Tijekom zasjedanja, hrvatski su biskupi raspravljali o liturgijskim pitanjima, o prijenosu misnog slavlja putem televizije, o pomoći najugroženijima u društvu, o ekumenizmu, o pastoralu mladih, o Srednjoeuropskome katoličkom danu te o funkcioniranju Nacionalnoga katehetskog ureda. Na jesenskom plenarnom zasjedanju rješavala su se i neka personalna pitanja u HBK, pitanje civilnog služenja vojnog roka kandidata za svećeništvo, te je podnesen izvještaj o radu Hrvatskoga katoličkog radija.

Na zasjedanju se raspravljalo i o nekim vidovima dorade dokumenta o trajnom đakonatu, osobito o eklezijalnoj dimenziji priprave kandidata za taj crkveni stalež, nakon što oni postignu propisanu intelektualnu spremu. Tema je bio i pastoral mladih, i organizacijske i druge akcije koje u tom smislu treba hitno provesti, te problemi s kojima se na tom području Crkva susreće. Jedna od tema, kojoj su najviše pozornosti pridali domaći mediji, bila je i rasprava o "karizmatskim seminarima". Biskupi su, naime, utvrdili da je sam naziv "karizmatski", teološki upitan te je stoga potrebno drugačijim imenom nazivati takva okupljanja, a zaključeno je da će se o tome progovoriti u posebnom, opširnijem, dokumentu koji će obuhvatiti te pojave u cjelini, u njihovoj dogmatskoj, crkvenoj i antropološkoj dimenziji.

Zaključeno je također, polazeći od posljednjeg dokumenta HBK - od pastoralnih smjernica na početku trećeg tisućljeća "Na svetost pozvani", da se pripremi pastirsko pismo kojim će se vjerničkoj javnosti predstaviti aktualnost likova časnih slugu Božjih Ivana Merza i s. Marije od Propetoga Petković. Tema razgovora na zasjedanju HBK bila je i ekumenska situacija u Hrvatskoj i kriteriji za ekumensku suradnju koji daju ozbiljnost i vjerodostojnost nastojanjima u približavanju svih onih koji vjeruju u Krista, na što Crkvu neprestano potiče papa Ivan Pavao II. Podneseno je izvješće o radu Odbora HBK za pomoć ugroženima. Istaknuto je da je stanje ljudi kojima stambeno pitanje još nije riješeno, bilo da se radi o izbjeglicama, o prognanima ili pak o naseljenicima, vrlo teško. Biskupi su dali čvrstu potporu nastavku zauzimanja i rada na tom području ističući kako je nužno pomagati, moralno i materijalno, da svaki čovjek ostvari svoja temeljna prava i osigura dostojan život sebi i svojoj obitelji.

Biskupi su raspravljali i o služenju vojnog roka zaređenih službenika Katoličke crkve i pripravnika za svećeništvo koje obvezuje novi Zakon o obrani donesen 2002. godine, odnosno o civilnom služenju vojnog roka kandidata za svećeništvo što će se zakonski tek regulirati. Razmatrane su i mogućnosti uspostave struktura obiteljskog pastorala na nacionalnoj i na biskupijskoj razini, kako bi se zabrinjavajuće stanje hrvatskih obitelji i demografskog izumiranja u doglednoj budućnosti moglo izmijeniti u pozitivnijem pravcu.

Razmatrajući aktualno stanje u Hrvatskoj, biskupi su javnosti uputili Izjavu kako bi unijeli novo svjetlo u savjesti vjernika i pomogli svim ljudima dobre volje oko veće zauzetosti u izgradnji cjelokupnog hrvatskog društva. Budući da je dosadašnjem predsjedniku HBK istekao petogodišnji mandat, biskupi su, sukladno Statutu HBK, birali predsjednika. Ponovno je izabran nadbiskup Bozanić na daljnje petogodišnje razdoblje.

U Izjavi upućenoj javnosti sa zasjedanja na Krku, hrvatski biskupi iznose stajališta i načela koja predstavljaju zdravi temelj suživota i polazište za dijalog između različitih društvenih subjekata, a jednako tako i s međunarodnim institucijama. Podsjeća se tako na pravo hrvatskog naroda na dostojanstven život u vlastitoj državi "utemeljen, između ostaloga, i na objektivnom vrednovanju njegove borbe za slobodu". Biskupi pritom pozivaju vjernike da Domovinu "izgrađuju u slozi i ljubavi, poštujući Božje zapovijedi i promičući zdušno kršćanske i humane vrijednosti koje je rat doveo u pitanje u ljudima i među narodima koji žive na ovim prostorima".

Izjava također upozorava da je u prosuđivanju obrambenih djelovanja naše zemlje potrebno imati na umu cjelovitu viziju ratnih zbivanja. Ratna zbivanja na teritoriju Republike Hrvatske, kao međunarodno priznate države, "ne smiju se izdvajati iz njihova povijesnog konteksta, niti se smiju promatrati posljedice neovisno o njihovim uzrocima", jer se na taj način ne može doći do objektivne istine, upozoravaju hrvatski biskupi. Za pravedan pristup i ispravan odnos prema ratnim događanjima biskupi traže da se svaki pojedini čin promotri "u kontekstu rata, njegovih uzroka i posljedica". Neprihvatljivo je izjednačavanje žrtve i agresora, jer to, između ostalog, stvara nepovjerenje, kako prema državnim, tako i prema međunarodnim institucijama", pišu hrvatski biskupi u svojoj Izjavi iz Krka.

