svoju budućnost. Razdoblje od listopada ove do listopada sljedeće godine Papa je tom prigodom proglasio "Godinom krunice", u kojoj pojedince, obitelji i župne zajednice poziva na učestalo moljenje krunice.

Nova otajstva krunice - Posebnim dokumentom, poslije devet stoljeća, uveden je novi način moljenja krunice. Dosadašnja krunica imala je 15 otajstava, a bila su podijeljena (kako je to odredio papa Pio V. godine 1569.) na žalosna, radosna i slavna. Papa Ivan Pavao II. dodao je pet novih otajstava, nazvavši ih - otajstva svjetla. Utemeljena su na Isusovu životu i pozivaju na razmatranje: 1. Kristovog krštenja na Jordanu, 2. Kristovog prvog čuda na svadbi u Kani, 3. Kristovog naviještanja Kraljevstva nebeskog i poziva na obraćenje, 4. Kristovog Preobraženja te 5. ustanovljenja Euharistije na Posljednjoj večeri.

U dokumentu Papa poziva da se "otajstva svjetla" mole posebno nedjeljom. Sveti Otac ističe kako poštuje tradicionalni oblik krunice i ne želi ga mijenjati, pa u apostolskom pismu govori o razvoju krunice, kao oblika molitve, a dodavanje "otajstava svjetla" suvremeni su prinos moljenju krunice.

Drugi vatikanski sabor: 40 godina od njegovog početaka - U mjesecu listopadu Crkva je obilježila još jednu vrlo važnu obljetnicu. 11. listopada prije 40 godina započeo je Drugi vatikanski sabor. Sabor je okupio 2.400 koncilskih otaca i postao najvećim vjerskim događajem 20. stoljeća, koji je izvršio snažan utjecaj na Crkvu i na svijet. Prisjećajući se tog važnog datuma, Papa je rekao: "U određenom smislu 11. listopada prije četrdeset godina označio je svečani i sveopći početak onoga što se naziva ‘novom evangelizacijom’. Koncil je predstavljao gotovo ‘sveta vrata’ novog proljeća Crkve koje se pokazalo u Velikom jubileju godine 2000. Zato sam", istaknuo je Papa, "s apostolskim pismom ‘Novo millennio ineunte’ zatražio od crkvene zajednice da ponovno uzme u ruke koncilske dokumente koji ‘ne gube ni svoju vrijednost niti svoj sjaj’. Njih je potrebno upoznati i usvojiti kao ‘stručne i mjerodavne tekstove Učiteljstva unutar crkvene predaje’". Na samu obljetnicu Papa je primio sudionike Međunarodnoga katehetskog kongresa, koji su tih dana zajednički priredili Kongregacija za nauk vjere i Kongregacija za kler u povodu 10. obljetnice objavljivanja originalnog izdanja Katekizma Katoličke crkve. U svom obraćanju Papa je, između ostalog, podsjetio kako je upravo prije 40 godina blaženi papa Ivan XXIII. otvorio Drugi vatikanski koncil, na koji se Katekizam neprestano poziva, "tako da bi ga se s punim pravom moglo nazvati katekizmom Drugoga vatikanskog koncila". "Koncilski tekstovi čine sigurni kompas za vjernike trećeg tisućljeća", dodao je pritom Papa.

Patrijarh Teocist i izaslanstvo Rumunjske pravoslavne crkve u Vatikanu - Nakon Papina pohoda Rumunjskoj 1999. godine, vrlo važnog za napredak ekumenskoga dijaloga, poglavar Rumunjske pravoslavne crkve uzvratio je posjet, ističući pritom želju da ga provede u duhu potpunog bratstva, te prenoseći Svetom Ocu "osjećaje ljubavi i poštovanja rumunjskoga naroda".

Papa i Teocist objavili su nakon tog važnog ekumenskog susreta i izjavu za javnost u kojoj su ponovno potvrdili zajedničku želju za jačanjem i poboljšanjem ekumenskoga dijaloga, prije svega između Katoličke i Rumunjske Pravoslavne crkve, ali s nakanom upravljenom općenito na odnos između Rima i Istočnih Crkava. Potpuno jedinstvo između katolika i pravoslavnih je mogući cilj - ističe se u izjavi.

Glede prozelitizma, jednog od najosjetljivijih pitanja u odnosima između katolika i pravoslavnih, Papa je upozorio na poslanje na koje su pravoslavne Crkve pozvane u zemljama u kojima su stoljećima ukorijenjene.

Katolička crkva, sa svoje strane, želi samo pomoći i surađivati u tom poslanju, te istovremeno vršiti svoju pastoralnu službu prema svojim vjernicima i prema onima koji joj se slobodno obrate. S mogućim se nesporazumima može suočiti putem bratskoga i otvorenog dijaloga, rekao je Papa.

