Održano izvanredno plenarno zasjedanje HBK

Izvanredno plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije održano je, pod predsjedanjem kardinala Josipa Bozanića, 2. ožujka, u Zagrebu. Razgovaralo se o pripremama koje su obavljene za pohod ad limina u Rimu od 3. do 11. srpnja, o Svjetskom susretu obitelji koji će se održati početkom srpnja u Valenciji u Španjolskoj, te o drugim aktualnim pitanjima. U raspravi o prikupljanju materijalnih sredstava u crkvene svrhe, biskupi su istaknuli da treba poštivati odredbe Zakonika kanonskoga prava koji kaže: "… zabranjuje se svakoj privatnoj, bilo fizičkoj bilo pravnoj, osobi bez pisanog dopuštenja vlastitoga ordinarija prikupljati milodare za bilo koju nabožnu ili crkvenu ustanovu ili svrhu". Biskupi su razgovarali i o nekim aspektima funkcioniranja i poslovanja pojedinih ustanova HBK kao i o potrebnim personalnim rješenjima kako bi ustanove što bolje odgovorile svojem crkvenom poslanju i svojoj ulozi u društvu. U tom vidu je Anto Mikić, dosadašnji v. d. glavnoga urednika, imenovan glavnim urednikom Hrvatskoga katoličkoga radija. Raspravljano je i o povratu crkvene imovine oduzete u tijeku jugoslavenske komunističke vladavine te je u tom kontekstu konstatirano da se Ugovor između Svete Stolice i Hrvatske o gospodarskim pitanjima provodi vrlo sporo, odnosno da se neki njegovi dijelovi još nisu počeli provoditi.

Nezavisni hrvatski sindikati, Franjevački institut za kulturu mira, Franjevački svjetovni red, Zelena akcija, Udruga za demokratsko društvo, Dravska liga i Društvo za zaštitu voda i okoliša "Žabac" uputili su Hrvatskom saboru apel za pokretanjem stručne i javne rasprave u svezi Strategije upravljanja vodama. Navedene organizacije i udruge, javlja IKA, još jednom skreću pozornost javnosti na temu oko koje se nisu adekvatno angažirale relevantne državne ustanove.

U Strategiji se, ističe se u apelu, ne navodi rok u kojem bi se trebala provesti, kao ni rokovi za pojedine ciljeve u njoj definirane, niti je prethodno upućena svim relevantnim državnim institucijama na uvid i komentiranje. Nedostatne su, a nužne, i prethodne studije o količinama, kvaliteti i zalihama pitkih voda, kao i studija o socijalnim dimenzijama gospodarenja voda. Strategija nije prilagođena Okvirnoj direktivi o vodama EU, krovnoj legislativi EU za vode. Strategija će otežati cjelokupnu prilagodbu hrvatskog zakonodavstva europskom. "Neophodno je da ovakav dokument prođe proceduru procjene utjecaja na okoliš, s obzirom da dopušta cijeli niz, po okoliš i prirodu štetnih, aktivnosti", kažu potpisnici apela, budući da je Hrvatska potpisnica međunarodne konvencije o Strateškoj procjeni utjecaja na okoliš.

U povodu godišnjeg Hodočašća povjerenja na zemlji, što će se od 28. prosinca 2006. do 1. siječnja 2007. godine održati u Zagrebu, Hrvatsku su posjetili brat Richard i brat Georg iz Taizea. Oni su na prvu korizmenu nedjelju, 5. ožujka, sudjelovali na misnom slavlju koje je u zagrebačkoj župi sv. Obitelji predvodio biskup Vlado Košić. Na kraju misnog slavlja brat Richard istaknuo je glavne smjernice pisma za susret povjerenja na zemlji. Nutarnji mir i vjerovati evanđelju dvije su temeljne poruke o kojima ćemo zajedno promišljati na susretu u Zagrebu. Dopustimo da nas Krist okupi kroz ovaj susret kroz koji ćemo još jednom svjedočiti zajedništvo u hodu s Kristom, pozvao je brat Richard.

U prepunoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu, 4. ožujka Pokret fokolara organizirao je susret pod nazivom "Vapaj koji rađa život", na kojem su sudjelovali fokolari iz cijele Hrvatske. Susret je organiziran zbog produbljivanja prve enciklike pape Benedikta XVI. "Bog je ljubav". Pokret fokolara ima više od 100.000 aktivnih članova i 4.500 pristaša i djeluje u 198 zemalja. Pokret Fokolara - Djelo Marijino u Hrvatsku je stigao šezdesetih godina prošlog stoljeća te broji oko 20.000 fokolara. Posebnost je u tome što se Bogu posvećuju osobe koje su u braku te nastoje drugima naviještati Radosnu vijest. U rad pokreta uključeni su biskupi, 20.000 svećenika, 57.000 redovnica i 20.000 redovnika.

