Biskupi za ostvarivanje prava Hrvata u BiH

U Sarajevu je 29. ožujka održano osmo redovno godišnje zajedničko zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i BK Bosne i Hercegovine, na kojoj su sudjelovali svi biskupi iz Bosne i Hercegovine i 15 biskupa iz Hrvatske. Biskupi su na zasjedanju upoznati s trenutnim stanjem hrvatske inozemne pastve te su dali upute za daljnji rad. Bilo je riječi i o radu Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu, saslušano je izvješće o prevođenju Kompendija Katekizma Katoličke Crkve i prijedlozi u vezi s razmjenom studenata teologije, razmatrano je liturgijsko obilježavanje spomena žrtvama u Bleiburgu.

Na konferenciji za novinare kardinal Puljić ponovio je svoje temeljno neslaganje sa svakim promjenama koje legaliziraju postojeće, kako je rekao, nepravedno stanje u BiH, uključujući tu i posljedice etničkog čišćenja. Istaknuo je kako je temelj za nepravdu postojanje dva entiteta u BiH, jer ni u jednome od njih Hrvati nisu ravnopravni. "Međunarodna zajednica ne može ne biti odgovorna", kazao je kardinal Puljić, istaknuvši kako je Dayton II. jedini logični korak naprijed kojim se mogu poništiti postojeće nepravde vidljive, između ostalog, i iz činjenice da u BiH danas nema pola od predratnog broja katolika.

Biskupi HBK izrazili su puno razumijevanje i potporu svojim kolegama u njihovim naporima za prava katoličkoga hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Kardinal Bozanić istaknuo je kako je ustav svake zemlje važan dokument o kojemu biskupi imaju pravo i dužnost reći svoju riječ, pa je to slučaj i kada je riječ o BiH. Mi smo s biskupima iz BiH. Mi ih podržavamo i stojimo iza onoga što oni odluče, jer sami najbolje poznaju stanje na terenu, prenio je kardinal Bozanić stajalište hrvatskih biskupa.

Sjednica Stalnog vijeća HBK

Redovita sjednica Stalnoga vijeća Hrvatske biskupske konferencije održana je, pod predsjedanjem kardinala Josipa Bozanića, 5. travnja u Tajništvu HBK u Zagrebu. Glavna točka dnevnoga reda sjednice bila je priprema programa proljetnoga plenarnog zasjedanja HBK koje će se održati u Zagrebu od 25. do 28. travnja ove godine. Između ostaloga bit će govora o ulozi Crkve u procesu ulaska Hrvatske u Europsku uniju, o crkvenim sredstvima javnog priopćavanja i o njihovom društvenom poslanju, o pastoralu mladih i studenata, o programima tijela HBK te o drugim aktualnim temama Crkve u Hrvatskoj.

"Iustitia et pax": Pitanje voda od iznimne je važnosti za domovinu

Sjednica Komisije Hrvatske biskupske konferencije "Iustitia et pax" pod vodstvom predsjednika Komisije biskupa Vlade Košića održana je 27. ožujka u Zagrebu. Razmatrana su pitanja vezana uz pristup Hrvatske europskim integracijama, problematika rada trgovina nedjeljom i pitanja vezana uz zaštitu voda u Hrvatskoj. Zaključeno je kako će se Komisija i dalje angažirati u aktivnostima vezanim uz ta i ostala područja važna za pravedan život svih građana Republike Hrvatske. U raspravi je zaključeno kako treba pomno pratiti događaje vezane uz rad trgovina nedjeljom i uz Strategiju o gospodarenju vodama. Pitanje voda iznimno je važno za našu domovinu te je stoga potrebno učiniti sve da javnost bude pravovremeno i transparentno informirana o svim zakonskim prijedlozima vezanim uz to područje kako bi se mogao oblikovati socijalno pravedan i ekološki osjetljiv okvir za gospodarenje vodama. Komisija smatra kako se u tome pitanju ne bi smjelo ići u ishitrenu i netransparentnu privatizaciju.

Projekt Katoličkog sveučilišta u završnoj fazi

Prva faza osnivanja Katoličkoga sveučilišta uspješno je privedena kraju, no još se čeka realizacija zamjene prostora koji je, prema Pismu namjere između Zagrebačke nadbiskupije kao osnivača i Vlade Republike Hrvatske, trebao biti dogotovljen do kraja prošle godine. Zaključeno je to na susretu kardinala Bozanića s članovima i suradnicima Povjerenstva za osnivanje Katoličkog sveučilišta u Zagrebu.

"Došli smo do točke zaokruženosti jedne faze i ovim susretom je simbolički naznačujemo. Ona je donijela više od nacrta programa, Statuta, organizacije za rad Zaklade - ona je donijela vas i one koji se žele dalje uključivati u taj složeni posao… Kao Crkva Sveučilištem bismo htjeli služiti, premda mnogima danas znanje postaje i sredstvom vladanja nad drugima. Stalo nam je do toga da u hrvatskome kontekstu i u suradnji sa svijetom gajimo istraživanje istine znanošću i da budemo djelotvorno i dinamičko sredstvo za cjelovitost odgoja, promičući skladnu povezanost između vjere, razuma, kulture i života… Želimo jasno naglasiti da Sveučilište ne kani biti skučena crkvena institucija, nego crkvena institucija koja u prilično sivim okvirima obrazovanosti u Hrvatskoj želi pomoći u nastojanjima da se što više ljudi obrazuje i da mladi ne budu osiromašeni", rekao je tom prigodom kardinal.

