11. ožujka navršila se godina dana od smrti kardinala Franje Kuharića, "cijenjenog i zaslužnog pastira, koji je znao velikodušno, mudro i vjerno služiti Božjem narodu povjerenom njegovoj pastoralnoj brizi - kako je za njega rekao papa Ivan Pavao II. Grob kardinala Kuharića, u zagrebačkoj katedrali, sve do danas odredište je brojnih molitelja. U istoj je, prepunoj, katedrali na prvu obljetnicu njegove smrti služena misa zadušnica, a nadbiskup zagrebački Josip Bozanić podsjetio je kako su katedralu mnoštvom ispunila kardinalova ljudska toplina, bliskost i dobra djela, po kojima je bila vidljiva Božja prisutnost. Kardinalov život - rekao je u propovjedi nadbiskup - bio je jasno poduprt s nekoliko nosivih stupova, kao što su: Božja ljubav koja u Kristu čovjeku nudi spasenje; savjest kao dar kojim prepoznaje put do zajedništva s Bogom; sloboda, bez koje nije moguć susret u ljubavi, i vjera kojom putujemo u vječnost s Bogom. Kako njegov život, tako je i smrt blagopokojnog kardinala Kuharića bila dar iz ljubavi i u ljubavi, stoga je ona postala navještaj Boga i u vječnom životu, istaknuo je nadbiskup, podsjetivši kako je kardinal bez straha govorio o smrti, jer je o njoj razmišljao i na nju se vjernički pripremao.

U povodu ove obljetnice predstavljene su četiri knjige kardinalovih meditacija, knjige o kardinalovim susretima s iseljenim Hrvatima u Južnoj Africi i spomen-medalja "Kardinal Franjo Kuharić". Također je prikazan cjelovečernji dokumentarni film "Kardinal vjere, pravde i ljubavi".

Alix Marija Lončarević, redovnica Družbe sestara naše Gospe i dugogodišnja tajnica pokojnog kardinala Franje Kuharića, preminula je 3. ožujka u Zagrebu, nakon duge i teške bolesti. S. Alix rođena je 18. travnja 1922. u Srijemskoj Mitrovici. Kao 23-godišnja studentica germanistike i romanistike ušla je u Družbu sestara Naše Gospe, 15. kolovoza 1945. godine. Studij je završila u samostanu te je stekla diplomu profesorice 1951. godine. Od 1964. godine djelovala je u Remetama u kući novicijata kao odgojiteljica mladih sestara, orguljašica u svetištu Majke Božje Remetske. Učila je mlade stranim jezicima i predavala na vjerskoj gimnaziji "Marianum". Od 1970. godine radila je u tajništvu Vijeća za hrvatsku migraciju i kao osobna tajnica tadašnjega zagrebačkog nadbiskupa pokojnog kardinala Kuharića. Taj je posao radila sve do smrti kardinala Kuharića, 11. ožujka 2001. godine. U oproštajnom govoru na njezinom pokopu generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije, prelat Vladimir Stanković, istaknuo je kako je "uz velikog šefa i ona postala jako velika, uz njegov svetački lik i ona je rasla u svetosti". Premda je sama bila visoka intelektualka, često je obavljala skromne poslove. U obnašanju svoje službe uvijek je bila na usluzi, tiha, samozatajna, diskretna.

Svoje 27. redovno zasjedanje Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine održala je od 20. do 22. ožujka u Mostaru. Glavne teme bile su priprema za najavljeni ponovni dolazak Svetog Oca u Bosnu i Hercegovinu i proglašenje prvoga domaćeg blaženika dr. Ivana Merza, te priprema "Katoličkoga dana". Biskupi su saslušali informacije apostolskog nuncija o nedavnom posjetu izaslanstva Svete Stolice Bosni i Hercegovini, u svrhu priprave mogućega dolaska Svetog Oca u Banju Luku. Zajednički su razmotrili okvirni program priprema za taj jedinstveni događaj za katolike, ali i za ostale stanovnike BiH. Date su određene sugestije za konkretne pastoralne i organizacijske akcije koje treba pravovremeno poduzeti. Također su, iz svake biskupije, predloženi članovi u koordinacijski odbor za pripremu pohoda Svetog Oca i za organiziranje dolaska vjernika.

U svjetlu Doktrinarne note Kongregacije za nauk vjere "Katolici u politici", biskupi su razmotrili aktualnu situaciju katolika u BiH. U toj teškoj situaciji biskupi ohrabruju sve katolike u zauzetosti za ostvarenje osnovnih ljudskih prava i sloboda. Potreseni tragičnim napadom SAD-a i njihovih saveznika na Irak, biskupi izražavaju svoju solidarnost s nevinim žrtvama i zabrinutost za posljedice u međunarodnim odnosima, te zajedno sa Svetim Ocem, ponovno pozivaju sve vjernike na molitvu za mir u svijetu.

