Razlozi nade za Crkvu: Koraci koji ohrabruju
Da svećenička formacija ne završava diplomom iz teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu pokazao je XI. Pastoralno-katehetski kolokvij održan 5. i 6. ožujka u Zagrebu. Njegova tema bila je: Crkva ususret osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima. Dinamika teoretskog pristupa i iskustva nositelja ovog jedinstvenog pastorala pokazala je svu konkretnost poslanja u kojem se nadilaze predrasude, uči se o prevladavanju barijera, a najveća od svih je barijera srca. Iako u teološkoj formaciji nedostaje praktičan rad s ovom skupinom, trajnim usavršavanjem svećenika na ovakvim kolokvijima, ili pak u posebnim edukacijskim programima koje su sami odabrali nakon studija, možemo reći kako koračamo naprijed. Kolokvij je želio pokazati da je Crkva obitelj u kojoj svatko ima svoje mjesto, rekao je mons. Dražen Kutleša. Osobe s invaliditetom su poput proroka za naše vrijeme, a uključujući njihova životna iskustva u ovu formaciju Crkva je više dobila no što im je dala, kako je to u zaključku istaknuo mons. Đuro Hranić. Posljednjih se godina sustavnije radi na organizaciji pastorala osoba s invaliditetom i njihovih obitelji. No još uvijek se provuče koja pogreška iz neznanja ili nepoznavanja njihovih specifičnosti. Neznanje nije zlo, kako je rekao naš najtrofejniji sportaš i paraolimpijac Mihovil Španja, ali ostati u neznanju uz sve mogućnosti za učenje novih vještina i pristupa bio bi grijeh velikog propusta. Veliki poticaj radu na ovom području su osobni susreti s osobama s invaliditetom. Iz njih je izrasla i zajednica Antunovi ljiljani formirana pri bazilici sv. Antuna s ciljem okupljanja djece s teškoćama i osoba s invaliditetom svih dobi, uzrasta, interesa i dijagnoza. U njoj je posebno važna mreža volontera, kako stručnjaka tako i dobrih ljudi koji su uvijek spremni pomoći.
Vrijednost, stručnost i autentičnost pojedinaca iz hrvatskog naroda prepoznato je i u središtu Katoličke Crkve. Tako je s. Benedikta Krapić, nekoć novinarka i pravnica, suradnica više medija i djelatnica u socijalnoj službi, a danas sestra milosrdnica, postala dio tima vatikanskog Dikasterija za komunikacije. Povjereno joj je strateško komuniciranje. I znanstveno se profilirala u tom smjeru specijalizacijom Odnosa s javnošću na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Doktorandica je na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu.
