"Potrebno je: umanjiti ovu pojavu; razjasniti njezine manifestacije i uzroke; razotkriti njezina sredstva i suzbijati je u njezinim štetnim učincima i korijenima. S tim se trebaju suočiti svi zajedno i to odlučnim etičkim i duhovnim stavom." Tim riječima zagrebački je nadbiskup Josip Bozanić označio neke od mjera koje se trebaju poduzeti kako bi se spriječila pojava korupcije u našem društvu, čije je zanemarivanje mogući uzrok rastućem negativnom naboju i beznadnom ozračju u hrvatskoj javnosti.

Korupcija i borba protiv korupcije bile su središnje teme propovjedi koju je nadbiskup izrekao na Dan državnosti, u crkvi Sv. Marka na zagrebačkom Gornjem Gradu. Kako je istaknuo, i Biblija se ne ograničava samo na razotkrivanje osobnih grijeha ili grijeha idolatrije i kletve, nego otvoreno razotkriva društveni grijeh korupcije. "To je jedno od drevnih zala čovječanstva. S tom stvarnošću vjernici su pozvani suočiti se u duhu Riječi Božje. Dapače, Ivan Pavao II. upozorava vjernike da postojanje političke korupcije ne smije biti razlog povlačenja vjernika od zauzimanja za opće dobro društvene i političke zajednice: ‘Nipošto - kaže Papa - ne mogu biti opravdanje ni za skepticizam ni za povlačenje kršćana iz politike optužbe o laktašenju, idolatriji vlasti, članovima parlamenta, vladajuće klase, političke stranke, kao ni dosta rašireno mišljenje da je politika mjesto neizbježne moralne opasnosti’ (Christifideles laici, 42)." Pritom nije potrebno gajiti utopističke pretenzije o postizanju savršenog društva, ali je potrebno tražiti trajnu i neumornu zauzetost u borbi, razotkrivanju, suzbijanju i razjašnjavanju korijena korupcije, kako bi ju se ograničilo i osiguralo potrebno zdravlje društvenom tijelu - istaknuo je među ostalim nadbiskup.

Pogubno je samo osuđivati i žaliti ili se nemoćno prepustiti toj pojavi i njenim posljedicama - rekao je nadbiskup - borba protiv korupcije zadatak je svakog člana društva. Stoga je potrebno "razotkriti i progoniti one forme koje mogu poprimiti čak i lik institucionaliziranog nemorala. Nemoralno je, naime, koristiti javnu službu za privatne ciljeve pojedinaca; nemoralno je izvlačiti nezakonitu financijsku korist od javne službe; nemoralno je ne posvećivati službi snagu i vrijeme koji su potrebni za njezino obavljanje". Potrebno je slijediti jednostavna evanđeoska načela kao što su jasnoća, korjenitost, dubinsko sagledavanje problema društva, s ljubavlju i poniznošću, ali s velikom hrabrošću i povjerenjem. "Jeruzalem je uvijek grad nade, a vjernici znaju da postoji spasenje, ne samo za individualni grijeh, nego i za sve grješne strukture u koje je čovječanstvo upleteno. Inače ne bi bilo napretka niti nade za čovjeka" - poručio je nadbiskup Bozanić na ovogodišnji Dan državnosti.

Zajedno s nadbiskupom misu za Domovinu slavili su apostolski nuncij u RH nadbiskup Giulio Einaudi, vojni ordinarij Juraj Jezerinac i više svećenika. Na misi su bili nazočni hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, te izaslanstva hrvatske Vlade i Sabora, predvođena predsjednicima Ivicom Račanom i Zlatkom Tomčićem.

Biskupi, članovi Hrvatske biskupske konferencije (HBK), i provincijali, članovi Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara (HKVRP), održali su 18. lipnja u Zagrebu zajednički sastanak. Susretu u Nadbiskupskom dvoru predsjedao je predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, a provincijale je predvodio o. Ivan Macan, potpredsjednik HKVRP. Taj je skup ocijenjen vrlo značajnim korakom u zajedničkom nastojanju biskupa i redovnika oko izgradnje Tijela Kristova - Crkve u ovim "turbulentnim vremenima za hrvatski narod". Ujedno, kako je istaknuo nadbiskup Bozanić, riječ je o povijesnom susretu, jer je posljednji takav susret održan prije više od pedeset godina.

