Pred protuljudskom i protukršćanskom pojavom terorizma trebamo i dalje moliti i raditi za bolji svijet, rekao je vatikanski državni tajnik kardinal Angelo Sodano tijekom svečane mise koju je 26. ožujka služio u rimskoj bazilici Svete Marije Velike, za žrtve atentata koji su 11. ožujka izvršeni u Madridu.

Misu zadušnicu su organizirala španjolska veleposlanstva pri Svetoj Stolici, u Republici Italiji i Suverenome viteškom malteškom redu, a uz brojne članove Diplomatskog zbora pri Svetoj Stolici, nazočni su bili i predstavnici talijanskih vlasti. Ni pred pojavom terorizma mi kršćani ne smijemo biti pesimisti, jer nam to vjera brani - doista, nakon Velikoga petka dolazi Uskrs - rekao je u propovjedi kardinal Sodano. Istodobno, pouzdanje u Boga ne oslobađa nas osobne obveze zalaganja kako bi se uklonila zla koja pogađaju naše društvo, istaknuo je kardinal.

Na dramatične posljedice atentata u Španjolskoj osvrnuo se u svom nedjeljnom nagovoru vjernicima i papa Ivan Pavao II., oštro ih osudivši kao neodgovorne i strašne kriminalne pothvate. Još je jednom pozvao vjernike da se mole za žrtve, a rodbini i cijelom španjolskom narodu izrazio je sućut i obećao svoje molitve, primijetivši kako su narodi cijelog svijeta, a posebno politički europski krugovi, pokazali svoju solidarnost s tom teško pogođenom zemljom. Samo na temelju zajedničkoga doprinosa svih zdravih snaga ovoga kontinenta možemo gledati naprijed s pouzdanjem te se nadati boljoj budućnosti. Osobito oni koji vjeruju u Boga, Stvoritelja i Oca svih ljudi, moraju se osjetiti pozvanima da rade na izgradnji bratskijega i solidarnoga svijeta, bez obzira na teškoće te prepreke koje se mogu susresti na tome obaveznom i neodgodivom putu, poručio je Sveti Otac.

Sveta Stolica pridružila se međunarodnoj zajednici u osudi tog čina nasilja koji se ne može opravdati ni u jednoj pravnoj državi - izjavio je ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice Joaquin Navarro-Valls u povodu ubojstva šeika Ahmeda Yassina, duhovnoga vođe pokreta Hammas. Istaknuto je kako su stavovi Svete Stolice oko izraelsko-palestinskog sukoba jasno izneseni u riječima pape Ivana Pavla II. 12. siječnja, u prigodi susreta s predstavnicima diplomatskog zbora. Sveti je Otac tada upozorio vođe oba naroda kako terorizam, odmazde, ponižavanja protivnika i neprijateljska promidžba ne vode nikamo. Jedino poštivanje legitimnih težnji obiju strana, povratak pregovaračkom stolu uz konkretan doprinos međunarodne zajednice može dovesti do početka razrješavanja problema, rekao je tom prigodom Papa.

Papa Ivan Pavao II. proglasio je 21. ožujka četiri nova blaženika - Talijane: svećenika Luigia Talamona i Mariju Candidu od Euharistije, te dvije Španjolke: Matildu del Sagrado Coracon Telles Robles i Piedadu dela Cruz Ortis Real.

"Ljubav je jača od mržnje i smrti" istaknuo je Sveti Otac, dodajući kako su novi blaženici, osnivatelji ili pripadnici redovničkih zajednica, koji su živjeli u 19. i 20. stoljeću, "svjedoci Božje providnosti, koja nas ljubi i koja prati hod čovječanstva". Novi blaženici, kaže Papa, koji su u sebi samima iskusili kako je istinito da se životom u Kristu postaje novo stvorenje, daju i nama naslutiti što znači rajska radost, te postaju za svakog vjernika svjedoci utješne nade.

Dosadašnji apostolski nuncij u Ukrajini, nadbiskup Nikola Eterović, preuzeo je 24. ožujka u Vatikanu službu generalnog tajnika Sinode biskupa. Prije odlaska iz Ukrajine, 22. ožujka, ukrajinski mu je predsjednik Leonid Kučma predao visoko odličje ukrajinske Vlade za napore oko uspostave dijaloga među vjerskim i društvenim zajednicama u toj zemlji. Predsjednik Kučma istoga je dana potpisao dekret o povratu rimokatoličkoj Crkvi crkve Sv. Nikole u Kijevu, koju je Staljin dodijelio tamošnjoj pravoslavnoj zajednici. Nadbiskup Eterović službu apostolskog nuncija u Ukrajini obnašao je od svibnja 1999. godine.

Na posebnoj svečanosti u Klementinskoj dvorani u Vatikanu papa Ivan Pavao II. primio je 24. ožujka međunarodnu nagradu "Karlo Veliki", koju mu je dodijelio njemački grad Aachen. Riječ je o priznanju kojim se Svetom Ocu želi zahvaliti na zalaganju za jedinstvo europskih naroda na temelju vrednota ukorijenjenih u ljudskoj prirodi, a koje kršćanstvo djelotvorno promiče.

Primajući nagradu, Sveti je Otac napomenuo kako misli na Europu u kojoj se jedinstvo temelji na pravoj slobodi, jer bez nje nema odgovornosti ni pred Bogom, ni pred ljudima. "Mislim na Europu koja je ujedinjena zahvaljujući zalaganju mladeži. Ali, kako se može roditi mladi naraštaj otvoren istini, ljepoti, plemenitosti i onome što je dostojno žrtve, ako se obitelj u Europi više ne pokazuje kao ustanova otvorena životu i nesebičnoj ljubavi?", zapitao se Papa i istaknuo kako u Europi, koju zamišlja, kršćanski političari u svim zemljama trebaju djelovati uzimajući u obzir ljudska bogatstava koja vjera nosi sa sobom i zalagati se kako bi te vrednote donijele ploda. Oni se trebaju staviti u službu svih "kako bi se stvorila Europa za čovjeka, nad kojom će sjati Božje lice. To je san koji nosim u srcu", zaključio je Papa.

