Često se i u našoj javnosti govori o ulozi koju mediji imaju u životu svakog pojedinca, kao i o njihovu utjecaju na javno mnijenje i na cijelo društvo. Brojni prikupljeni podaci o navikama korisnika medija, istraživanja i analize potvrđuju da sredstva društvenog komuniciranja i te kako utječu na ponašanje građana i na formiranje njihovih stavova o pojedinim, pa i o onim životnim, pitanjima. Mediji imaju važnu ulogu i u promicanju općeljudskih vrijednosti, ali u mogućnosti su te iste vrijednosti prilično lako uzdrmati ili poremetiti njihov raspored na ljestvici prioriteta. Sve to najviše vrijedi za televiziju, koja je bila i ostala najutjecajnije sredstvo društvenog komuniciranja. U tom pogledu svakoj obitelji dobro je došla Papina poruka za Dan sredstava društvenog komuniciranja koja govori upravo o pozitivnim i o negativnim učincima (ne)savjesnog korištenja svim modernim sredstvima komuniciranja, na osobit način televizijom.

Uloga samih katoličkih medija, pa i onih elektroničkih, koji u Hrvatskoj djeluju tek desetak godina, još uvijek je prilično mala. Unatoč brojnim medijima (osobito tiskanim) i unatoč svesrdnom nastojanju katoličkih novinara da se i njihov glas čuje u javnosti, ne može se reći da uspjeha na tom širokom polju djelovanja ima dovoljno. Društvo, iako većinski kršćansko, kao da je zatvoreno za sve poticaje i pozive crkvenog vodstva. Većina vjernika ravnodušno promatra i one pojave koje su u potpunoj suprotnosti s Kristovim naukom, a pretpostavljamo i s njihovom savješću. Ipak, ima i onih medijskih djelatnika koji svojim radom, pa i kroz emisije i rubrike zabavnog sadržaja, uspijevaju u široj javnosti promicati ideje i vrijednosti koje su dobro usklađene s Kristovim evanđeljem. Njima, a i svim drugim novinarima, bilo da rade u crkvenim ili u društvenim medijima, upućujemo riječi ohrabrenja i potičemo ih na dosljedno zauzimanje za opće dobro cijeloga društva.

Uz Svjetski dan bolesnika, koji Crkva slavi 11. veljače, na blagdan Gospe Lurdske, u mislima i u molitvama prisjećamo se svih koji skupa s Kristom nose svoj teški, ali i spasonosni, križ bolesti. Papa im u svojoj poruci za njihov Dan govori: "U Lurdu nije teško shvatiti jedinstveno sudioništvo Majke Božje u spasenjskoj ulozi Kristovoj. Čudo Bezgrešnoga začeća podsjeća vjernike na jednu temeljnu istinu: spasenje se može postići samo poučljivim sudioništvom u naumu Oca, koji je htio otkupiti svijet po smrti i uskrsnuću svoga jedinorođenoga Sina. Po krštenju vjernik je uključen u taj spasenjski naum te je oslobođen od Istočnoga grijeha. Bolest i smrt, iako i dalje ostaju dio zemaljskoga postojanja, ipak gube svoj negativni smisao. U svjetlu vjere, tjelesna smrt, pobijeđena onom Kristovom (usp. Rim 6, 4), postaje obavezni prijelaz u puninu besmrtnoga života."