Komisija Justitia et Pax Biskupske Konferencije Bosne i Hercegovine usvojila je Deklaraciju u povodu 10. obljetnice pokolja u Srebrenici pod naslovom: "Ne preći preko Srebrenice i potrebe za pravdom, mirom i sigurnošću u Bosni i Hercegovini". U deklaraciji se poziva odgovorne vlade u svijetu da učine potrebne korake kako bi se osumnjičeni za ratne zločine u Srebrenici izveli pred lice pravde, te se ujedno skreće pozornost na aktualno stanje u BiH. "Nepravedne Daytonske granice ozakonile su neprihvatljivo i nemoralno etničko čišćenje izvršeno brutalnom silom jačega u Bosne i Hercegovine i onemogućile demokratski razvoj ove zemlje. Očito je da mir u BiH ni izdaleka nije postignut, dijelom i zbog pogrešaka i nepravdi učinjenih u Daytonu" - piše između ostalog. Komisija Justitia et Pax upozorava stoga kako BiH treba političko uređenje koje će jamčiti pravdu, jednaka prava i sigurnost svim njezinim građanima i narodima. Osim toga, potrebno je pokretanje ekonomskog i socijalnog razvoja cijele zemlje. "Svaki od spomenutih napora treba biti u službi procesa pravednoga mira i trajnoga pomirenja" - napominje se, a "taj proces će biti uspješan samo uz jamstvo okvira za političku, socijalnu i ekonomsku pravdu koji će biti mnogo stabilniji od onoga kako je zacrtan u Daytonskom sporazumu".

Svečanim bogoslužjem u bazilici Sv. Ivana Lateranskog, 28. lipnja, službeno je otvoren dijecezanski postupak za preispitivanje života, kreposti i glasa svetosti pape Ivana Pavla II., što je prvi čin u postupku za njegovim proglašenjem blaženim i svetim. Vikar za Rimsku biskupiju kardinal Camillo Ruini na toj je svečanosti istaknuo: "Svim srcem molimo Gospodina da postupak za proglašenje blaženim i svetim, koji započinje večeras, bude što prije dovršen. Brojna svjedočanstva koja nam neprestano pristižu o svetosti života pokojnog pape i o milostima koje su isprošene po njegovu zagovoru potkrepljuju tu našu molitvu". Postupak za proglašenje blaženim i svetim pape Ivana Pavla II. započeo je nepuna tri mjeseca nakon njegove smrti, što je apsolutni rekord u povijesti Crkve.

U cilju što bržega i djelotvornijeg prikupljanja dokumentacije vezane uz čuda koja su se dogodila po zagovoru sluge Božjega Karola Wojtyle, Rimski je vikarijat aktivirao posebnu adresu elektroničke pošte. Ona glasi: Postulazione.GiovanniPaoloII@VicariatusUrbis.org. Adresa je otvorena prije mjesec dana i na nju svakodnevno iz cijeloga svijeta pristižu stotine e-mail poruka koje javljaju o novim čudima. Istog je dana otvorena i web stranica Postulature za proglašenje blaženim i svetim sluge Božjega Ivana Pavla II. Adresa web stranice glasi: www.BeatificazioneGiovanniPaoloII.org. Samo u prvom tjednu svog postojanja službenu web stranicu Postulature za proglašenje blaženim i svetim Ivana Pavla II. posjetilo je rekordnih 67.000 korisnika Interneta iz 147 zemalja svijeta. Uz to postulatoru kauze za proglašenje blaženim i svetim Ivana Pavla II. mons. Slawomiru Oderu nastavljaju pristizati na stotine e-mail poruka iz cijeloga svijeta. Riječ je o zaista jedinstvenom rekordu koji se može zahvaliti i činjenici da su na tisuće novina, televizijskih i radijskih postaja te Internet stranica iz cijeloga svijeta objavile vijest o otvaranju te stranice. Sve to, kako ističe mons. Oder, potvrđuje ljubav i zanimanje koje su vjernici iz čitavoga svijeta osjećali i još uvijek osjećaju prema tom velikom papi.