Glavna tema razgovora bila je "Služba i poslanje redovništva u mjesnoj Crkvi". Na temelju crkvenih dokumenata, teoloških i eklezijalnih polazišta, biskupi i provincijali su izmijenili stavove, iskustva i sugestije u smislu što bolje suradnje redovnika i biskupa u izgradnji mjesnih Crkava. Raspravljalo se i o nekim konkretnim rješenjima i pitanjima, prije svega o nacrtu Ugovora za župe koje su povjerene redovnicima. Tim se Ugovorom, naime, reguliraju svi aspekti pastoralnog rada i materijalnog poslovanja dotične župe. Sudionici susreta razmatrali su i neke mogućnosti oko zajedničkog zauzimanja i brige za duhovna zvanja kao i razvijanja specifičnih karizmi pojedinih redova u današnjem svijetu, osobito u hrvatskom društvu.

Plodove ovog susreta trebali bi osjetiti svi vjernici Crkve u Hrvatskoj.

Pod predsjedanjem vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića u Sarajevu je 20. lipnja održana prva sjednica otvorenja informativnog postupka o životu, krepostima i glasu svetosti prvog vrhbosanskog nadbiskupa i utemeljitelja Družbe sestara služavki Malog Isusa, dr. Josipa Stadlera.

Postulator kauze dr. Pavo Jurišić podsjetio je tom prilikom na ono što je do sada učinjeno kao nužna priprava za pokretanje procesa te je predložio osnivanje dviju stručnih komisija - teološke i povijesne - za proučavanje objavljenih djela nadbiskupa Stadlera i arhivske građe o njemu u crkvenim i državnim arhivima od Beča, do Rima, Sarajeva, Banje Luke i Mostara.

U skladu s kanonskim propisima, zakletvu o savjesnom obavljanju preuzete zadaće i čuvanju propisane tajne položili su kardinal Vinko Puljić, članovi suda i postulator kauze. Sjednici su prisustvovale i članice vrhovne uprave sestara služavki Malog Isusa: vrhovna glavarica s. Sandra Midenjak, provincijalna glavarica splitske provincije s. Magna Borovac, provincijalna glavarica zagrebačke provincije s. Imakulata Lukač te provincijalna glavarica sarajevske provincije s. Liberija Filipović.

U dvorani biskupskog dvora u Đakovu održano je krajem lipnja savjetovanje na biskupijskoj razini o skrbi za osobe s posebnim potrebama. Susret je sazvao i vodio pomoćni biskup đakovački i srijemski Đuro Hranić. Sudjelovalo je dvadesetak laika, nekoliko redovnica i po dvojica svećenik iz Slavonskog Broda, Vinkovaca, Županje, Belišća, Osijeka, Đakova i drugih mjesta - koji već u nekom obliku skrbe za osobe s posebnim potrebama, bilo kao stručnjaci u takvim društvenim ustanovama, bilo kao vjeroučitelji u školama, volonteri, roditelji i prijatelji takve djece.

Biskup Hranić tom im je prigodom iskazao priznanje za sve što su na spomenutom području već učinili, te istaknuo potrebu povezivanja Crkve s ustanovama i s organiziranim društvenim djelovanjem na planu skrbi i okupljanja osoba s posebnim potrebama. U zaključku skupa naglašeno je kako rad na biskupijskoj razini treba od početka suvislo planirati, te da se takva djeca ne smiju getoizirati, ali ni kriti, već, naprotiv, uključivati među ostalu djecu i odrasle. Uz dragovoljce i roditelje u ostvarivanju te zadaće važne su stručne osobe; od terapeuta, psihologa i drugih, do motiviranih volontera, vjeroučitelja i svećenika.