Nedostatak pravednog pristupa, kaže se nadalje u Izjavi, širi među građanima osjećaje nemoći, besperspektivnosti i izgubljenosti. "Stvara se mučan dojam kako su nastojanja izboriti pravedan odnos i status uzaludna te osjećaj poraženosti u plemenitim i opravdanim težnjama. Takvo ozračje ne pogoduje suživotu, dijalogu i praštanju, niti zajedništvu koje je u stanju drugoga prihvatiti i svakome oprostiti. To nikako ne može biti dobro polazište za ostvarenje ciljeva koje je sebi postavila i međunarodna zajednica, kolikogod ti ciljevi u konačnici bili i pošteni i poželjni", pišu hrvatski biskupi. Na kraju Izjave potiče se vjernike na ustrajnu molitvu za Domovinu, osobito da osobno, u obitelji i župi, mole krunicu u koju je Papa ovih dana uveo "otajstva svjetla".

Na Plenarnom godišnjem zasjedanju hrvatskih redovnika, 23. listopada, u Zagrebu, za novog predsjednika Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara (HKVRP) izabran je fr. Frano Prcela, dominikanski provincijal. Novi potpredsjednik HKVRP-a je fra Lucije Jagec, provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, a novoizabrani članovi Predsjedništva HKVRP-a su fra Ilija Miškić, provincijal franjevaca konventualaca, o. Zdenko Križić, karmelićanski provincijal i don Ambrozije Matušić, provincijal otaca salezijanaca. Mandat im je tri godine.

Tema dvodnevnog godišnjeg plenarnog zasjedanja hrvatskih redovničkih poglavara i poglavarica bila je Formacija za redovničku karizmu, a prigodna predavanja o temi održali su s. Klara Šimunović i o. Ante Lozuk.

Tijekom zasjedanja podneseni su i izvještaji zajedničkih komisija Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica (HUVRP) i Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara; Komisije za komunikacije i tisak, Formacijske i odgojne komisije i Evangelizacijske komisije, te izvještaj tajnice HKVRP i HUVRP s. Petre Vidaković. Prvi radni dan završio je raspravom o pitanjima od zajedničkog interesa Unije i Konferencije i završnom riječi predsjednice HUVRP s. Elvire Krišto, a drugoga dana redovnice i redovnici održali su odvojena zasjedanja.

U prostorijama samostana redovnica Služavki Maloga Isusa u Gromiljaku kod Kiseljaka, održana je 10. listopada skupština Konferencije viših redovničkih poglavara Bosne i Hercegovine (KVRPBiH). Skupštinom je predsjedao predsjednik KVRPBiH provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Mijo Džolan. Redovništvo na prostoru BiH daje jasne obrise crkvenog života - rekao je, između ostalog, u godišnjem izvješću predsjednik, te je pozvao redovničke zajednice da se oslobode straha i grča u naviještanju i djelovanju na tim prostorima. Predstavnici redovničkih zajednica razmatrali su trenutno stanje redovništva u BiH, osvrnuli se na nove pastoralne i graditeljske pothvate u pojedinim zajednicama te razmatrali buduće pothvate Konferencije. Na skupštini je donesena i odluka da se iduće godine Redovnički dani održe u Banjoj Luci te da se urede prostorije Konferencije na Kovačićima u Sarajevu. Izaslanici su također razgovarali o izdavanju zbornika s predavanjima koja su održana na dosadašnjim redovničkim danima.

Katolički tjednik "Glas Koncila" obilježio je 4. listopada 40. obljetnicu objavljivanja prvog broja - "Glasa s Koncila", ciklostilom umnažanog biltena, koji je izvješćivao o zbivanjima na Drugome vatikanskom saboru. Bilten su umnažali franjevci s Kaptola i sestre iz Družbe Naše Gospe, a odgovorni urednik bio je ravnatelj Nadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu.

Kao crkvene novine nazvane "Glas Koncila" počele su izlaziti u rujnu 1963. godine. Izdavač lista bio je Nadbiskupski duhovni stol u Zagrebu, a odgovorni urednik bio je ravnatelj te ustanove. Kao dvotjednik "Glas Koncila" izlazio je do kraja 1984. godine, a početkom 1985. postaje tjednik, koji zajedno objavljuju Zagrebačka, Riječka, Zadarska, Splitska i Sarajevska nadbiskupija.

Katolička crkva u Bosni i Hercegovini pokreće "Katolički tjednik", koji bi trebao izaći za svetkovinu Krista Kralja, 24. studenoga. Sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić tim je povodom uputio pismo svim župnim uredima i crkvenim ustanovama, u kojem među ostalim navodi kako će katolički tjednik biti važan mediji ‘nove evangelizacije’, ekumenizma i međureligijskog dijaloga u Bosni i Hercegovini, ali i šire na prostorima ovog dijela Europe. Podsjetivši na crkvene dokumente o sredstvima društvenog priopćavanja, kardinal Puljić osvrnuo se na tradiciju "Katoličkog tjednika" u Bosni i Hercegovini. Katoličke tjedne novine započele su izlaziti u Sarajevu 1922. pod imenom "Nedjelja", a potom zbog zabrane mijenjaju ime u "Križ". Od 1925. do 1945. godine novine izlaza pod imenom "Katolički tjednik". Govoreći o ponovnom pokretanju tjednika, kardinal ističe: "Ne želimo produbljivati, nego liječiti rane u Crkvi i našem narodu. Pomažući svojim čitateljima da rastu u vjeri Katolički će tjednik njegovati dijalog i međusobno razumijevanje te tako graditi povjerenje među pojedincima i narodima."