Prije molitve Anđeoskog pozdravljenja, 28. rujna, papa Ivan Pavao II. sazvao je za 21. listopada konzistorij te je najavio da će tom prigodom proglasiti 31 novog kardinala, a među njima je i zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Ime jednoga od njih je zadržao "in pectore" (tajno). Od 30 novih kardinala njih 7 dolazi iz Rimske kurije, 19 iz raznih nadbiskupija, a četvorica su zaslužni svećenici i redovnici. Kardinalski zbor tako će brojiti 194 kardinala, čija se imena znaju, odnosno ukupno 195 kardinala.

U izjavi za Informativnu katoličku agenciju novoimenovani kardinal mons. Bozanić istaknuo je: "U toj odluci Svetoga Oca prepoznajem još jedan veliki znak njegove ljubavi i privrženosti hrvatskom narodu i Crkvi u Hrvata, što smo tako neposredno doživjeli i za njegova nedavnog apostolskog pohoda Hrvatskoj. Ovo odlikovanje smatram darom koji Ivan Pavao II. preko mene daje svim biskupima Hrvatske, stoga iz ruku našega Svetog Oca primam ga u zajedništvu s braćom u Episkopatu.

Tu odluku Ivana Pavla II. shvaćam i kao posebno priznanje svetoj baštini Zagrebačke nadbiskupije. Sa zahvalnošću i najvećim poštovanjem mislim u ovom trenutku na svoje prethodnike: na blagopokojne kardinale Franju Kuharića i Franju Šepera, te na blaženog kardinala Alojzija Stepinca. Njihov život i svjedočenje ljubavi prema Bogu, Crkvi i svom hrvatskom narodu ostaju trajni uzori i nadahnuće i za moju službu u Crkvi i mojem hrvatskom narodu iz kojega sam nikao.

Kardinalsko odlikovanje nosi novu odgovornost. Stoga odsada još više svoju biskupsku službu stavljam u ruke Božje providnosti i pod nebesku zaštitu Blažene Djevice Marije, Majke Crkve i mojih blaženih prethodnika na zagrebačkoj stolici: Augustina Kažotića i Alojzija Stepinca."

Od 6. do 9. studenog HBK organizira nacionalno hodočašće hrvatskih katolika u Rim, a cilj mu je zahvaliti Papi za sve što je učinio za nas, čestitati mu 25. obljetnicu papinske službe te učvrstiti vjeru i crkveno i nacionalno jedinstvo.

Predsjednik Odbora za organizaciju hodočašća, riječki nadbiskup Ivan Devčić, najavio je da će hodočašće imati tri zajedničke točke: misu u bazilici Sv. Marija Velika (7. studenoga prije podne), a idućega dana (8. studenoga u 9 sati) bit će misno slavlje u bazilici Sv. Petra, nakon čega slijedi svečana audijencija kod Svetoga Oca (u 11.30 sati u auli za audijencije).

Geslo hodočašća je "Učvrstimo vjeru, crkveno i narodno zajedništvo!" Ovo je prvo nacionalno hodočašće u Vječni grad od osamostaljenja Hrvatske, a moglo bi okupiti najmanje 5.000 hodočasnika. Na hodočašću će, uz zajednički dio programa, svaka biskupija imati i vlastiti dio programa.

U organizaciji Nacionalnoga katehetskog ureda HBK, Komisije za trajnu katehetsku formaciju i Povjerenstva za župnu katehezu, u suradnji sa Zavodom za unapređivanje školstva Ministarstva prosvjete i športa, u župi sv. Antuna Padovanskoga na zagrebačkom Svetom Duhu 19. i 20. rujna održana je Katehetska škola za župnu katehezu na temu "(Ne)mogućnost ostvarivanja dokumenta HBK Župna kateheza u obnovi župne zajednice - plan i program". Na susretu se raspravljalo o pitanjima kamo se ide sa župnom katehezom, što je s ostvarenjem dokumenta HBK Plan i program župne kateheze, te tko može biti katehet.

