| O. Ćuk akreditiran na Koncilu Sve je nazočne najprije pozdravio glavni urednik Veritasa o. Ivan Bradarić, koji je podsjetio da je za 500 brojeva, koji su uglavnom izlazili u kontinuitetu bilo potrebno 45. godina. Prisjetio se i onih kojih više nema, a »koji su dali iznimno važan i nemjerljiv doprinos u nastajanju i razvoju Veritasa", kao što su o. Ivon Ćuk, pokretač glasila i njegov prvi urednik, o. Ante Baotić, dugogodišnji tajnik i o. Celestin Tomić, istaknuti hrvatski teolog i kolumnist. Pokretanje Veritasa, istaknuo je o. Bradarić, bilo je nadahnuto primjerom poljskog franjevca konventualca, svestranog djelatnika pisane riječi: katoličkog novinara, publicista i izdavača sv. Maksimilijana Kolbea. O nastanku časopisa i povijesnome hodu sve do današnjih dana, sa svim usponima i padovima, poteškoćama i rezultatima, previranjima i čvrstim osloncima na općeljudske vrednote te o samoprijegornim pojedincima koji su se stavili u službu pisane riječi na njegovim stranicama, govorio je glavni urednik s 25-godišnjim stažem o. Ljudevit Maračić. Podsjetio je da je Uskrsu g. 1962. pokrenuo o. Ćuk, u vremenu u kojem je još bilo živo sjećanje na bogat i raznovrstan vjerski tisak u razdoblju između prvog i drugog svjetskog rata. No, bilo je to i vrijeme u kojem je vjerski tisak za široke vjerniče slojeve bio potpuno ugušen odlukama ondašnjih državnih vlasti. Prvi broj, koji je zajedno s obljetničkim 500. brojem tiskan u reprint izdanju, izišao je u skromnoj nakladi od 4000 primjeraka, da bi već nakon dvije godine naklada bila oko 33.000 primjeraka po broju. Spomenuo je i rekordnih 40.000 tiskanih Veritasovih primjeraka iz god. 1966. Zbog različitih okolnosti naklada je počela polako padati pa se god. 1973. tiska u 22.000 primjeraka, i tada uredničku dužnost preuzima o. Maračić. Ne smije se nikako zaboraviti da je Veritas dao valiki doprinos razvitku koncilske misli i primjeni zaključaka II. vatikanskog koncila u Crkvi u Hrvata, nastavio je u predavanju o. Maračić, što se vidi iz redovitih izvješća i komentara o. Ćuka, koji je, usputno vrijedi spomenuti, bio jedan od rijetkih akreditiranih novinara na Koncilu s naših prostora. Naveo je neka najpoznatija suradnička imena, koja su najvećim dijelom pisala pod pseudonimom: Smiljana Rendić, Živko Kustić, Hrvoslav Ban, Mira Beuts, o. Tomić, Juraj Kolarić, o. Nikola Roščić, o. Ljudevit Maračić, Žarko Brzić, Luka Depolo, Ana Penić, Marija Kunić i drugi. Znalo se da Glasnik sv. Antuna Padovanskog nije nimalo bio po volji onodobnim vlastima, koje su ga u više navrata pokušavale zabraniti i zaplijeniti, što je i učinjeno u prosincu g. 1967. Zbog napisa o stanju Crkve u socijalističkim zemljama, taj je broj potpuno uništen što je bio i težak financijski udarac za izdavače. Upravo u tim teškim trenucima on se nastavlja tiskati pod današnjim imenom Veritas i otvara se mladima. Jednako tako vrijedi znati da je u ožujku 1968. o. Maračića g. 1998. nasljeđuje Marko Puškarić, a od proljeća ove godine tu dužnost preuzima o. Bradarić. Temeljne značajke Veritasa kratko je naznačio provincijal Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca i odgovorni urednik o. Đuro Hontić. On je prvo katoličko glasilo u hrvatskome narodu koje je počelo izlaziti nakon rata u neprijateljskom komunističko – ateističkom okružju te nastojao nastaviti djelo sv. Antuna u franjevačkom redu, tj. širiti slavu Božju i propovijedati evanđelje po svemu svijetu i surađivalo s inozemnim glasilom, srodnim padovanskim "Messaggero di sant Antonio." Plakete "Veritas 500" Zaslužnim pojedincima i ustanovama na akademiji su dodijeljene prigodne plakete "Veritas 500", rad akademskog kipara Vlade Radasa: dugogodišnjem uredniku o. Maračiću, suradnici, lektorici i tehničkoj urednici Miri Beutz, provincijalu Padovanske provincije franjevaca konventualaca fra Marcu Tascaju, ravnatelju zagrebačkog Doma sv. Antuna o. Ivanu Radeljaku, nadbiskupu Devčiću, članu uredničkog vijeća i suradniku o. Zvonimiru Zlodiju, suradnici Ani Penić, bivšim urednicima o. Iliji Miškiću i Marku Puškariću, samoborskoj tiskari "Antun Gustav Matoš" i provincijalatu hrvatskih franjevaca konventualaca. Nadbiskup Devčić otvorio je redizajniranu Veritasovu web-stranicu: www.veritas.hr, i u prigodnoj čestitki ustvrdio kako je mjesečnik "ostavio duboki i neizbrisivi trag kod generacija čitatelja", posebice u vremena kada je crkveni tisak bila gotovo ilegalna djelatnost i kada se o stavovima i razmišljanjima Crkve nije smjelo govoriti u javnim glasilima, a ako se i govorilo, prevladavali su isključivo negativni stavovi. Nakon demokratskih promjena, nastavio je nadbiskup Devčić, početkom 90-tih godina prošloga stoljeća uloga crkvenog tiska je ponešto promijenjena, ali nije i umanjena, potkrijepivšim to mjerodavnim crkvenim dokumentima i papinim porukama. Akademiju, koju su glazbeno obogatili Nonet franjevaca konventualaca, Antun, Leopold i Petromil Stašić, te Stjepan Mihaljinec, vodila je Lejdi Oreb. Veritasova je svečanost zaključena euharistijskim slavljem u crkvi sv. Antuna Padovanskog, koje je predvodio nadbiskup Devčić uz sudjelovanje šesnaest svećenika, brojnih Veritasovih djelatnika i prijatelja, te domaćih vjernika. Dan ranije, u petak 7. prosinca u istoj su dvorani postavljena nova Veritasova izdanja. O knjigama Maksimilijana Kolbea "Bezgrješna" i o. Zvonimira Zlodija "Sveta Elizabeta" govorili su o. Bradarić, o. Maračić i o. Zlodi, a u glazbenom su dijelu nastupili "Apostoli mira".
|