Podsjećamo, papa Benedikt XVI. je na blagdan Gospe Fatimske 13. svibnja ove godine dao dopuštenje da se ubrza postupak za proglašenje blaženim i svetim pape Ivana Pavla II., ukinuvši tako odredbu prema kojoj je, da bi se otpočela kauza, potrebno proći pet godina od smrti nekoga sluge Božjeg.

Povećati i poboljšati kakvoću pomoći za međunarodni razvoj; promicati sustav međunarodne trgovine usredotočen na ljudski razvoj; usvojiti uzore razvoja utemeljene na solidarnosti i održivosti; pronaći konačno rješenje vanjskoga duga; stvoriti međunarodne ustanove koje podržavaju rast naroda - to su ključne točke otvorenoga pisma koje su europski, afrički, azijski, oceanski te američki isusovci uputili državnicima na Summitu G8, koji su se našli početkom srpnja u Edinburghu.

Redovnici u svom apelu, čiji je sadržaj prenio Radio Vatikan, ističu važnost održivog razvoja za "sve zajednice koje žive u siromaštvu i koje su ostale bez svojih temeljnih prava". Državnike potiču da pretvore riječi u djela, jer su "u pitanju ljudska prava tolikih osoba i, u vezi s njima, dostojanstvo cijeloga ljudskog roda".

Papa Benedikt XVI. uputio je poruku nadbiskupu Edinburgha kardinalnu Keithu Patricku O'Brienu u povodu skupa Make Poverty History rally (Neka siromaštvo postane prošlost) koji je održan u pripravi za Summit skupine G8. Papa u svojoj poruci ističe da bi ljudi iz najbogatijih zemalja trebali biti spremni prihvatiti teret smanjenja dugova najzaduženijim siromašnim zemljama te potaknuti svoje vođe da ispune dana obećanja oko smanjenja broja siromašnih u svijetu, posebno u Africi, do 2015. godine. Na kraju svoje poruke Sveti je Otac izrazio goruću želju da "bič globalnog siromaštva jednoga dana bude prepušten prošlosti".

U dvorani Ivana Pavla II. Tiskovnog ureda Svete Stolice održana je konferencija za tisak na kojoj je predstavljen radni dokument XI. redovnog općeg zasjedanja Biskupske sinode, koja će se održati u Vatikanu od 2. do 23. listopada ove godine, na temu "Euharistija - izvor i vrhunac života i poslanja Crkve". Jedna od prvih odluka pape Benedikta XVI. nakon što je izabran za Petrova nasljednika odnosila se upravo na Biskupsku sinodu. Već dan nakon izbora za papu, 20. travnja ove godine, iznoseći program svoje papinske službe, Papa je među svoje predstojeće zadaće naveo proslavu Biskupske sinode u listopadu ove godine, ističući da će to biti snažan trenutak godine posvećene Euharistiji. Novi Papa je uveo i neke novosti u sam tijek sinodskog zasjedanja. Jedna od njih je ta da će svaki sinodski otac na zasjedanju moći govorit 6 minuta, a ne 8, kao što je bilo do sada. Razlog tome treba tražiti u skraćivanju trajanja Biskupske sinode s četiri na tri tjedna, dok broj biskupa ostaje nepromijenjen - 250. Ipak glavni je razlog tome smanjenju to što će svakog dana od 18 do 19 sati, nakon općeg zasjedanja, biti prilike za slobodne istupe, što će omogućiti sudionicima Sinode da traže informacija od sinodskih otaca koji su toga dana održali svoja izlaganja. Rasprave na sinodi će se moći voditi na 5 službenih jezika: talijanskom, francuskom, engleskom, španjolskom i njemačkom.

Na Sinodi će sudjelovati po četiri biskupa biskupskih konferencija koje broje više od 100 biskupa, po tri biskupa iz biskupskih konferencija koje broje od 51 do 100 biskupa. Biskupske konferencije koje broje od 26 do 50 biskupa imat će dvojicu predstavnika, a one, najmanje, koje broje do 25 biskupa imat će po jednog predstavnika. Unija viših redovničkih poglavara izabrat će 10 predstavnika među višim poglavarima redovničkih zajednica. Uz to na Sinodi će sudjelovati i predstavnici Istočnih katoličkih Crkava te dikasterija Rimske kurije.