U pozdravnoj riječi predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju, đakovački i srijemski biskup Marin Srakić, rekao je da, ako želimo sačuvati visok postotak pohađanja vjeronauka u školi, moramo raditi u župi. Nakon njega sudionike skupa pozdravili su provincijal franjevaca konventualaca fra Ilija Miškić, predstojnik NKU HBK dr. Ivica Pažin, a pročitan je i pozdravni brzojav splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića. Prvo izlaganje o provedbi dokumenta HBK "Župna kateheza u obnovi župne zajednice - plan i program", na temelju rezultata upitnika imao je mr. fra Žarko Relota. Nakon njega je dr. fra Ivan Karlić govorio o kriteriju upotrebe biblijskih tekstova u župnoj katehezi, dok je dr. Milan Šimunović govorio o projektu priručnika za obiteljski pastoral/katehezu. Na susretu je održan i okrugli stol na kojemu je raspravljano o razlozima zastoja župne kateheze.

Članovi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine u Travniku su 9. rujna održali svoje izvanredno zasjedanje. Povod za zasjedanje bili su "administrativni, politički i drugi pritisci predstavnika međunarodne zajednice na politička i prosvjetna tijela hrvatskoga naroda u BiH s obzirom na stvaranje obrazovnog sustava, na uporabu jezika i pisma u tom sustavu, posebno na sadašnji asimilacijski program 'administrativnog ujedinjenja dviju škola pod jednim krovom'".

Biskupi BiH razumiju potrebu za zdravom školskom reformom u skladu s europskim standardima, ali ne razumiju i ne prihvaćaju da ta reforma bude instrumentom zatiranja identiteta mladih naraštaja hrvatskoga naroda. Biskupi stoga dižu svoj glas u obrani temeljnih ljudskih prava i građanskih sloboda svakog čovjeka i naroda ističući kako smatraju "da se samo tako ispravno poštuju međunarodne konvencije i o pravima djece i roditelja".

Predstavnici Hrvatskoga Caritasa i Franjevačkog instituta za kulturu mira uručili su 8. rujna predsjedniku Vlade Ivici Račanu peticiju s 300.000 potpisa hrvatskih građana čija je svrha poticanje promjene zakona o radu trgovina nedjeljom. U svojstvu predsjednika Hrvatskog Caritasa i potpredsjednika Hrvatske biskupske konferencije peticiju je uručio zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, a na susretu u Vladi bili su nazočni i ravnatelji Hrvatskog Caritasa prof. Mario Bebić i Franjevačkog instituta za kulturu mira fra Bože Vuleta. Nadbiskup Prenđa izvijestio je hrvatskog premijera i suradnike kako su tom akcijom htjeli animirati zakonodavnu vlast, uz zahtjev da se u primjeni zakona promjene stanovite neodređenosti koje se odnose na institut rada nedjeljom.

Stav je Vlade da treba destimulirati rad nedjeljom, a ne ga zabraniti, rekao je na susretu premijer Račan, istaknuvši kako, pored postojećih, u tu svrhu treba razmotriti i dodatne mjere za destimuliranje rada nedjeljom. Destimulirati rad nedjeljom moguće je rigoroznim poštivanjem zakona i kontrolom, sankcioniranjem poslodavaca koji krše zakon, no odredbe zakona neće ništa značiti dok se ne primjene u praksi, zaključile su obje strane.

"Na ovome povijesnom mjestu na Udbini na neki se način križaju i povezuju kršćanske baštine kontinentalne Hrvatske s kršćanskom baštinom dalmatinske i primorsko-istarske Hrvatske", rekao je predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Josip Bozanić 9. rujna, pozdravljajući oko 3.000 nazočnih vjernika, brojne hrvatske nadbiskupe i biskupe, predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka Tomčića, te predstavnike političkih stranaka, Hrvatske vojske i ostalih društvenih znanstvenih i kulturnih institucija, na misi o 510. obljetnici obilježavanja Krbavske bitke na Udbini. Zahvalivši inicijatorima proslave, a osobito biskupu gospićko-senjskom Mili Bogoviću, predsjednik HBK podupro je suradnju crkvenih i građanskih vlasti u radu na podizanju crkve hrvatskih mučenika u Udbini.