Još početkom ožujka predsjednik BK BiH banjalučki biskup Franjo Komarica najavio je u svojoj korizmenoj poslanici Papin pohod i proglašenje Ivana Merza blaženim. Časni sluga Božji, i uskoro naš blaženik, Ivan Merz uspio je postići cilj za koji je stvoren i on i svaki drugi čovjek, a to je "nepodijeljeno i vječno posjedovanje Presvetog Srca Isusova", to jest život vječni! Pokažimo stoga i mi sa svoje strane, kako pojedinačno tako i kao biskupijska zajednica, i vjernom Božjem sluzi Ivanu Merzu i Svetom Ocu, da smo zahvalni za sve poticaje Duha Svetog koje smo i preko njih dobili za našu duhovnu izgradnju - poručio je, između ostalog, biskup Komarica.

U Hrvatskoj je nužno potrebno, nakon uspostave biskupijskih obiteljskih ureda, odnosno vijeća, prema uputama iznesenim u Direktoriju za obiteljski pastoral, kojega su biskupi usvojili prošle godine, pristupiti i izradi sustavnoga nacionalnog plana za rad na području obiteljskog pastorala. Upozorio je to na sastanku Vijeća HBK za obitelj, održanom 6. ožujka u Zagrebu, predsjednik tog Vijeća krčki biskup Valter Župan. Govoreći o tome kako je spomenuti vidik pastorala jedan od najzahtjevnijih, ali istovremeno i jedan od najmanje shvaćenih vidika, biskup Župan je sve biskupijske povjerenike pozvao na veliku poniznost i ustrajnost u radu. Naime, vidljiva je velika deklarativna podrška hrvatske javnosti kada je riječ o braku, obitelji i životu, ali same statistike govore sasvim suprotno, što potvrđuje činjenicu da današnji čovjek svoje spoznaje teško provodi u djelo, tj. u konkretni život. Iz toga se, prema riječima biskupa Župana, može zaključiti kako je nužno potrebno hitno raditi s mladima i sa samim obiteljima, kako bi se prišlo sustavnom suzbijanju negativnih posljedica površnog shvaćanja obitelji, braka i života.

Na Cvjetnicu ove godine, prigodom 750. obljetnice smrti sv. Klare Asiške (1193-1253), utemeljiteljice Reda sestara klarisa, bit će proglašena Jubilarna godina sv. Klare (1253-2003), koja će trajati do Cvjetnice 2004. godine. Blagdan Cvjetnice izabran je kao spomen na dan u koji je Klara ostavila "ovaj svijet", da bi se potpuno posvetila Gospodinu.

Iako je sv. Klara davno živjela ona i dalje - po svojoj karizmi - živi u svojim duhovnim kćerima. Ona je još uvijek slava vojujuće Crkve, koju je proslavila svojim životom i djelima, mirisom svoje svetosti, razbijajući - kako je napisao papa Aleksandar IV. - kroz 40 godina "alabastrenu posudu svoga tijela", žrtvu svoga života i mučeništva.

Potaknuta primjerom sv. Franje i ona, plemkinja, potajno u noći, izlazeći kroz "vrata smrti", ostavlja svoj raskošni dvorac, odriče se svih djevojačkih snova i planova o sretnoj zemaljskoj budućnosti te grli križ, Raspetoga, da bi uronila u Uskrsloga, želeći sva biti svojina Kristova.

Neka i ovaj Klarin jubilej bude povod za bolje upoznavanje njezina duhovnog lika, da snagom Kristove ljubavi i Klarine karizme od svoga naroda odstranimo mnoge pogibelji duše i tijela. Neka Svetica pomogne našem naraštaju da svoje snage stavi u službu brata čovjeka - u službu ljubavi.

Uz nastavak rada na prošlogodišnjim brojnim projektima, Hrvatski će Caritas ove godine započeti kampanju protiv ovisnosti o alkoholu i drogama. Ciljevi te kampanje su ukazivanje na razmjere problema širenja ovisnosti o alkoholu i o drogama, s posebnim naglaskom na ovisnost o alkoholu, kojima se društvo malo bavi, potom edukacija javnosti o razmjerima i štetnosti ovisnosti, prevencija ovisnosti te liječenje kroz karitativne/crkvene institucije te poticanje javnih rasprava i zakonskih inicijativa u području prevencije i liječenja ovisnosti. Za ljeto je predviđena ljetna škola Caritasa za mlade u suradnji s Vijećem za mlade HBK, a svrha joj je promjena mentaliteta nesolidarnosti, izoliranosti, pasivnosti i beznađa - u solidarnost, okupljanje, aktivnost i vedrije gledanje na budućnost društva. U 2003. godini predviđene su i intenzivne pripreme i početak rada na Programu upravljanja i vođenja crkvenih i neprofitnih institucija.