Novu knjigu pape Ivana Pavla II. "Ustanite, idemo!", koju će 18. svibnja objaviti jedna od najpoznatijih talijanskih izdavačkih kuća Mondadori, predstavili su 25. ožujka u Vatikanu ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice Joacquin Navario Valls i direktor te izdavačke kuće Maurizio Costa.

U knjizi, napisanoj većim djelom protekle godine u Castel Gandolfu, Papa opisuje svoje pastoralno i ljudsko iskustvo u tijeku obnašanja biskupske službe u Krakovu, koje je započelo mukotrpnim osjećajima neizvjesnosti i bojazni. Papa ne opisuje pojedinosti svog djelovanja kronološkim slijedom, već slijedom osobnih razmišljanja, koja su često popraćena i humorističnim pripovijedanjem o biskupskoj službi.

Riječ je o drugoj Papinoj autobiografskoj knjizi. Ivan Pavao II. objavio je 1996. knjigu "Dar i služba", u kojoj je opisao svoje djetinjstvo i svećenički poziv. U drugome autobiografskom djelu nastoji, kako sam kaže u uvodu, "rasvijetliti izvor svog poziva i biskupske službe". Prihod od autorskih prava Sveti je Otac, kao i do sada, namijenio u dobrotvorne svrhe.

"U odnosu na duhovna očekivanja nove slobode u Europi" bila je tema europskog susreta Međunarodne udruge katoličkih novinara (UCIP), održanog od 15. do 21. ožujka kod Budimpešte.

Temeljno je predavanje održao rektor sveučilišta "Sapientia" Laszlo Lukacs, koji se posebno osvrnuo na nadu i zabrinutost u "dobrom novom svijetu", u post-komunističkom sustavu, i iznio takozvani "mađarski model" za uključivanje u Europsku uniju. Primijetio je kako u Mađarskoj na deset milijuna stanovnika djeluje oko 2.000 katoličkih medija, čija je razina dosta niska te ne uspijevaju dati narodu pravo usmjerenje. Glavni urednik Katoličkog dnevnika La Croix, François Ernenwein, i direktor poljske katoličke izdavačke kuće "Znak", Henryk Wosniakowski, osvrnuli su se na političku dimenziju Europe. Predstavljena su dva različita temeljna poimanja novoga europskog sustava: njemačko-francuski i poljsko-španjolski sa svim pozitivnim i negativnim sastavnicama. Posebna je pozornost posvećena duhovnim vrednotama Europe, o kojima je govorio francuski stručnjak Pierre Brechon, koji predaje na Europskom političkom institutu u Grenoblu. Istaknuo je, kako će ujedinjenija i neovisnija Europa brže i bolje izgraditi svoju budućnost. Na skupu UCIP-a u Budimpešti zaključeno je kako katolički novinari koji su i u prošlosti pridonosili dosadašnjoj izgradnji Europe, moraju i dalje doprinositi izgradnji njezine budućnosti. Hrvatsko društvo katoličkih novinara na skupu su predstavljali Aldo Sinković i Marko Puškarić.

Umirovljeni bečki nadbiskup kardinal Franz Koenig umro je 13. ožujka, u 99. godini života.

Kardinal Koenig bio je najomiljeniji austrijski biskup, a u tijeku tri desetljeća na čelu Bečke nadbiskupije obnovio je mjesnu Crkvu te je približio Crkvi u svijetu. Nakon sudjelovanja na Drugome vatikanskom koncilu, zauzimao se za dijalog vjere i znanosti, te rimske s istočnim Crkvama. Utemeljitelj je i katoličke ekumenske zaklade "Pro Oriente", koja je posebno zaslužna za približavanje katoličke i armenskih Crkava. Premda poznat kao vrhunski teolog, ostao je ponajprije dušobrižnik. Umirovljeni bečki nadbiskup poznat je i kao dugogodišnji prijatelj Hrvatske.

Franz Koenig rođen je 3. kolovoza 1905. Studij filozofije i teologije pohađao je od 1927. na Gregorijani u Rimu, gdje je 1930. promaknut u doktora filozofije, a 29. listopada 1933. u Rimu je zaređen za svećenika. Od 1938. bio je dušobrižnik mladeži u biskupiji St. Poelten, predavao vjeronauk i bavio se istraživanjem staroiranske religije. Papa Pio XII. imenovao ga je 1952. biskupom koadjutorom biskupije St. Poelten, 17. lipnja 1956. imenovan je bečkim nadbiskupom, a 15. prosinca 1958. papa Ivan XXIII. uvrstio ga je u Kardinalski zbor. Poznat je i kao sudionik Drugoga vatikanskog koncila, te mu se pripisuju najveće zasluge za objavljivanje koncilskoga dekreta "Nostra Aetate" iz 1965., koji govori o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama. Papa Pavao VI. imenovao ga je 1965. predstojnikom novoutemeljenog Tajništva za nevjerujuće, a u toj je službi ostao do 1981.

Posljednji ispraćaj kardinala Koeniga bio je 27. ožujka u Beču, a na njemu su sudjelovali brojni europski kardinali, nadbiskupi, biskupi, svećenici i uglednici iz crkvenoga i političkoga života, te predstavnici pravoslavne i protestantskih Crkava. Pogrebne obrede i misu zadušnicu predvodio je osobni Papin izaslanik, kardinal Joseph Ratzinger, dekan Kolegija kardinala.