Bazilika svetog Petra
Karolina Kompes
Tekst je izvorno objavljen tiskanom izdanju Veritasa – Glasnika svetog Antuna u lipnju 2024. godine (6/2024).
Povijest gradnje
Bazilika svetog Petra nalazi se na Trgu svetog Petra u Vatikanu, jedna je od četiri papinskih bazilika te simbolično predstavlja sjedište carigradskog patrijarha. Bazilika nije katedrala niti službeno papino sjedište, ali se nalazi uz njegovu rezidenciju te se u njoj odvijaju svi ključni obredi. Sagrađena je na mjestu starokršćanske bazilike koju je 326. godine sagradio car Konstantin Veliki na molbu pape Silvestra I., na mjestu gdje je pokopan sveti Petar nakon što je pogubljen kod Neronova cirkusa u neposrednoj blizini. Konstantinova bazilika postala je s vremenom jako zapuštena. Papa Nikola V., 1450. godine, odlučio ju je obnoviti, ali nakon njegove smrti radovi su stali i ostali nedovršeni 50 godina dok papa Julije II. nije odlučio ponovno pokrenuti projekt. Dana 18. travnja 1506. godine postavljen je kamen temeljac današnje bazilike sv. Petra. Bazilika je konačno završena 1626. godine, a za vrijeme gradnje zaposleni su mnogi umjetnici koji su doprinijeli izgradnji bazilike poput Raffaella, Donat Bramante i Michelangelo. Bramante je prvi bio zaposlen od pape Julija II., no nakon Bramanteove smrti glavnu riječ preuzima Michelangelo čiji je tlocrt predviđao baziliku u obliku grčkog križa. Većina Michelangelovih nacrta je sačuvana i nakon njegove smrti, osim što je tlocrt promijenjen u oblik latinskog križa.
Kupola bazilike
Najviše problema s izgradnjom bazilike je arhitektima zadavala kupola koju je osmislio Michelangelo. Ona se nastavila graditi prema njegovim nacrtima i nakon njegove smrti te ima današnji oblik i unutrašnji promjer od 42,56 m, a od poda do vrha križa, kupola doseže visinu od 136,57 m i time je najveća kupola u Rimu. Do vrha kupole može se doći penjanjem uz 421 stepenicu, vrlo su uske i nema mjesta ni za ogradu stoga se morate držati za uže kao oslonac kod penjanja. Nedavno je instalirano dizalo, ipak, sami morate prijeći 250 stepenica. Penjući se do vanjskog dijela kupole, prolazi se jednim dijelom kroz galeriju s unutrašnje strane kupole na visini od 53 metara od poda bazilike. S unutrašnje strane kupole na dijelu svoda između četiri luka nalaze se mozaici evanđelista. Iznad njih je natpis na latinskom jeziku: „Ti si Petar Stijena i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju“ (Mt 16, 18). Prema vrhu kupole još su prikazani pape, zatim u sjedećem položaju Isus, Djevica Marija, sveti Josip, sveti Ivan Krstitelj, apostoli i anđeli. Na samom vrhu kupole nalazi se prikaz Boga Oca.
Vanjski izgled bazilike
Arhitekt Carlo Maderno zaslužan je za golemo pročelje bazilike. Natpis na kamenom grednjaku velikim slovima obznanjuje da ga je naručio papa Pavao V. iz obitelji Borghese. Iznad glavnog ulaza je Loža blagoslova (Loggia delle Benedizioni) odakle se proglašava izbor novog pape, ali i odakle papa podaruje svoj blagoslov Urbi et orbi – Gradu Rimu i svemu svijetu. Unutar trijema iznad glavnog ulaza nalazi se potpuno obnovljen mozaik Navicella (brodić), koji je za staru baziliku izgrađen o prvoj Svetoj godini 1300. Na trijemu su petora vrata, po jedna za svaki brod bazilike. Trenutno se može ući i izaći samo na dvoja središnja vrata.
Prva vrata slijeva su Vrata smrti koja prikazuju Isusovu i Bogorodičinu smrt, smrt pape Ivana XXIII. i smrt u svemiru. Središnja Brončana vrata izradio je u 14. stoljeću Filaret za staru Konstantinovu baziliku. Sveta Vrata se nalaze na desnom kraju i otvaraju se svakih 25 godina uoči početka Svete godine. Na Badnjak papa dolazi do tih vrata i nakon što tri puta poklekne i triput udari čekićem, vrata se otvaraju i papa zatim prvi ulazi u baziliku. Na Sveta tri kralja poslije jubilarne godine vrata se ponovno zatvaraju uz posebnu svečanost. Trijem još upotpunjuju dvoja vrata iz suvremenog doba, Vrata dobra i zla i Vrata svetih sakramenata.
Bazilika u brojkama
Bazilika je dugačka 186,36 metara, a vanjska duljina iznosi zajedno s trijemom 211,15 metara. Na podu pri ulasku u baziliku mogu se pronaći oznake duljine ostalih većih crkava u svijetu. Svod glavne lađe visok je 44 metra. Unutrašnjost kupole visoka je 119 metara, a lanterna više od 17 metara. Opseg svakog od četiriju potpornih pilastara kupole iznosi 71 metar. U bazilici se nalazi preko 100 grobnica, uključujući 91 grobnicu nekadašnjih papa; grobnica cara Svetog Rimskog Carstva Otona II. i grob svetog Petra na kojem je izgrađena bazilika. Prema procjenama bazilika može okupiti 20 000 vjernika, a dnevno ju posjeti između 20 000 i 30 000 turista.
Trg svetog Petra
Trg sv. Petra je najprostraniji rimski trg: širok 240 metara, dug 340 metara, okružen kolonadom. U sredini se nalazi egipatski obelisk visok 25 metara donesen iz obližnjeg srušenog Neronova cirkusa, a s lijeve i desne strane dvije fontane. Kolonada je djelo Berninija s dva velika polukružna otvorena krila koja stvaraju dojam kao da crkva širi ruke kako bi obgrlila čovječanstvo. Bernini je uz pomoć svojih učenika projektirao i 140 svetačkih kipova koji krase kolonadu.