Papa Benedikt XVI. primio je 24. veljače biskupe iz Bosne i Hercegovine koji su boravili u posjetu apostolskim pragovima. Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, zajedno sa sarajevskim pomoćnim biskupom Perom Sudarom, podnio je Papi izvješće o činjenicama, broju katolika, prognanih, o malom broju povratnika, srušenim i obnovljenim crkvenim objektima, o stvarnom stanju u Vrhbosanskoj nadbiskupiji te teškom položaju katolika u BiH. Iz osobnih osvrta i postavljenih pitanja očito je, piše IKA, da Papa i Sveta Stolica pomno prate kako crkvena tako i politička zbivanja u BiH. Papa se zanimao za pravni položaj Katoličke Crkve u BiH, za posljedice rata, ljudska prava, proces obnove i povratka i za druga pitanja. Posebnu pozornost posvetio je životu Katoličke Crkve u BiH, pastoralnoj djelatnosti, duhovnim zvanjima, broju svećenika, skrbi za starije i bolesne svećenike itd. Budući da je BiH po crkvenom ustrojstvu do sada spadala u misijske zemlje i nalazila se pod nadležnošću Kongregacije za evangelizaciju naroda, Papa je pozvao biskupe da iskoriste ovaj pohod i sve urede kako bi crkveno područje BiH ubuduće bilo pod nadležnošću Državnog tajništva, što je i redovita praksa.

U razgovoru s banjolučkim biskupom Franjom Komaricom, Papa je izrazio zanimanje za to kako se širi štovanje blaženog Ivana Merza. Biskup, ugodno iznenađen pitanjem, zahvalio je Svetom Ocu što se zanima za našega najmlađeg blaženika, a Papa je na to nadodao: "Kako ne, Ivan Merz je zaista jedna izvanredna osoba. Dobro ga poznajem i ja mu se molim". Biskup Komarica je potom izvijestio Svetoga Oca o pojedinostima kako se štuje bl. Ivan u Banjolučkoj biskupiji. Rekao je također da je protekle godine u biskupiji osnovana katolička udruga Blaženi Ivan Merz te da će se blagdan bl. Ivana, 10. svibnja ove godine, svečano slaviti u banjolučkoj katedrali, gdje se očekuje veliko okupljanje vjernika. Papa je na to odgovorio: "Vrlo dobro, drago mi je i već sada podjeljujem svoj blagoslov svima koji se tog dana budu okupili u Vašoj katedrali na proslavu blagdana blaženog Ivana Merza". Papa je još kao kardinal temeljito prostudirao Poziciju o bl. Ivanu Merzu za njegovu beatifikaciju, koju je napisao mons. Fabijan Veraja, te ga zato tako dobro poznaje.

Vatikanski radio danas je radio koji, osim tradicionalnog, s mnogih gledišta nezamjenjivog širenja eterom, govori i najmodernijim jezikom multimedijalnosti i weba. Njegov cilj ostao je nepromijenjen u ovih 75 godina: pomoću mikrofona u svijet prenositi glas Pape i Crkve, neumorno nalaziti načine i prostor kako bi Crkva širila Radosnu vijest. Profesionalna zajednica koju čini 384 djelatnika iz 59 država, s 45 jezika, godišnje emitira više od 23 tisuće sati programa.

Vrhunac višednevne proslave ove visoke obljetnice, bio je Papin posjet radiju, 3. ožujka. Nakon susreta s ravnateljima radija, Papa je blagoslovio studio koji nosi ime njegova prethodnika Ivana Pavla II. U tom se studiju nalazi i spomen-ploča s natpisom "Kardinal Karol Wojtyla" i u njemu je papa Ivan Pavao II. u tijeku svoga pontifikata dao više od trideset intervjua za Poljski program Vatikanskog radija. U programu uživo papa Benedikt XVI. govorio je o značenju tog radija kao novog glasa Crkve. U svijetu medija izuzetno je važno da postoji i ovaj glas koji se stavlja u službu Kristove istine i time u službu mira i pomirenja u svijetu, rekao je Papa. U tijeku posjeta Papa je susreo svih 39 jezičnih uredništava, među kojima je i uredništvo hrvatskog programa. Predvodio je molitvu u kapeli Navještenja, a svim djelatnicima i slušateljima prigodnu poruku uputio je u Dvorani Marconi, gdje je Svetom Ocu bila priređena dobrodošlica.

Papa Benedikt XVI. odrekao se naslova koji je 450. godine uveo car Teodozije II. Naime, među naslovima koje nosi Rimski papa, u novom Godišnjaku Svete Stolice nema više naslova "zapadnog patrijarha". U Katoličkoj Crkvi Papa nosi naslov Rimskog biskupa, metropolita rimske crkvene pokrajine, primasa Italije, Namjesnika Isusa Krista, suverena Vatikanske države, Rimskog prvosvećenika, naziva ga se Svetim Ocem, a po formuli poniznosti, koju je papa Ivan XXIII. uveo umjesto "slavodobitnog vladara", pape sami sebe nazivaju Slugom slugu Božjih. Među teolozima dugo se raspravljalo o neumjesnosti naslova zapadnog patrijarha, koji je bio uveden prije 1466 godina i više odgovara mentalitetu istočnih Crkava. Neki tvrde da to nije tipično papinski naziv. U prvom tisućljeću postojalo je pet sjedišta glavnih patrijarhata: Rim, Carigrad, Aleksandrija, Antiohija i Jeruzalem. Rim se smatrao patrijarhatom više u odnosu na druge i od drugih. Ukidanje naziva zapadnog patrijarha još nije službeno najavljeno i prema tome nema još reakcije predstavnika istočnih i pravoslavnih Crkvi.