Nova proglašenja blaženima i svetima - Između 200 i 300 tisuća vjernika okupilo se 6. listopada na Trgu sv. Petra u Vatikanu, prateći svečanost proglašenja svetim utemeljitelja prelature Opus Dei Josemaria Escrive. Na bogoslužju su sudjelovala i službena vladina izaslanstva iz Španjolske i Italije kao i desetak latinskoameričkih država. U propovijedi Papa je novoga sveca predstavio kao uzor kršćanskoga života, koji obuhvaća sva područja života i povezuje ih s Bogom. Za Escrivu su unutarnji život, odnos prema Bogu i obitelji, pozivu i društvu bili neodjeljivi i tvorili su "jedinstvenu, svetu i Bogom ispunjenu egzistenciju". Osnivač Opusa Dei uvijek iznova je isticao kako se nevidljivog Boga može naći u vidljivim i opipljivim stvarnostima, rekao je Papa ističući primjer novog sveca ohrabrujućim za sve vjernike, da i sami streme prema svetosti. "Ispunjajte male stvarnosti svakodnevice velikom ljubavlju prema Bogu", pozvao je Ivan Pavao II.

Trg sv. Petra dočekao je u listopadu i proglašenje novih blaženika. 20. listopada, na misijsku nedjelju, Papa je blaženima proglasio šestoro njih koji su se istaknuli upravo misijskim radom. To su: dvojica mladih ugandskih katehista, Daudi Okelo i Jildo Irwa (ujedno i prvi afrički katehisti blaženici), zatim talijanski biskup Andre Giacint Longhin, svećenik Marcantonio Durando, utemeljiteljica Marijinih franjevačkih sestara misionarki Marie de la Passion Helene Marie de Chappotin de Neuville i Liduina Meneguzzi, salezijanka.

Papa - počasni građanin Rima i kandidat za Europljanina godine - Rimska gradska skupština izabrala je papu Ivana Pavla II. za počasnoga građanina Rima. Odlikovanjem je glavni talijanski grad želio iskazati zahvalnost Svetom Ocu koji je kao rimski biskup u tijeku svoga pontifikata posjetio 310 od 330 rimskih župa. Ivan Pavao II. ujedno je prvi papa modernog doba koji je izabran za počasnoga građanina Rima. Nedugo nakon toga tjednik "European Voice" objavio je vijest da je Ivan Pavao II. jedan od pedeset kandidata za "Europljanina godine". Sveti Otac nalazi se u rubrici "Voditelji kampanja", a kao zasluga mu se ističe promidžba za ulazak Poljske u Europsku uniju te za "unošenje kršćanskih vrijednosti u europski Ustav, bez isključivanja ostalih vjerskih i kulturnih tradicija". Glasovanje za "Europljanina godine" otvoreno je na Internet stranici www.ev50.com.

Jeruzalemske Crkve osudile "američku provokaciju" - Crkve u Svetoj zemlji i dalje neumorno pozivaju na mir i na obustavu nasilja s obje strane, a međunarodnu zajednicu da sa svoje strane spriječi svakodnevna stradavanja nevinih. Odluku, pak, američkog Kongresa o priznavanju Jeruzalema glavnim gradom Izraela jeruzalemske kršćanske Crkve ocijenile su provokacijom. U hitnoj poruci američkom predsjedniku Georgu W. Bushu, objavljenoj odmah nakon Bushova potpisivanja sporne odluke, 8. listopada, Crkve su upozorile kako je riječ o napadu na mirovne pregovore, i to upravo u trenutku u kojem se toliko nastoji zaustaviti prolijevanje krvi. Istočni Jeruzalem je zaposjednuto područje i stoga upravo sada treba zaštitu međunarodnog prava, ističe se u poruci te traži slobodan pristup svim vjernicima svetim mjestima židova, muslimana i kršćana. Kršćanski poglavari pozvali su SAD da ne dovodi u opasnost buduće mirovne pregovore i da time ne uzrokuju još veću patnju u toj izmučenoj regiji.

Objavljena pastoralna uputa župnicima - Kongregacija za kler objavila je Pastoralnu uputu namijenjenu župnicima. Dokumentom se - kako je istaknuto prilikom njegova predstavljanja - želi ponovno otkriti ljepotu svećeničkog identiteta i nezamjenjivost pastoralne službe, te otkriti njezinu otajstveno-sakramentalnu dimenziju. Posebno je obilježje dokumenta to što posvećuje pozornost liku župnika. Dokumentom se želi ohrabriti župnike, predstaviti cjelovitu i dinamičnu sliku župe i pružiti praktičnu pomoć. Na tiskovnoj konferenciji doneseni su i sljedeći statistički podaci: u svijetu trenutno ima više od 405.000 svećenika (biskupijskih je 265.000, a redovnika oko 140.000). Župa diljem svijeta ima više od 110.000.

Zasjedalo Papinsko vijeće za obitelj - Sudionike plenarnog zasjedanja Papinskog vijeća za obitelj primio je 18. listopada Sveti Otac. Usred raznolikih životnih stilova koji danas dovode u sumnju vrednotu braka, potrebno je promicati ulogu obitelji - "kolijevke života". U svijetu koji se sve više sekularizira, obitelj mora biti svjesna svojega zvanja i poslanja - poručio je tom prigodom Papa. Obiteljima često nedostaje vremena za zajednički život i za razgovor, a roditelji se boje preuzeti cjeloviti odgoj svoje djece. Taj nedostatak dijaloga stvara tada prepreke u rastu mladih koji u roditeljima ne nalaze svoj pravi uzor, pa na njih utječu lažni životni stilovi na štetu čovjekovog dostojanstva i prave ljubavi. Obitelj koja moli ostaje ujedinjena - upozorio je među ostalim Sveti Otac - ističući važnost intenzivnoga duhovnog života u obitelji.