S tugom i ganućem u glasu papa Benedikt XVI. osvrnuo se u nedjeljnom nagovoru, 2. travnja, na prvu obljetnicu smrti svog prethodnika Ivana Pavla II. Prije godinu dana Ivan Pavao II. upravo u ovim je trenucima završavao svoje zemaljsko hodočašće, hodočašće vjere, ljubavi i nade koje je ostavilo duboki trag u povijesti Crkve i čovječanstva, rekao je Papa mnoštvu okupljenih vjernika na Trgu sv. Petra. Među njima je bilo i nekoliko stotina Hrvata, koji su se tih dana došli pomoliti na grobu Ivana Pavla II. Posjećujući zemlje cijelog svijeta, susrećući mase, crkvene zajednice, vladare, vjerske predstavnike i različite društvene stvarnosti on je učinio jednu izvanredno veliku gestu. Naviještao je uvijek Krista, predstavljajući ga svima kao odgovor na sva čovjekova očekivanja, na očekivanja slobode, pravde i mira. Kada više nije mogao putovati ni hodati ni govoriti njegova se poruka svela na bitno - na darovanje samoga sebe do kraja. Njegova je smrt bila dosljedno svjedočanstvo vjere, koje je, rekao je na kraju Papa, ganulo srca tolikih ljudi dobre volje.

Na ovu smo obljetnicu, istaknuo je papa Benedikt XVI., pozvani još jednom prihvatiti duhovno naslijeđe koje nam je ostavio pokojni papa. Ohrabreni smo da se ne bojimo slijediti Krista, kako bismo svima donijeli navještaj evanđelja koje je kvasac bratskijega i solidarnijeg čovječanstva. Neka nam Ivan Pavao II. s neba pomogne nastaviti našim putem, ostajući Isusovi poslušni učenici, kako bismo bili, kako je on sam često ponavljao mladima, jutarnje straže na početku ovoga trećeg kršćanskog tisućljeća, rekao je Sveti Otac.

Prva skupina od 15 kardinala, koje je imenovao papa Benedikt XVI., pridružila se na svečanom javnom konzistoriju 24. ožujka u Vatikanu 178 kardinala koji već surađuju s Papom u vodstvu Katoličke Crkve. Konzistorij je, javlja IKA, imao liturgijski oblik Službe riječi, a čitanjem svečane formule proglašenja i dodjelom znakova kardinalske službe - kardinalskog bireta i naslovne crkve u Rimu, novi su članovi primljeni u Kardinalski zbor koji sada ima 193 člana, od kojih 120 izbornika.

Svečanost na Trgu Sv. Petra koji je ispunilo gotovo 20.000 hodočasnika i visokih predstavnika države i Crkve iz cijeloga svijeta, započela je na latinskom, čitanjem imena novih kardinala Katoličke Crkve, koje je Benedikt XVI. objavio na blagdan Katedre sv. Petra, 22. veljače.

"Draga braćo, želio bih sažeti smisao vašega novoga poziva riječju koju sam stavio u središte svoje prve enciklike: Caritas. Caritas je u uskoj vezi s bojom kardinalske odjeće: Purpur kojega nosite uvijek je izraz Kristove ljubavi i u vama oživljava strastvenu ljubav prema Kristu, prema njegovoj Crkvi i prema čovječanstvu. Sada imate daljnji motiv iste osjećaje živjeti nanovo, a koji je Božjega Sina doveo dotle da je prolio svoju krv za oproštenje grijeha svih ljudi", rekao je Benedikt XVI. u nagovoru, ističući kako u tu novu kardinalsku zadaću spada zauzimanje za temeljne principe božanskoga Caritasa, ljubavi prema bližnjima, posebice u Crkvi i na svim njezinim stupnjevima, od hijerarhije do svih zajednica i redova, svih duhovnih, apostolskih i socijalnih inicijativa.

U Sloveniji ustanovljene nove biskupije

Papa Benedikt XVI. ustanovio je 7. travnja tri nove biskupije u Crkvi u Sloveniji i imenovao tri nova biskupa, objavio je Tiskovni ured Slovenske biskupske konferencije. U sklopu dosadašnje Ljubljanske nadbiskupije ustanovljena je biskupija sa sjedištem u Novom Mestu, a na mjesto biskupa ordinarija imenovan je dosadašnji pomoćni ljubljanski biskup i generalni vikar mons. Andrej Glavan. Dosadašnja Mariborska biskupija podijeljena je na tri dijela: utemeljena je nova biskupija sa sjedištem u Celju i biskupija sa sjedištem u Murskoj Soboti. Papa je biskupom ordinarijem u Celju imenovao dosadašnjega mariborskog pomoćnog biskupa i generalnog vikara dr. Antona Stresa, a za biskupa ordinarija u Murskoj Soboti dr. Marjana Turnšeka, dosadašnjega rektora bogoslovnog sjemeništa u Mariboru. Mariborska biskupija tom je reorganizacijom uzdignuta u nadbiskupiju i metropoliju, a mariborski biskup dr. Franc Kramberger postao je nadbiskupom i metropolitom.