U propovijedi biskup Bogović rekao je kako darivanje života za druge sve do križa i mučeništva treba osobito častiti, na što katolike poziva i Sveti Otac tražeći od njih da popišu svoje mučenike. Ne želeći ulaziti u pojedinosti povijesne bitke na Krbavskom polju, upravo 9. rujna 1493., koja je dovela do najveće tragedije u povijesti hrvatskog naroda, biskup je zahvalio tim brojnim domoljubima na njihovoj žrtvi te upozorio da i današnja generacija treba učiti od njih kako se radi i živi za one koji će doći. "U novu crkvu na Udbini nećemo ugrađivati neprijateljstvo ni prema kome. Mi želimo izgraditi crkvu na čast svih onih koji su znali živjeti i umrijeti zato da bi se ovdje nastavio život u miru i sigurnosti; u miru i slobodi za sve one koji ovdje žive ili će živjeti, za Hrvate i Srbe, za katolike i pravoslavce, vjernike i nevjernike", zaključio je biskup Bogović svoju propovijed.

Potom je riječki metropolit Ivan Devčić predao predvoditelju slavlja nadbiskupu Bozaniću temeljni kamen izvađen iz negdašnje katedrale Sv. Jakova u Krbavi. Kamen je blagoslovio papa Ivan Pavao II. 8. lipnja u Rijeci, a bit će ugrađen u crkvu hrvatskih mučenika u Udbini.

Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić istaknuo je važnost činjenice što su Hrvatska biskupska konferencija i Hrvatski sabor zajedno odlučili podići crkvu hrvatskih mučenika na Udbini te je uputio poziv svima koji mogu da se uključe u ostvarenje toga pothvata.

U Franjevačkom samostanu Petrićevac kod Banje Luke 29. i 30. kolovoza održani su Peti redovnički dani BiH na kojima je sudjelovalo oko 160 redovnika i redovnica. Organizator Redovničkih dana bila je Konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica BiH čiji je predsjednik fra Mijo Džolan, provincijal Bosne Srebrene. Biskup Komarica, biskup domaćin susreta, izrazio je radost što se ovogodišnji Redovnički dani BiH održavaju u Banjoj Luci, u gradu prvog blaženika iz BiH, blaženog Ivana Merza. Zahvalio je redovnicima i redovnicama za njihov mnogovrsni doprinos u Banjolučkoj biskupiji, ali i cijeloj metropoliji, te ih pozvao da otkrivaju i prihvaćaju svoju ulogu u Crkvi. U ime braće i sestara iz Hrvatske prisutne je pozdravio fra Nikola Vukoja, izaslanik HKVRP.

Prvo predavanje na ovogodišnjem susretu održao je dr. fra Ante Vučković, profesor na KBF-u u Splitu. Govoreći o temi "Redovništvo i vrijeme", fra Ante je posebno istaknuo da redovništvo nije bijeg od svijeta niti bijeg od vremena. Ono živi u konkretnom vremenu, što znači da živo osjeća probleme svoga vremena i nudi na njih odgovore na autentičan način. Tajnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve iz Zagreba mr. Gordan Črpić govorio je o temi "Uloga i odgovornost redovništva u novim sociološkim okvirima". 30. kolovoza održana su tri predavanja o novim hrvatskim blaženicima i o njihovu značenju za redovničko poslanje. Dr. Božidar Nagy predstavio je život blaženog Ivana Merza. S. Emila Barbarić govorila je o životu i djelu blažene Marije Propetog Isusa Petković, a s. Marija Pavić ukratko je predstavila sv. Mariju de Mattias.

Ovogodišnji Redovnički dani u BiH završeni su misom koju je u banjolučkoj katedrali Sv. Bonaventure predvodio kardinal Vinko Puljić.