Velika je poteškoća, rečeno je, što u nas još nema dovoljno svijesti o važnosti takvog rada, niti o dostojanstvu takvih osoba, pa stoga ni pravog stava prema njima. Jedna je od velikih zadaća ove skrbi senzibilizirati društvo za one koji su u bilo čemu prikraćeni. Stoga će se - zaključeno je - ustrojiti posebno biskupijsko povjerenstvo, koje će planirati i organizirati tu aktivnost na razini biskupije i po regijama, sve do župnih zajednica. Sljedeći susret s ovom temom, na biskupijskoj razini, zakazan je za 19. listopada u Đakovu.

Rezidencija Družbe Isusove u Zagrebu osnovala je Zakladu za stare, nemoćne i bolesne osobe "Biskup Josip Lang", čija će glavna svrha omogućiti trajno pružanje novčane potpore i drugih oblika pomoći starim, nemoćnim, siromašnim, napuštenim i bolesnim osobama. Osim toga, Zaklada će potaknuti potencijalne dobrotvore i ljude dobre volje da promiču suživot sa siromašnima i da se brinu za njih.

Zaklada će osnivati staračke domove, prihvatilišta za napuštene i nemoćne osobe, a planira se i pomoć psihotraumatiziranim osobama. Zaklada "Biskup Josip Lang" djelovat će u Republici Hrvatskoj, a određene aktivnosti u vezi s osnivanjem i radom poduzimat će i u inozemstvu. Osnovna imovina Zaklade je 50.000 kuna, što je temeljni iznos, a za sve projekte koristit će se samo prihodi od kamata. Uz to, Zaklada očekuje donacije od zakladnika i članova podupiratelja, a organizirat će i razne humanitarne akcije kako bi senzibilizirala javnost te sve poticala na veću solidarnost s najsiromašnijima.

Zakladi mogu pristupiti kao članovi-podupiratelji pravne i fizičke osobe koje prihvati Uprava zakladnika i koji potpisom pristupnice preuzmu prava i obveze utvrđene pravnim aktima Zaklade. Godišnja članarina podupiratelja fizičkih osoba je najmanje 25 eura u kunskoj protuvrijednosti, a za pravne osobe iznosi 250 eura. Predsjednik Uprave Zaklade je o. Mijo Nikić.

Prema rezultatima popisa stanovništva Državnoga zavoda za statistiku, provedenog od 1. do 15. travnja 2001. godine, Hrvatska ima ukupno 4.437.460 stanovnika, što je 6,1% manje nego 1991. godine.

Hrvatima se izjasnilo 3.977.171 stanovnik ili 89,63%, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi, kojih ima 201.631 ili 4,54%. Pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj ukupno je 331.383 ili 7.47%.

S obzirom na vjersku opredijeljenost katolicima se izjasnilo 87,83% stanovništva. U odnosu na 1991. godinu to je 11% više. Pripadnicima Srpske pravoslavne Crkve na popisu stanovništva 2001. godine izjasnilo se 0,91% građana ili 40.433 osobe, a 1991. godine bilo ih je 11,1%. Sveukupno, bez naznake kojoj pravoslavnoj crkvi pripadaju, izjasnilo se 4,42% građana.

Islamskoj vjerskoj zajednici pripada 1,28% stanovništva, Židova ima 0,01%, Jehovinih svjedoka 0,14%, agnostika 2,99% te ateista 2,22%.

U bračnoj zajednici je 1.074.764 muškaraca i 1.078.882 žene. Oko 45% obitelji s djecom ima samo jedno dijete, a troje ili više djece ima oko 25% obitelji.

Neoženjenih muškaraca je 558.273, a neudanih žena 422.500. Razvedenih muškaraca ukupno je 47.678, a razvedenih žena 80.086. Udovica u Hrvatskoj ima 345.641, a udovaca 60.491. Radno aktivnog stanovništva u dobi između 20 i 64 godina ima 60,2%.